Čagljevi i psi lutalice nemilosrdno napadaju stoku

Čagljevi i psi lutalice, ali i vukovi nemilosrdno napadaju stoku. Ne samo kod nas. Naime, sterilizacija, čipiranje i veterinarski tretman nisu dovoljni, jer se psi potom puštaju na slobodu, s obzirom da nema dovoljno mjesta u azilima za ove životinje. Psi grupirani u čopore u potrazi za hranom napadaju najčešće ovce i perad, te nezaštićenu divljač.

Posljednji primjer napada pasa lutalica na ovce i kokoši dogodio se u selu Boškovići, u susjednoj BiH. Ivana Trivić kaže da su joj psi rastrgali dvije ovce i nekoliko kokoši.

Za sprječavanje štete od divljači lovcima 380.000 kuna

"Psi stvaraju problem i ljudima i domaćim životinjama u našem selu. Ovce ne mogu biti na njivi bez čuvara. Rastrgali su nam dvije ovce i pola jata kokoši. Ovce ne smijemo više držati ni u torovima. Žalili smo se lokalnoj vlasti, očekujemo reakciju", kaže Ivana.

Prema njenim riječima prvi napad pasa lutalica dogodio se u jesen, i od tada ovce ne ispuštaju na ispašu.

Mještani Boškovića kažu da će se samoorganizirati i s lovačkim puškama čuvati svoja stada. Poručili su udruženjima za zaštitu životinja da se i oni organiziraju.

U općini Laktaši kažu da će u Boškoviće hitno otići komunalna policija, veterinari i nadležne inspekcije.

"Provjerit ćemo navode mještana, utvrditi činjenično stanje i poduzeti odgovarajuće mjere, rekao je načelnik općine Laktaši Ranko Karapetrović.

Isti problem i u Lijevče polju

Identični su problem i u Lijevče polju. Enver Demirača, stočar iz Žeravice kod Gradiške kaže da se još nije financijski konsolidirao od prošlogodišnjeg pokolja ovaca, kada su mu psi lutalice zaklali više od 20 rasnih ovaca i janjadi.

"Ne samo da mi nitko nije platio štetu, već psi lutalice stalno napadaju. Žalosno je što su napušteni psi zaštićeni, a ovce i druge domaće životinje nisu”, kaže Demirača.

Vukovi poklali ovce, odšteta upitna?

Osim pasa lutalica štete stočarima i u lovištima pričinjavaju i čagljevi. Sava se izlila, pa je veliki broj čagljeva pobjegao iz obližnjih šuma i šikara, uputivši se u dubinu Lijevče polja. Lovac Ferid Čatak odstrijelio je ovih dana čaglja kapitalca u blizini naselja Dubrave.

"Čagljevi su najveći predatori na našem području. Oni tamane ovce, jariće, lanad, zečeve, perad... Ovaj je kapitalac, snažne čeljusti i jaki zubi, te veličina glave to potvrđuju”, kaže Ferid, kome je ovo drugi odstrijeljeni čagalj ove sezone.

Farmeri traže da se u rješenje ovog velikog problema osim lokalnih vlasti uključe i udruženja za zaštitu životinja, veterinari, lovci, pa čak i mediji. Zima koja je tek počela puna je neizvjesnosti, smatraju stočari.

U Gradišci počeli s rješavanjem problema pasa lutalica

Unatoč činjenici da na području Gradiške postoje tri azila za pse, komunalci teško izlaze na kraj s ovim problemom.

Po nalogu komunalne policije, higijeničarska služba KP ‘Gradska čistoća’ smjestila je lani u prihvatilišta 275 pasa lutalica, a tretman sterilizacije i cijepljenja protiv bjesnoće prošlo je 1830 pasa. Istovremeno je 45 pasa eutanazirano, a u zemlje Europske unije prošle godine izvezeno je 698 pasa.

Odgovarajući na pritužbe građana i odbornička pitanja vezano za problem pasa lutalica, načelnik općine Gradiška Zoran Adžić rekao je da velike probleme u ovom pogledu čine nesavjesni vlasnici pasa, ne samo iz ove već i iz susjednih općina.

"Nesavjesni vlasnici ostavljaju štenad po rubnim dijelovima grada, a primijećeno je i dovoženje pasa lutalica iz susjednih općina, na rubna područja naše općine, jer susjedne općine nemaju prihvatilišta", rekao je načelnik Adžić.

Gradiška jedina izvozi pse u zemlje Europske unije

Gradiška je jedina općina koja ima izvozni azil, putem kojeg se vrši izvoz pasa, pa se na taj način veliki problem s psima lutalicama djelomično rješava.

"Zahvaljujući humanim ljudima i udruženjima koja rade dobro svoj posao u prilici smo da jedan broj pasa dajemo na udomljavanje u zemlje Europske unije. Lani smo izvezli gotovo 700 pasa i to je veliki iskorak u rješavanju ovoga problema", rekao je načelnik Adžić.

Psi lutalice rastrgali ovce i janjad

Pošto Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja zabranjuje neopravdano ubijanje životinja, higijeničari su u obavezi da nakon sterilizacije i cijepljenja protiv bjesnoće, ako ne budu udomljeni, nakon roka od 30 dana pse vraćaju na rubna područja grada. Na tim mjestima brigu o napuštenim životinjama brinu volonteri, iako je ovaj problem u Gradišci, preblizu naše granice, dodatno eskalirao, rješenje postoji.

Foto: Boško Grgić