Šokol se vraća na velika vrata!

Hrvatski kraljevski grad Nin ima ekskluzivu. Riječ je o šokolu, jelu koje se časti i slavi kroz manifestaciju Šokolijadu, koja je jedna od 100 najznačajnijih manifestacija u Hrvatskoj. U nedjelju je uspješno završena 13. Ninska šokolijada koja se ove godine održala pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, te pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva Kulture te Zadarske županije i Turističke zajednice Zadarske županije.

Ta manifestacija jedna je od onih koje za turizam u ruralnim područjima puno znače, ne samo zato jer privlači mnogobrojan broj posjetitelja i gastronomskih stručnjaka, već i zato jer je vratila tradiciju na domaće stolove.

Rekordni broj šokolara

Pobjednica ovogodišnje Šokolijade u kategoriji Ninski šokolari je Iva Skočić-Burela. Drugo mjesto osvojio je Ivan Stulić, a treće mjesto Josip Stulić. U natjecanje se ove godine uključio 106 šokolara.

"Ove je godine bio rekordni broj natjecatelja koji čuvaju baštinu svojih predaka i sudjeluju u manifestaciji. Ninska šokolijada je uvelike doprinijela afirmaciji i poticanju proizvodnje šokola, naročito kod mladih ljudi", kaže direktorica Turističke zajednice Grada Nina Marija Dejanović.

Tajne obrade mesa

Šokol je suhomesnati proizvod dobiven od mesa svinjske vratine. Osnova za pripremu je slična kao za pršut. Meso se tri do sedam dana ostavlja da leži u morskoj soli, zatim se stavlja u kuhano crno vino i na kraju se ono oblaže i puni. Šokol se napuni začinima: paprom, klinčićom, muškatnim oraščićima. Tako pripremljeno meso stavlja se u poseban ovitak i vezuje na poseban način sa špagom. Zatim slijedi posljednje faze obrade. Šokol se stavlja nekoliko dana na dim, a nakon dimljenja na vjetar - buru.

Bura je presudan faktor

Nakon nekoliko mjeseci sušenja u prozračnoj prostoriji, šokol je spreman za degustaciju. Zanimljivo je da je svaki šokol drugačiji, što ovisi o tajnama obrade mesa. Svaka obitelj ima svoju recepturu. Bura koja puše u zimskim mjesecima je najpresudniji faktor za kvalitetu šokola. On je tijekom godina postao gastronomski zaštitni znak Nina i Zadarske regije. Zbog toga je Ninska šokolijada uvrštena u 100 najznačajnijih manifestacija u Hrvatskoj.

Proizvodnja od 17. stoljeća

Počeci njegove proizvodnje sežu u 17. stoljeće i vežu se uz Nin i mjesta u njegovoj okolici. Sedamdesetih godina 20. stoljeća zbog razvoja turizma napušta se držanje stoke u urbanim dijelovima grada, ali tradicija pripreme šokola ne prestaje. Meso se danas nabavlja od prirodno uzgojenih svinja. Šokol je delicija i poslužuje se u najsvečanijim prilikama. U Ninu i okolici autohtoni naziv za šokol je "šoko".

Ninska šokolijada spasila je praktično šokol iz zaborava i vratila ga na menije svakog iole ozbiljnijeg ugostitelja. Idući cilj je povećati proizvodnju šokola što se između ostalog pokušava poticanjem proizvođača na udruživanje.