Korona kriza otvara priliku za pokretanje posla u seoskom turizmu?

Krajem proljeća, na kratko smo osjetili olakšanje i pomislili da se situacija s koronavirusom stišava. Počeli smo planirati ljetovanja na moru, međutim, nagli zaokret na gore mijenja mnogima planove, a ipak bi htjeli negdje ljetovati i otputovati. 

Evo prilike za seoski turizam. Ako se netko dvoumi ili je nekada planirao ulagati u ovu vrstu posla, sad bez dvojbe može investirati u nju. Svakodnevno nam pristižu razne informacije, ne znamo više što je laž, a što istina, ali jedno znamo sigurno - stanovništvo u vrijeme pandemije posvećuje više pažnje zdravoj prehrani, više boravi u prirodi i posjećuje izletišta. Zato je izuzetna prilika ako imate uvjete pokrenuti ili preurediti svoje imanje za seoski turizam.

Kako krenuti?

U početku se može krenuti s manjom površinom, sa ili bez par kreveta za noćenje, s ponudom domaće hrane. Mnoge zanima život i rad na selu. Pojedine goste ne zanima samo razgledanje prirode i imanja, neki bi se željeli uključiti u sam rad pojedinih radova npr. probati voziti traktor, kositi ručno kosom, kupiti sijeno, musti kravu, plesti, tkati itd. Sve se to može predstaviti i marketinški uobličiti na obostranu korist i zadovoljstvo.

Sve je više ljudi koji žele proizvoditi hranu za sebe, a ne znaju kako bi počeli. Možete održati čak i neke tečajeve o proizvodnji zdrave hrane, te one iz kućne radinosti poput vezenja, pletenja, heklanja, tkanja i slično u sklopu turističkog aranžmana. Mnogo je pozitivnih primjera i kod nas i u okruženju, treba samo malo biti kreativan i dosjetljiv. Brojni su primjeri veoma uspješnih ljudi i kućanstava u ovom vidu turističke ponude. 

Možete čak jedan dio postaviti kao izložbeni prostor za staro posuđe, posteljinu, ručne radove, narodnu nošnju, oruđa da bude autentično kako bi bili što primamljiviji.

Osmislite i mogućnosti za izlete i rekreaciju

Pored smještaja, hrane, okoline, treba osmisliti i mogućnosti za izlete i rekreaciju, da bi se gost dobro osjećao i uživao.

Evo par savjeta za ona poljoprivredna gospodarstva koja već imaju osnovanu poljoprivrednu proizvodnju, a žele se okušati i u ruralnom turizmu izdavanjem soba i primanjem gostiju.

Kao prvo, mora se razdvojiti ekonomsko dvorište od kuće i dvorišta koje će koristiti gosti, jer ako domaćin posjeduje farmu, da se neugodan miris ne širi do soba gdje će biti smješteni gosti. Postoje i sredstva koja nakon tretiranja stajnjaka djelomično neutraliziraju miris. Ekonomsko dvorište možete odvojiti zidovima građenim od starinskog materijala (pečene cigle i slično) te uz njega posaditi puzavice da sve bude podređeno uživanju svih čula. Za svaku gradnju ograde ili sličnog koristiti prirodne materijale npr. drvene letvice, pruće i sl. 

Ukrasno bilje i grmove treba saditi u skladu s prostorom, uvijek je bolje saditi i ekonomski isplative ukrasne grmove, primjerice lješnjak jer njegova krošnja pravi hlad, plodove konzumiramo, a ujedno je i dekorativan, zatim jorgovan i jasmin, a osim što su dekorativni, šire i opojni miris.

Travnjak je osnova svih uređenih dvorišta pa se njemu treba posvetiti posebna pažnja. Također i o otpadu se treba voditi posebna briga. Poželjno bi bilo razvrstavati organski od neorganskog otpada kako bi domaćin pokazao razvijenu ekološku svijest koju će prenositi na goste. U određenom uglu svog imanja bilo bi dobro sakupljati organski otpad i na taj način praviti kompost - organsko gnojivo.

Uvođenjem seoskog ili ruralnog turizma poljoprivredna gospodarstva bi sebi osigurala dodatan izvor prihoda. Ovakav vid ponude utječe na razvoj i promicanje ruralnog područja i sela sa svim svojim vrijednostima, a zar nam to nije cilj - očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja?