Dok se pare i ljubuju vukovi - ne kolju!

Ovlaštena sudska vještakinja za procjenu šteta od predatora mr. sc. Ana Grgas od početka ove godine nije imala nijedan poziv za očevid. “Možda ih uopće neće ni biti cijeli ovaj pa ni sljedeći mjesec”, kaže Ana.

Nagađa?! Ne, jer  i u protekloj godini, tijekom koje su joj  s područja Zadarske županije prijavili ukupno 138 štetnih događaja na domaćim životinjama, najviše ih je bilo u srpnju, čak 22, dok je u siječnju, na poziv oštećenika, obavila samo tri očevida.  

U travnju usmrtili 70 janjadi

A nakon toga, u ožujku i travnju, kao na tekućoj traci, uslijedili su jedan za drugim napadi predatora. Čak u neposrednoj blizini Zadra, u Crnome i na Babindubu, kada je u opetovanim napadima  na stada ovčara Marka Pucara iz Crnoga i Žarka  Bugarije iz Bibinja nastradalo više od 70 grla, i to uglavnom janjadi.

“Na povratku s očevida uz cestu sam ugledala vuka”, kaže Ana. Nažalost, nije ga uspjela snimiti jer se u tom trenutku nalazila u jurećem automobilu, a kad ga je vozač zasutavio  već je bilo kasno. Vuk je šmugnuo u šumu.

Što se tiče napada vukova Grgas kaže da je tako bilo i prijašnjih godina. U siječnju pa  i veljači najviše dva, tri i to na području cijele Zadarske županije, u Bukovici, Ravnim kotarima i podgorju Velebita gdje je, ukupno gledajući i najviše stoke sitnog zuba u RH. Naime, prema najnovijim podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na spomenutom području obitava 113.133 ovaca i 15.514 koza. Doduše, nekada ih je bilo i dvostruko, trostruko više.

Dok se pare biraju najbolje

No, vratimo se predatorima. Sve analize štetnih događaja na domaćim životinjama  nanesenih od strogo zaštićenih divljih svojti po mjesecima tijekom godine pokazuju da su siječanj i veljača mjeseci sa konstantnim najmanjim štetama, što potvrđuje magistrica Grgas.

Za ovakav intenzitet šteta i ponašanje vukova, dodaje Ana, postoje brojne činjenice, ali i još brojnije pretpostavke. Naime, različite interesne skupine imaju različita tumačenja, a najprihvatljivije je, smatra naša sugovornica, da su mjeseci siječanj i veljača vrijeme ljubavi i zavođenja, vrijeme parenja te su vukovi manje zainteresirani za lov.

“Ako ipak krenu u lov to je zbog fiziološke potrebe, a ne iz zabave i u tom slučaju usmrćuje uglavnom jedno grlo”, otkriva Ana.

Dok ljubuju u lov, kao i inače,  kreću prije svega na divljač, najčešće divlje svinje i kada im lovina izbjegne, a na putu se nađu domaće životinje ne izigravaju lupi dobrića. “Rukovode se instinktima, poglavito ako su grla vitalna, skaču i propinju se zbog čega većina ovaca i koza strada jer im vrat ostane izložen, na dohvat predatoru”, govori ovlaštena vještakinja Ministarstva zaštite okoliša.   

Stoga, ne iznenađuje redovita dilema oštećenika kako to da bira najbolja grla iz stada?!  Odgovaram im, kaže Ana, da upravo takva grla  svojim ponašanjem isprovociraju i nagone vuka. A, ukoliko u stadu nema pastira i pastirskih obučenih pasa vrlo spretno će iskoristiti priliku i usmrtiti i /ili naklati takvu životinju. Jednako spretno iskoristiti će vuk i nepovoljne vremenske prilike, tmurno nebo i južinu, ali i buru. U takvim prilikama predator instinktivno napada i samo usmrćuje, a koristi i smanjenu pozornost kako pastira tako i blaga.

Vukopsi krvoločniji od vukova

Vidjeti vuka u prirodi je vrlo teško i rijetko ga vide i sami pastiri, dodaje vještakinja Grgas. Najčešći  “dokazi” o njegovoj prisutnosti su primjerice zavijanje, izmet, tragovi osobito na vlažnom tlu i snijegu.

Stočarima je najvažniji dokaz stradala stoka, mrtva i / ili naklana, te će svu krivnju odmah prebaciti na vuka pa i u slučajevima kada je počinitelj netko drugi. Takvih primjera ima svake godine, a tako je bilo i u protekloj  godini. Očit primjer je štetni događaj početkom prošlog mjeseca u Žegaru na području dalmatinske Bukovice.   

