Budućnost ovčarstva u umjetnom osjemenjivanju - ovan u stadu tek kao "korektor"?

"Pretpostavljam da se većina još nije susrela s umjetnom oplodnjom kod ovaca”, ističe Simon Požar iz Novog Bezdana u Baranji jedan od rijetkih naših uzgajivača mliječnih ovaca.

Naime, upoznao nas je s iskustvima farme lacaune ovaca u Mađarskoj, o kojoj je već izvještavao članove u grupi Ovčarstvo i kozarstvo u Hrvatskoj, a koju je i osobno posjetio te se uvjerio u uspješnost ovakve oplodnje.

"Meni je prva pomisao bila - čemu petljancija. Treba pustiti ovnove na ovce, svakom svoj harem i gotovo”, kaže Požar, ali svjestan da sve postoji s razlogom. U pripustu je, pojašnjava, trenutno 700 ovaca. A to je najmanje 14 harema i toliko ovnova. Sve ih treba posebno hraniti, tjerati na izmuzište, a ovako ovčaru hranjenje traje oko sat vremena dnevno. Ovim načinom oplodnje u teoriji je dovoljan jedan ovan na 700 ovaca, no vlasnik farme u Mađarskoj koristi više njih zbog različitih linija.

Otac poznat, nema preskakanja boksova 

"Ovcama se hormonima izazove estrus. Svakih nekoliko dana jedna grupa, što je relativno jednostavno zato što su ovce na izmuzištu pa ih se ne treba posebno hvatati", objašnjava. Kada dođe vrijeme tjeranja, izvade se spužvice, a vazektomirani ovnovi "tragači" se puste u stado i pronađu ovce koje treba oploditi kojih je u trenutku njegova posjeta farmi bilo 30-tak. Od ovna se uzme sperma, kaže Simon, razrijedi se i osjemene se ovce. 30 komada odrađeno je u pola sata.

Još jedna bitna prednost kod ovog načina oplodnje je sto postotna sigurnost tko je otac. Nema preskakanja boksova primjerice. "Ovaj način naravno nema smisla u ekstenzivnom ovčarstvu kakvo dominira kod nas u Hrvatskoj, ali je svakako zanimljivo vidjeti nešto novo", ističe Požar koji je u razgovoru s nama skrenuo pažnju i na činjenicu da je jedan ovan i jako skup, a kod mliječnog ovčarstva kao i mliječnog govedarstva nije svejedno kakav će biti podmladak.

Saša Horvat, uzgajivač Il de France ovaca za rasplod iz Klokočevaca je kao i Požar svjestan da je to budućnost i da je bolje kupovati doze sjemena za 300 eura, nego ovna za tri, pet, ili deset tisuća eura. I zamislite, kaže on, razboli se ovan i ugine. Budućnost je svakako, obojica se slažu, u umjetnoj oplodnji.

Stručnjaci ističu da je ovakvom, umjetno laparoskopskom oplodnjom olakšana kontrola janjenja, izbjegavanje rupa u janjenju jer se oplodnja obavlja u isto vrijeme. Od jedne doze može se osjemeniti i stotinjak ovaca. S tim da je ipak češća oplodnja matičnih stada i muznih ovaca.

Ovan na farmi kao korektor 

No, zanimljivo je i osjemenjivanje domaćih pasmina za komercijalni uzgoj za koji mnogi sada smatraju da nema potrebe. Primjerice, našu domaću ovcu osjemenjujete mesnatijom pasminom. Obzirom da je vlasniku bitan i broj ovaca važan je podatak da se dobije više janjadi nego kod prirodnog pripusta. Ovim se u Srbiji, odnosno u Naučnom institutu za veterinarstvo u Novom Sadu, bavi prof.dr.sc. Aleksandar Milovanović koji je u jednoj emisiji istaknuo da se dobiju ovce bolje mliječnosti i kvalitetnija janjad.

No, ovčari moraju biti svjesni da je važno da znaju kada će im se ovce janjiti. Postupak laparoskopskog umjetnog osjemenjivanja je dosta brz i jednostavan. Ovce moraju biti pripremljene, a tjeranje se stvara umjetno hormonskim spužvicama. Mora se istaći da sve što napredno je u ovčarstvu dolazi iz Francuske. Oni su broj jedan u tome, a imaju i tzv. cervikalno osjemenjivanje. Međutim, na farmi uvijek ima mjesta i za kojeg ovna koji služi kao korektor.