I Malta se suočava s napuštanjem sela, kako zaustavljaju negativne trendove?

Koliko dobro poznajemo Maltu, tu europsku državu smještenu u središtu sredozemnog mora? Kako bi vidjeli te naučili ponešto o malteškoj poljoprivredi, turizmu i ruralnom razvoju općenito, organizirana je razmjena iskustava, znanja i ideja preko Erasmus+ projekta pod nazivom CSL: izraditi, dijeliti i živjeti iskustva ruralnog turizma. Isti je omogućio i hrvatskim predstavnicima uvid u maltešku povijest, kulturu, značajke, a i generalno u ruralni razvoj.

Razmjena mladih u cilju razumijevanja ruralnog turizma i mogućnostima samozapošljavanja u manjim sredinama organizirana je od 9. do 16. studenog ove godine. Organizator je bila neprofitna udruga TDM 2000 Malta, a sudionici su došli iz Bugarske, Cipra, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske, Španjolske, Turske i Hrvatske. Uz pomoć neprofitnih organizacija Meraki iz Kloštra Podravskog i Permakultura Dalmacija iz Splita, sudjelovalo je i dvoje hrvatskih predstavnika - Marta Jareš iz Donjih Sređana i Vladimir Miloš iz Podravskih Sesveta.

Ukupan turizam pridonosi 27,1% BDP-a države

Republika Malta se sastoji od tri veća otoka; Malta, Gozo i Comino. Malta je najveći i najgušće naseljen, a na kojem se nalazi i glavni grad Valletta. Drugi po veličini je otok Gozo, kojeg karakteriziraju bajkoviti pejzaži dok je Comino najmanji, a koji je smješten između Malte i Goza. Posebno valje istaknuti kako na Cominu živi samo jedan stanovnik - iako tijekom godine taj otok prihvaća na tisuće turista, nitko se ne zadržava na dulje vrijeme zbog oskudnih životnih resursa.

Turizam općenito nosi najvažniju ulogu za malteško gospodarstvo - ukupno pridonosi 27,1% BDP-a države. Obilježen je sezonskim karakterom, preko 50,2% turista posjećuje otočje zbog lijepog vremena i opuštanja na plažama. Dok dodatnih 10% turista dolazi s razlogom posjećivanja kulturoloških događaja (uglavnom ljeti) odnosno posjećivanja znamenitih povijesnih građevina. Prema desetogodišnjim statističkim praćenjima najveći dolazak turista bilježi se tijekom srpnja i kolovoza, a najmanje turista dolazi u siječnju i veljači.

Ruralni turizam pridonosi svega 4,3% ukupnom dohotku iz turizma na malteškom otočju. U ruralnim sredinama najrazvijeniji je agroturizam, gastro-turizam i etno turizam. Spoj poljoprivredne proizvodnje i turizma igra važnu ulogu u stvaranju dodatne vrijednosti za domaće poljoprivrednike. Tradicionalna hrana je vrlo tražena od stranih turista, što omogućuje otvaranje obrta i u manjim sredinama. Opuštena atmosfera malteške kulture svakom turistu kroz hranu i doživljaje utisne želju za povratkom.

Poznati po rajčici i konzumnom krumpiru 

Poljoprivreda je manje zastupljena i pridonosi svega 1,3% BDP-a. Prosječna veličina pojedinog registriranog poljoprivrednog gospodarstva je svega 0,9 hektara površine, a proizvodnja zauzima 47% od ukupne površine  otočja. Ozbiljni problemi s kojima se malteška poljoprivreda suočava su ovisnost o uvoznim energentima, nedostatak zdravstveno ispravne vode te samo onečišćavanje podzemnih voda štetnim utjecajima iz poljoprivredne proizvodnje.

Vladimir je nedavno posjetio Ukrajinu i Bjelorusiju: Černobil danas, moderna poljoprivredna gospodarstva niču uz radioaktivnu zonu

Najzastupljenija ratarska kultura na otočju je konzumni krumpir. Zbog mediteranske klime i suhih perioda kroz godinu, odlikuje se bogatim aromama. Krumpir je ujedno i jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda malteškog agrara. Ostale ratarske kulture su pivski ječam i durum pšenica. Od trajnih nasada najzastupljeniji su vinogradi i zasadi badema, maslina i citrusa. Malta je nadaleko poznata po proizvodnji rajčice za preradu. Izvrsna klima i humusno bogato tlo omogućuje visoku prinosnu proizvodnju niskih kultivara rajčice. Uglavnom uzgajaju se sorte za preradu u kečap i konzerve. Proizvodnja ostalog povrća također igra važnu ulogu za ruralno stanovništvo. Povrće poput rajčice, graška, graha i cvjetača uzgajaju se na otvorenom, dok lisnato povrće i paprika se uzgaja u visokim plastičnim tunelima.   

