Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Speleoturizam
  • 28.05.2021. 13:30
  • Karlovačka, Rakovica

Na dodatno loš glas došli su i zbog korone, predrasude o šišimišima ruše - Baraćeve špilje

Posebna atrakcija budućeg Centra za posjetitelje nalazit će se u centralnom dijelu objekta, gdje će biti postavljen atrij s replikama životinja i biljaka iz ledenog doba, najavljuju iz JU Baraćeve špilje.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
  • 1.530
  • 80
  • 0

Kao i same Baraćeve špilje u dužini od čak 180 metara u Staroj Kršlji, čaroban je cijeli kraj općine Rakovica, koja se lijepo razvija na turističkom valu. Smještene su, naime, na 20 kilometara od Nacionalnog parka Plitvička jezera, a domaćini Javne ustanove Značajnog krajobraza Baraćeve špilje izrazito su ponosni na veliki projekt. Riječ je o budućem Centru za posjetitelje vrijednom 25 milijuna kuna, od kojih 20 dolazi iz europskih fondova, a pet iz domaćih izvora.

Inače, put do špilja vodi kroz fascinantne ponikve, koje su ondje značajan reljefni oblik, kao i specifičnostima dominantnog krša. Unutar granica značajnog krajobraza, nalazi se za sada devet poznatih speleoloških objekata: Nova Baraćeva špilja, Izvor špilja Baraćevac, Donja Baraćeva špilja, Gornja Baraćeva špilja, Špilja s lijepim ulazom, Špilja u suhoj dolini, Suvaja, ali i Jovina pećina i Ponorac, koji čine jedinstven sustav, koji se još istražuje, a dio je i potopljen, doznajemo od vodiča Filipa Špehara.

Šišmiši daju vrijedno gnojivo - guano

Od šetnje se najbolje ohladiti na ugodnih devet stupnjeva. Obilazak Gornje Baraćeve špilje moguć je samo u pratnji vodiča, a na ulazu ćete dobiti obvezne kacige te doznati ponešto i o špiljskom bontonu, jer unutra niste sami.

Naime, zidove i prirodni špiljski nakit ne treba dirati jer ga tako oštećujemo, a ne treba gnjaviti ni njezine stanare, stotinjak šišmiša koji u svibnju sele na nove, nepoznate lokacije u krugu od 30 kilometara.

Ulaz u Donju Baraćevu špilju (Foto: M. Petković)

Odmah na ulazu vodiči će srušiti eventualne predrasude o tome da su ovi leteći sisavci opasni, odnosno da piju krv ili se zalijeću u ljude, a na loš glas su došli i zbog korone. Naprotiv, precizni su letači pa im se ne morate izmicati, a ne samo da nisu opasni nego su i jako korisni u prirodi. Hrane se kukcima, osobito komarcima kojih pojedu i do tisuću u samo jednoj noći.

Stoga, naiđete li na njih, pustite ih da spavaju bez plašenja svjetlima, odnosno blicevima. U prvoj dvorani špilje nedavno je pronađeno i guano - vrijedno gnojivo, odnosno hrpa šišmiševa izmeta stara i nekoliko desetljeća! Napravila ju je kolonija stotine letača koja je nekoć ondje živjela, među kojima i jedna od najmanjih vrsta šišmiša na svijetu, duga tek pet centimetara.

Stanište špiljskog medvjeda

U nešto manje od sat vremena prolazeći kroz dvorane i hodnike Gornje Baraćeve špilje, jer donja je zatvorena za posjet zbog slučaja mišje groznice, vidjet ćete Dvoranu slonovih nogu, prepunu sigastih struktura (stalagmita i stalaktita) i do desetak metara visokih stupova (stalagnata), kao i Zmajevo ždrijelo i Dvoranu izgubljenih duša.

U šetnji podzemljem vodič će ispričati nešto više o njenom tisućljetnom nastajanju, geologiji i vrijednim arheološkim nalazima. Kad se oči naviknu na mrak, bolje se vide kameni spomenici, ostaci, kao i nekadašnje stanište špiljskog medvjeda. Koliko se dobro snalazite u mrklom mraku i tišini, doznat ćete na kraju šetnje kada se svjetla gase na 30 sekundi, a jedini zvuk je tek kapanje vode.

Prije ulaska kratak tečaj špiljskog bontona (Foto: M. Petković)

Špehar ističe da imaju problem u ovoj Baraćevoj špilji sa zelenom plijesni, najvjerojatnije zbog rasvjete koju će zamijeniti led svjetlima jer ih treba manje, a bolje osvjetljavaju. No, zelene plijesni se ne mogu učinkovito riješiti ni u najpoznatijoj europskoj špilji - Postojnskoj jami.     

Uz postojeće, u planu su i novi sadržaji, poput novih staza i ugostiteljskih objekata. S veseljem se iščekuje i Centar za posjetitelje. Ulaz je projektiran u obliku velike staklene stijene koji oponaša špiljski ulaz, a u skladu s temom osmišljen je i interijer.

Atrij replika životinja i biljaka iz ledenog doba  

Put do Baraćevih špilja koje je prije koronakrize posjećivalo godišnje 18.000 posjetitelja, kako nam je rekla ravnateljica JU Baraćeve špilje Tihana Oštrina, iz centra Rakovice vodi preko Grabovca.

Kao zagrijavanje za posjet podzemlju možete krenuti jednom od kružnih staza koje nose nazive po zaštićenim velikim zvijerima koje ondje borave: vuku, risu i medvjedu. Staze su dodatno označene i putokazima na važnim raskrižjima, a start i cilj je na izletištu ovih špilja.

Posjetiteljski centar bit će kružnog oblika, a nakon ulaznog hola s recepcijom, suvenirnicom, caffe-barom, garderobom i dječjom igraonicom, prolazit će se dalje u edukativni dio u kojem se obrađuju teme iz područja speleologije. U tom dijelu nalazit će se niz suvremenih, multimedijalnih modela interpretacije, kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, SmartGlass, replike, animacije, MultiTouch ekrani i ostalo.

Kružne staze nose naziv po zaštićenim velikim zvijerima (Foto: M. Petković)

Atraktivnosti će posebno doprinositi osjetilne komore u kojima će posjetitelji moći doživjeti podzemlje svim svojim čulima. U glavnoj dvorani prezentirat će se dokumentarni film koji će sažeti prikaz okoliša i tipičnog ambijenta u ledeno doba na ovom području.

Posebna atrakcija nalazit će se u centralnom dijelu objekta, gdje će biti postavljena vanjska izložba odnosno atrij s replikama životinja i biljaka iz ledenog doba, najavljuju u Baraćevim špiljama.


Fotoprilog


Tagovi

Javne ustanove Značajnog krajobraza Baraćeve špilje Speleologija Tihana Oštrina Šišmiši


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.