U seoski turizam krenuli prije 25 godina, ali se još i danas 'bore s vjetrenjačama'

U radijusu od pet kilometara od centra Slunja nalaze se više OPG-ova koji pružaju mogućnost uživanja u domaćim specijalitetima, odnosno zdravoj hrani i piću, ali i smještaju. Možete ih obići automobilom, pješice, biciklom ili na kvadu, ovisno o tome koji turistički program obilaska odaberete u jedinom hotelu na ovom području, Mirjana u Rastokoma.

Jedan takav je OPG Novković, koji se nalazi u zaseoku Točak, a u vlasništvu je Nenada Novkovića, elektrotehničara i bivšeg prvaka Hrvatske u biciklizmu, koji se davne 1997. godine sa suprugom Slavicom doselio u Točak iz Zagreba te od nule pokrenuo obiteljsko gospodarstvo.

Sir pepelko prvak Mediterana

Sve je započelo kupnjom ovaca, zatim i krava, kojih i danas imaju 15. Kupovinom zemlje su se širili i OPG je iz godine u godinu rastao. Osim sirane i kušaone sira, OPG Novković je proširio svoje poslovanje i na pčelarstvo, a 2018. godine na gospodarstvu otvaraju i dva apartmana, na mjestu nekadašnje štale, koje imaju u planu i povećati putem EU fondova, koje su već koristili za nabavu poljoprivredne mehanizacije, kad su nabavili polovni traktor. No, i nakon 25 godina, napominju, bore se s vjetrenjačama.  

Ipak, bio je to, kažu, 'povratak korijenima' jer su rodom iz Karlovca, a Nenad je za vrijeme profesionalne karijere puno putovao i vidio što se događa u svijetu, pa su i oni odlučili pokušati izgraditi nešto svoje. No, još je dug i zahtjevan put pred njima jer se godinama bore s lokalnom administracijom oko prilazne ceste, koja je nekoliko stotina metara makadam, pa ni sufinanciranje od 50 posto vlastitih sredstava, zasad nije dalo očekivane rezultate, ističe Novković, koji ipak nije izgubio nadu da će jednog dana 'biti bolje'.  

Naime, osim široke ponude, mogu se pohvaliti i prestižnim nagradama koje osvajaju svojim proizvodima. Tako je sir Pepelko prvak Mediterana 2011. na međunarodnom mediteranskom sajmu u Dubrovniku, a osim njega u svojoj ponudi ima i svježi ekološki sir, škripavac, dimljeni sir, polutvrdi sir u tipu trapista, skutu … Sve skupa osam vrsta.

Slavica ističe da je domaće ljude najprije trebalo educirati, odnosno naučiti kako se pravilno konzumira sir, počevši od onih blagih, kao što je škripavac, a da potom slijede oni dimljeni, koziji, trapist s čilijem ili mladi cheddar itd. "Valja voditi računa da sir ne trpi jake začine, bilo da je to lovor ili origano, pa je najbolja blaga majčina dušica", ističe Slavica.

I dalje nižu uspjehe što dokazuje i posljednja nagrada koju osvajaju u studenom 2022. na natjecanju pčelara (XXII. Ocjenjivanje meda u Karlovcu) gdje je cvjetni med OPG-a Novković odnio prvo mjesto (19,4 od ukupno 20 max bodova). Imaju, kažu, 60 košnica, ali ih ne sele već se nalaze na kamionu u prirodnom okruženju.   