Brend Savina - zamašnjak ruralnog razvoja

Savina je općepoznata marka prehrambenih proizvoda na Malti. Tradiciju koju su započeli braća Magro neprestano se razvija kroz četiri generacije. Gledajući loše stanje u poljoprivredi tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća, braća su inicirala udruživanje malih zemljoposjednika kako bi zajedno izašli na tržište. Vrlo ubrzo nabavljaju brodove kojima prevoze poljoprivredne i prehrambene sirovine i gotove proizvode do kupaca u većim gradovima otočja. U prvim godinama pod robnom markom Savina prodavale su se svježe rajčice i morska sol. Kako se udruživanje poljoprivrednika proširilo diljem otočja robna marka se počela stavljati na različite proizvode poput vina, meda, mlijeka, sireva, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća.

Savina stoji za kvalitetu, tradiciju i dodatnu vrijednost domaćih malteških proizvoda. Agrobiznis iza robne marke Savina se sastoji od zemljoposjednika, educiranih poljoprivrednika, modernih poljoprivrednih gospodarstva, efikasne logistike, modernih preradbenih kapaciteta, tradicionalnih receptura i modernog marketinškog pristupa.

Kod proizvodnje sireva poslovanje je organizirano u dva smjera. Proizvođači ovčjeg, kozjeg ili kravljeg mlijeka imaju pravo posjedovati vlastitu mini siranu na gospodarstvu gdje će proizvoditi sireve i ostale mliječne proizvode po standardima i tradicionalnoj recepturi. U tom slučaju, preradom sirovine u visoko cijenjenje proizvode primarni proizvođači zadržavaju glavni dio profita. Drugi oblik poslovanja je proizvodnja sirovog mlijeka te dostava istog do preradbenih kapaciteta u vlasništvu obitelji Magro. Tada, proizvođači zarađuju samo na sirovini. U oba slučaja krajnji proizvod će se prodati za istu tržišnu cijenu pod brendom Savina.

Trenutno je udruženo oko 300 poljoprivrednih proizvođača oko brenda koji se danas prodaje na 4 kontinenta u više od 40 država. Upravo ovakav način organizacije klastera poljoprivrednika, prehrambene industrije, trgovine i marketinških stručnjaka omogućuje razvoj manjih i udaljenijih sredina. Obiteljima u ruralnim područjima se omogućuje kvalitetan i ugodan život.

Što je bilo za ponijeti kući?

Kao i svaka druga europska zemlja, Malta se suočava s negativnim trendovima poput "odljeva mozgova“ i egzodusa ruralnog stanovništva u veća mjesta odnosno u inozemstvo. Kako bi zaustavili negativne trendove ruralno područje Malte ima nekoliko važnih prioriteta u daljnjem razvoju:

1. Razmjena znanja i ulaganje u istraživanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i ribarstvu,
2. Poticati kompetitivnu atmosferu između dionika ruralnog razvoja,
3. Isticati važnost stvaranja dodatne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda,
4. Restauracija i prezervacija prirodnih staništa i povijesnih građevina,
5. Ciljano korištenje resursa s manjim utjecajem na klimatske promjene,
6. Društveno uključenje lokalnog stanovništva.

Nabrojani prioriteti već imaju rezultata koji se mogu vidjeti diljem otočja. Osim poljoprivrede, ruralni turizam otvara nova radna mjesta i pruža mogućnosti za daljnji razvoj ruralnog prostora.

Razmjenom znanja, ideja i iskustava s drugim sudionicima projekta, Marta i Vladimir su naučili da je i u drugim zemljama ruralni prostor suočen s istim odnosno sličnim problemima. Pored toga, prikazani su bili mnogobrojni uspješni primjeri inovativnih organizacija u ruralnim sredinama. Zaključno; samo inovacije, edukacija, udruživanje i vjera u uspjeh su ključevi opstanka mladih u manje razvijenim područjima diljem Europe.