Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita živine
  • 08.07.2021. 07:30

Crvenoj kokošijoj grinji odgovaraju ekstremne vrućine - kako zaštititi živinu?

Pri jakoj invaziji živina je izrazito bleda što se lako može uočiti na izraslinama na koži. Na primer, blede su kreste, podušnjaci, podbradnjaci, pojašnjava profesor doktor Zoran Škrtić.

Foto: Depositphotos/doganmesut@hotmail.com
  • 1.562
  • 325
  • 0

Uznemirenost živine noću, neprestano češanje, meškoljenje i pijukanje pilića, glavni su simptomi napada ektoparazitske crvene kokošije grinje poznate i kao tekut, objašnjava nam profesor dr Zoran Škrtić. Kaže da zbog njih životinje zaostaju u rastu i razvoju, a koke nosilje nose manje jaja. Takođe, ako postoji mogućnost, živina beži iz živinarnika, a nesilje napuštaju gnezda za nošenje.

Izgledaju kao crvenkaste tačkice koje gmižu

S obzirom na ekstremne vrućine koje grinje obožavaju, njihovi napadi su sve češći.

"Naročito im odgovaraju one iznad 30°C jer im je u tim uslovima ubrzan rast i razvoj", pojašnjava naš sagovornik. One sisaju krv živini najčešće tokom noći, a simptomi njihovog napada mogu da se uoče na njihovoj koži i to kao mnogobrojni sitni ili kako ih opisuje Škrtić, tačkasti ubodi.

Crvena kokošija grinja nanosi štete živinarstvu

"Pri jakoj invaziji, životinja je izrazito bleda što se lako može uočiti na izraslinama na koži. Na primer, bleda su kresta, podušnjaci, podbradnjaci i slično", pojašnjava i napominje da se preko dana ovi paraziti teško mogu uočiti. Iz svojih skrovišta kao što su pukotine u zidu, stelja i delovi opreme izlaze noću i napadaju životinje koje potom postaju uznemirene, što se može i čuti i videti.

"Grinja je veličine od 0,5 mm do dva milimetra nakon što se nahrani krvlju domaćina", opisuje nam profesor i kaže da se na koži vide kao sivocrvene do bledocrvene tačkice koje gmižu. Ako se njihove grupe primete u živinarniku (na zidovima, opremi, stelji, gnezdima) ili na pticama i tokom dana, tada je u pitanju jaka invazija koja zahteva odlučnu reakciju.

"Važno je reagovati na vreme jer su one prenosioci raznih bolesti kao što su spirohetoza i kolera", upozorava.

Što se tiče suzbijanja, kaže da je najbolji takozvani princip "sve unutra-sve napolje". Objašnjava da živinarnik treba isprazniti, a potom i njega i opremu temeljno mehanički očistiti vodom pod pritiskom.

"Nakon sušenja, sve valja temeljno poprskati tečnošću preporučenog insekticida“, dodaje upozorivši da se stelja i hrana moraju spaliti.

Simptomi napada mogu se uočiti na koži živine (Foto: Martina Popić)

Osim toga, sredstvom za zaštitu se zaprašuje i živina, koja se potom vraća u smeštaj.

"Nakon toga prskanje insekticidom se treba ponoviti dva do tri puta nakon sedam dana pauze", preporučuje rekavši da se jednom unesena invazija teško iskorenjuje te da je zato potrebno preventivno prskati životinju i mesto u kojem boravi.

Napominjemo kako živinu treba tretirati samo onim insekticidima koji su namenjeni za suzbijanje crvenih grinja, a nikako koristiti one koji se primenjuju na drugim vrstama različitih štetočina. Takva sredstava mogu biti kobna za životinje, a isto tako neefikasna za suzbijanje parazita. 

Koje su mere zaštite?

Ove se štetočine u mesta za uzgoj mogu uneti na nezamislivo mnogo načina kao što je opremom, obućom, odećom, divljim pticama i glodarima, steljom, hranom i slično.

"Gotovo sve što uđe u njega može sadržavati i grinje", upozorava Škrtić rekavši da je zbog toga higijena izuzetno važna.

"Što je viši njen nivo kao i preventivne mere, to je mogućnost ulaska, rasta i razmnožavanja parazita u živinarniku i na živini manja", govori dodavši da se u takvim uslovima oni ne razmnožavaju i umiru.

Ističe da je važno dobro proučiti uputstvo o korišćenju insekticida, a za pomoć obratiti se lokalnom veterinaru. Bitno je i razmenjivanje iskustva sa kolegama koji se bave takvim uslovima te povećati nivo higijene. Takođe, naš sagovornik naglašava da je važno smanjiti mogućnost ulaska divljih ptica i glodara.

"Kada se grinje uoče, odmah krenuti sa njihovim uništavanjem i zatim redovno prskaju objekat, opremu i živinu sa preporučenim insekticidom", ponavlja.

Za kraj, ističe da je važno prevenirati ulazak i temeljnim merama (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija), a kada se pojave, delovati odmah u cilju njihovog suzbijanja.

"Nikada nemojte zaboraviti osnovni princip zoohigijene koji glasi "sve unutra-sve napolje" nakon završetka proizvodnog procesa kao što su uzgoj podmlatka, proizvodnja jaja i tov", zaključuje pojasnivši da se on sprovodi uz takozvani odmor objekta što traje 14 dana minimalno nakon svakog završenog proizvodnog ciklusa u živinarniku.


Povezana stočna vrsta

Živinarstvo

Živinarstvo

Pod živinarstvom prvenstveno podrazumevamo uzgoj kokoši, ćurki, gusaka i pataka. Od živine se dobijaju izuzetno kvalitetne glavne namirnice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su i... Više [+]

Tagovi

Crvena kokošija grinja Paraziti živine Zoran Škrtić Živinarstvo


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.