Zvijezde u mraku su pravi doživljaj

Novkovići su ponosni što im dolaze gosti iz cijelog svijeta, koji nisu zahtjevni, već ih može oduševiti mir kao i zvjezdano nebo, koje ne mogu vidjeti u velikim gradovima, zbog svjetlosnog onečišćenja. Nedaleko su Rastoke, koje su zbog osobitog arhitektonskog izgleda naselja, mlinica i njihove funkcije kao ruralna cjelina zaštićene još 1969. godine kao spomenik kulture. Upravo tada su upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Godine 2008. upisane su kao kulturno-povijesna ruralna cjelina u Registar kulturnih dobara RH. Izgled i posebnost ovog naselja određuje rijeka Slunjčica koja se rastače u dužini od 500 metara prekobrojnih kaskada i slapova (ima ih 23, a najpoznatiji su Hrvojev slap, Vilina kosa i Buk) u rijeku Koranu. Kako bi se iskoristila prirodna snaga vode za pokretanje mlinskog kamena, u Rastokama se mlinice grade direktno na slapištima visine minimalno 4 do 5 metara. Još 1967. ondje je bilo čak 22 mlina, od kojih je 20 mljelo žitarice.

Danas se i dalje čuje rad mlina i to u kući obitelj Jareb, koja je ujedno i tradicionalna kuća s mlinom u prizemlju. Naime, cijele Rastoke građene su slično, kuće su katnice, pravokutnog oblika s karakterističnim ganjkom (drvenim balkonom) koji se proteže duž jednog pročelja. Ovdje ćete doživjeti svu moć prirode, povijesti, ali i budućnosti koja nas uči da se više okrenemo prirodi.

Šuma Jelvik udaljena je svega nekoliko minuta hoda od Rastoka. Riječ je o borovoj šumi zasađenoj krajem 19. stoljeća za vrijeme šumara Lukanca. Prije tog vremena prostor je bio gmajna (što je naziv za zajednički pašnjak, op.a.) koji su Rastočani koristili za pašu stoke. Ova šuma cijele godine nudi tišinu, samoću i mjesta za izolaciju i mnogi koji su je prošli ne mogu odlučiti je li im ljepša tijekom ljeta kad je zaklon od vrućina ili tijekom zime kad odijeva bijelo ruho. Put prema šumi će vas dovesti do Napolenovog magazina, koji je svojevrsni orijentir.  

Moć Korane nadograđena iz EU fondova

Magazin ili ambar, što je ime i obližnjeg restorana, je velika kamena zgrada izgrađena početkom 19. stoljeća (1809.-1813.) za vrijeme francuske uprave na slunjskom području kao graničnom dijelu Francuskog carstva. Sastojao se od tri etaže i korisnog potkrovlja, a služilo je kao skladište žita. Ova kamena zgrada smještena je nedaleko slunjske utvrde, na padinama iznad rijeke Slunjčice i Rastoka, a danas je jedna od rijetkih slunjskih zagrada koja nije stradala u ratnim djelovanjima već od “zuba vremena”.

Destinacija Slunj-Rastoke nudi jedinstven doživljaj vode u čijim rijekama se može uživati. Za mještane rijeka Korana je idealno mjesto boravka ljetnih popodneva, a jedno je od omiljenih kupališta, čija je infrastruktura nadograđena uz pomoć EU fondova. Tipična je krška rijeka središnje Hrvatske, raznovrsnog toka dužine 134 km koji bogato meandrira, ponire sa slapova ili se lagano prelijeva preko brojnih kaskada da bi nestao pod zemljom i ponovo se pojavio na površini. Izvire podno Sastavaka i Velikog slapa na Plitvičkim jezerima. Svojim tokom nizvodno u smjeru Karlovca formira granicu između Hrvatske i BiH. Otuda teče u smjeru sjevera i spaja se s rijekom Kupom kod Karlovca.

Naši domaćini ističu još Gradinu, grad Frankopana s pogledom na Slunjičicu, potom Moćanov most, koji je prvi drveni most tog kraja, kao i kip prvom hrvatskom olimpijcu Milanu Neraliću, te staru centralu na rijeci Slunjčici. O važnosti Slunjčice za očuvanje biološke raznolikosti svjedoči činjenica da je uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu i EU ekološku mrežu NATURA 2000.

I taman kad smo pomislili da nema više ništa što ne valja, čuli smo da su još u ožujku platili 20.000 kuna za sadnice 200 oraha, koji imaju tanku ljusku i 90 posto cijele jezge, za koje su već iskopali i rupe. "Obećanih sadnica i dalje nema", zaključuju Novkovići.