“Ovca nije smtno stradala od vuka već je štetu najvjerojatnije počino križanac vuka i psa - vukopas”, kaže Ana, a na upit kako zna tko je klao, vuk ili vukopas, odgovara:

“Način usmrćivanja sitnog blaga, najčešće ovaca i koza, razlikuje se kako od načina vuka tako i od načina na koji to rade psi. Naime, na stradalim ovcama i kozama od pasa, ugrizi se jasno razlikuju od ugriza predatora jer su po cijelom tijelu, a okolo je iščupana vuna. Vuk precizno hvata sitno blago za vrat i što je stariji i iskusniji manje je ugriza, ponekad je dovoljan samo jedan dok vukopas nema preciznost klanja vuka i usmrćuje ovce i/ili koze  hvatanjem za zadnji dio tijela, anus, vime. Agresivniji su od čistokrvnih vukova i imaju najčešće jako izražene lovačke instinkte, tvrdi Ana Grgas

Zatočio vuka i pario ga sa šarplaninkom

Prema Aninim riječima upravo u spomenutom Žegaru je prije desetak godina zabilježeno prvo križanje vuka i psa u Zadarskoj županiji kod Voje Radmilovića, koji je zatočio vuka te ga pario s kujom, pasmine šarplaninac, a koja je oštenila petero štenadi. Koliko ih je preživjelo nitko ne zna ili ne želi znati jer je Vojo nakon toga odselio iz Hrvatske dok su psi završili u prirodi.

O postojanju hibrida vukova i pasa sve se češće govori i piše, pogotovo otkad su zaredali brojni napadi na stada, posebice u dalmatinskoj Zagori. Proučavanjem hibrida znanastveno je utvrđeno da su vukopsi često asocijalni, agresivniji i manje plašljivi od pasa te imaju izraženiji lovački instinkt. Kako vukopsi dolaze na svijet?

Zašto vučice biraju pse?

Znanstvenici tvrde da se obično vučica pari sa psom. Zašto? Više je čimbenika koji mogu uzrokovati češći odabir mužjaka psa za partnera kod vučica. Psi, ističu znanstvenici, obično izbjegavaju vukove jer ih vukovi smatraju potencijalnim plijenom, no vučice su sitnije i možda manje agresivne pa ih zato psi izbjegavaju u manjoj mjeri.

Drugi razlog može biti veća aktivnost vučica u traženju psa za partnera. Naime, poznato je da vučice mogu prizivati pse u blizini sela prilikom sezone parenja i da je jedna vučica uspjela privući istog psa dvije godine za redom (Ryabov 1978). Također je primjećeno da su vučice koje se pare sa psima ponekad ozlijeđene ili stare, zbog čega im može biti smanjena mogućnost parenja s vukom.

S fiziološke strane, postoje nepoklapanja u sezonama parenja između pasa i vukova.

Vukovi plodni samo jednom godišnje

Psi postaju spolno zreli u dobi od 7 do 10 mjeseci, dok vukovi postaju spolno zreli u dobi otprilike 22 mjeseca. Vukovi se mogu pariti samo jednom godišnje, a tada su i mužjaci seksualno najaktivniji. Ženke pasa su obično u estrusu dok mužjaci vukova nisu spremni za parenje. Oni su, naime, plodni samo jednom godišnje kad se vučice tjeraju. Izvan sezone parenja testisi mužjaka atrofiraju pa i zato ne dolazi do parenja sa ženkama psa.

S druge strane mužjaci pasa se obično mogu pariti tijekom cijele godine, čime su na raspolaganju vučicama koje nisu pronašle vuka za partnera (Vilà i Wayne, 1999). Ženke pasa koje nisu lutalice,  već su samo povremeno puštene od strane vlasnika da se slobodno kreću, često ne odgajaju mlade u divljini, već u vlasnikovom domu. Znanstvenicima takvi potomci mogu promaći prilikom detekcije hibrida. Iako se križanje mužjaka vuka i ženke psa rijetko događa, može biti potaknuto nedostatkom vučica ili velikim brojem ženki lutalica, smatraju znanstvenici.

Zanimljivo, a što na sve ovo kažu domaći stručnjaci?

Novi plan gospodarenja vukom

Koliko je istine u pričama koje kruže među stočarima u dalmatinskom zaleđu da vukopsi prave veće štete od vukova, da su krvoločniji od čistokrvnih vukova da ih je sve više? Odgovore na ta  i slična pitanja, zatražili smo od mr.sc. Jasne Jeremić iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Objavit ćemo ih ovih dana u Agroklubu zajedno s novostima u Novom planu gospodarenja vukom koji je u postupku donošenja  te o donacijama ograda i pastirskih pasa za stočare. 

Kako bi se stočarima dodatno osigurala pomoć u čuvanju stoke predviđena je, najavljuje mr.sc. Jeremić, dodjela sredstava za kupnju električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka) i/ili izgradnju novih i obnovu postojećih nastambi za stoku u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri iz podmjere 4.4.1. Programa ruralnog razvoja RH. Objavu natječaja i dodjelu sredstava provodit će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.