Antibiotici: U Ukrajini nisu spremni za uzgoj bez lijekova, u Kini mijenjaju način hranidbe

"Meso je puno antibiotika", rečenica je koju često čujemo u razgovoru o prehrambenim navikama. No, oni su neizostavni dio uzgoja životinja u svakoj stočarskoj proizvodnji. Da je došlo do njihove prekomjerne upotrebe, a onda i drastičnog povećanja otpornosti mikroorganizama ove vrste lijekova (antibiotska rezistencija, AMR), odavno upozorava organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). 

Pored toga, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je antimikrobnu rezistenciju (AMR) među deset najvećih globalnih prijetnji. Plan jedne od najvažnijih EU strategija, Od farme do vilice, je do 2030. godine smanjiti ukupnu prodaju antimikrobnih proizvoda u stočarstvu i akvakulturi za 50 posto. 

Još je 2011. godine Europski parlament izglasao neobavezujuću rezoluciju koja poziva na prestanak njihove preventivne uporabe u stočarstvu. Također, revidirana Uredba o veterinarsko-medicinskim proizvodima predložila je ograničavanje njihove uporabe u profilaksi (za sprječavanje bolesti) i metafilaksi (u svrhu prevencije oboljenja kod ostalih zdravih jedinki koje su u kontaktu s oboljelom životinjom), a koja bi na snagu trebala stupiti 28. siječnja 2022.

Visoki kriteriji uzgoja 

Pandemijsko vrijeme naučilo nas je više razmišljati o zdravlju i sigurnosti hrane, pa tako i mesa. Ove trendove u prehrani, naravno, prate i sami proizvođači. 

Tako uzgajivači svinja u Ukrajini razmatraju proizvodnju, kako piše pigprogress, vrhunske svinjetine bez upotrebe antibiotika. Njihov je projekt podržao i FAO, no, kako ističe Oksana Yurchenko, predsjednica Udruženja ukrajinskih uzgajivača svinja, takav uzgoj mora biti rezultat ispunjavanja visokih kriterija. "Njih moraju kontrolirati ne samo interni protokoli u proizvodnom pogonu, već i regulatori tržišta te neovisne agencije", naglašava Yurchenko. 

U tu će svrhu provesti studije o pristunosti sojeva rezistentnih na antibiotike u toj zemlji. "Ova je praksa jedan od presedana u svijetu, a u korist domaćeg potrošača", izjavila je. 

Jesu kupci spremni za vrhunsko, ali i skuplje meso? 

Naravno, važno je promatrati kakav je stav javnog mijenja, a ondje provedeno ispitivanje ne daje baš vjetar u leđa. Naime, rezultati ispitivanja kojega je provela tvrkta Nielsen Ukraine, pokazalo je da ukrajinski kupci nisu spremni dodatno platiti ekološki uzgojenu svinjetinu ili onu vrhunske kvalitete.

Udrugu to nije obeshrabrilo, a smatraju kako se potražnja za ovakvom vrstom mesa u toj zemlji tek formira. Najveći razlog za ovakav stav, vjeruje se, prilično je niska kupovna moć u toj zemlji gdje prosječna plaća iznosi tek 3.400 kuna. 

I Kina smanjuje upotrebu antibiotika 

Trend smanjenja upotrebe ove vrste lijekova zabilježen je i u Kini, koja je veliki i proizvođač i potrošač svinjskog mesa. 

Kineska akademija znanosti procjenjuje da je stanovništvo te zemlje 2013. godine konzumiralo gotovo polovicu svih antibiotika u svijetu, od kojih je 52 posto (oko 97.000 tona), davano životinjama, što predstavlja veliki faktor rizika za AMR, piše pigprogress. 

Između 2014. i 2018. potrošnja ovih lijekova u kineskom poljoprivrednom sektoru pala je za 57 posto, na ispod 30.000 tona, izvjestilo je 2019. kinesko Ministarstvo poljoprivrede i ruralnih poslova (MARA). 

Od prošle je godine u toj zemlji dopušteno antibiotike koristiti samo za liječenje bolesti i prevenciju, ali ne i za poticanje rasta. To je potaknulo mnoge tvrtke na proizvodnju dodataka prehrani koji potiču rast i imunitet životinja bez rizika od rezistencije na antimikrobne tvari. Naime, smatra se kako su sastav sirovina i omjeri ključni u hranidbi bez lijekova.