Antun Golubović: U RH proizvedemo 30% potreba za svinjskim mesom, a velike klaonice ni to ne žele otkupiti

Nakon što je 2002. godine, kao tehnološki višak, dobio otkaz u komunalnoj tvrtki, Antun Golubović vratio se poslu svojih pradjedova – poljoprivredi. Počeo je s dva hektara vlastite zemlje, a danas ih obrađuje 26 te se bavi i svinjogojstvom. Svinje iz njegovog uzgoja svake mu godine, sa sajma u Gudovcu, donesu priznanja, no kada ih treba prodati, nastaju problemi - velike klaonice, kako tvrdi, ne žele otkupiti stoku iz domaćeg uzgoja, jer uvoze jeftino meso sumnjive kvalitete.

"Živim u malom, posavskom selu Đurići, koje je okruženo hrastovom šumom i plodnom zemljom te je kao stvoreno za poljoprivredu, kojom su se u mojoj obitelji od davnina bavili. Sve je to ipak bilo u malom obimu, dok ja nisam, prije 16 godina, dobio otkaz, te sam se, silom prilika, okrenuo poljoprivredi kao primarnom poslu. Počeci su bili teški i prepuni odricanja, no uspio sam, a sada se trudim i da opstanem. Danas imam 10 hektara vlastite zemlje, 250 svinja svih kategorija, 27 krmača, od toga 15 crnih slavonskih. Posjedujem i svu potrebnu mehanizaciju za obradu i sjetvu poljoprivrednih kultura, osim kombajna i sve sam to kupio isključivo vlastitim sredstvima.

Do sada nisam koristio nikakve mjere niti sredstva iz EU fondova, samo državne poticaje za zemlju i stoku koje redovito, u cijelosti, utrošim na proširenje proizvodnje, jer svake godine ulažem u obnovu poljoprivrednih strojeva i opreme koja je potrebna za svinjogojstvo. Trenutno sam jedini svinjogojac iz Vukovarsko-srijemske županije koji redovno izlaže na sajmu u Gudovcu, gdje svake godine odnesem jedno od prva tri priznanja u kategoriji rasplodnih krmača crne slavonske svinje ili nerasta“, kaže nam vlasnik OPG-a Antun Golubović. 

Ističe i kako je čak 80 posto svinja na njegovom gospodarstvu na otvorenom uzgoju - slobodno se kreću vani, u torovima, u sklopu kojih se nalaze adekvatni svinjci s hranilicama i pojilicama. 

Domaći uzgajivači proizvode samo 30 posto svinjskog mesa

Na pitanje koji su trenutno najveći problemi u svinjogojstvu, Golubović odgovara: "Velike oscilacije cijene te prekomjeran uvoz svinjskog mesa!“

"Mi, domaći uzgajivači proizvodimo svega 30 posto od ukupnih potreba hrvatskog tržišta za svinjskim mesom, no čak niti ta mala količina koju proizvedemo nema osigurano tržište. Velike klaonice ne žele otkupiti našu stoku, jer uvoze meso sumnjive kvalitete, koje nakon obrade završava u mesnicama, gdje ga osvjetljavaju crvenim svjetlima kako bi izgledalo svježe. S tim kroničnim problemom otkupa suočili smo se i ove sezone kada mi mali proizvođači, ponovo nismo uspjeli prodati svoju stoku. Trenutno svoje svinje pokušavamo plasirati preko proizvođačke organizacije Slavonski svinjogojac, no i to ide teško“, kaže Golubović.

U rješavanju tekućih problema svinjogojaca oko prodaje stoke, ali i nabavke stočne hrane po povoljnijoj pomaže mu, kako ističe, Svinjogojski klaster Slavonije koji djeluje na prostoru Vukovarsko srijemske županije. 

Čim se stvore uvjeti, zaposlit ću bar jednog radnika

"Želja mi je da proizvodnju, na godišnjoj razini, povećam, sa sadašnjih 15, na 20 tona svinjskog mesa, te da se cijena konačno stabilizira. Kada bi, uz povećanje poljoprivrednih površina, spomenuti uvjeti bili ispunjeni, mogao bih na svom OPG-u zaposliti bar jednog radnika te bih mu u startu ponudio mjesečnu neto plaću od 5.000 kuna. No, iako stočari imaju prednost na natječaju za državnu zemlju, natječaj koji bi nam omogućio da proširimo poljoprivrednu površinu, u općini Drenovci nikako da bude raspisan, te ujedno upućujem i pitanje Ministarstvu – gdje je zapelo“, pita Golubović.

Uz sve probleme s kojima su svinjogojci danas suočeni, ne čudi ga, ali ga žalosti i brine, što se mladi poljoprivrednici ne žele baviti stočarstvom. 

"To je posao koji se radi u čizmama, od jutra do mraka, svih 365 dana u godini, te stoga mlade treba itekako potaknuti i motivirati kako bi se uhvatili u koštac sa stočarstvom. Istovremeno treba poraditi i na podizanju svijesti ljudi da kupuju domaće. Znam da je naša domaća proizvodnja nešto skuplja od mesa iz uvoza, ali definitivno nije toliko skuplja koliko je kvalitetnija. Ne zadržimo li mlade na selu, uvjetima koji im omogućavaju da od poljoprivrede žive, nastavit će se tragičan trend iseljavanja zbog kojeg su, iz dana u dan, slavonska sela sve praznija i praznija“, upozorava vlasnik OPG-a iz posavskog sela Đurići, u kom je, kako kaže, i po deset kuća u nizu već sada prazno.