Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Selo i turizam
  • 11.10.2013. 09:00

Gorski kotar - Zeleno srce Hrvatske

Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, spoj je sela, poljoprivrede i turizma. Naša je država je kao bogom dana za razvoj ruralnog turizma. Čak 92 površine Hrvatske, jedne od najslabije naseljenih europskih država, je ruralni prostor. Samo područje Gorskog kotara predstavlja enorman potencijal za razvoj seoskog turizma. Da li smo dovoljno iskoristili turističke adute ovog kraja?

  • 5.217
  • 175
  • 0

Gorski kotar je gorska regija koja se proteže između Karlovca do Rijeke. Geografski ga određuje rijeka Kupa s jedne strane i Primorje s druge. Klima je ovdje vrlo ugodna, a priroda živopisna i inspirirajuća. Biljni i životinjski svijet, svježi zrak, nedostatak gužve, uz autohtonu kuhinju, razlozi su zbog koji turisti sve više posjećuju ovaj kraj.

Zeleno srce Hrvatske, Pluća Hrvatske ili Mala Švicarska samo su neki od marketinški smišljenih naziva kojima se privlači turiste na Odmor za dušu i tijelo u Gorski kotar. Posjetioci se pozivaju na planinarenje, šetnje ili vožnje biciklom, istraživanje špilja, promatranje životinja, branje šumskih plodova, uživanje na jezerima i rijekama, pecanje, te bavljenje raznim drugim rekreativnim aktivnostima. Na najvećem broju Internet stranica. koje pozivaju u Gorski kotar, nudi se smještaj i popis mogućih rekreativnih aktivnosti.

Smještajnih kapaciteta svake je godine sve više jer i potražnja raste. No, ovo su sve elementi ponude koji koriste postojeće prirodne resurse ne odražavajući raznolikost koju samo osobni dodir može pružiti. Prirodne vrijednosti i očuvani okoliš mogu biti osnovni pokretači razvoja ruralnog turizma, no ako želimo pratiti svjetske trendove moramo shvatiti da ruralni turizam danas prodaju inovativne ideje. Vidljivi su pomaci i u tom smjeru, pa je dobro za istaknuti akciju Dani plodova gorja kojom udruga Plodovi gorja Gorskog kotara privlači posjetioce na kraće aranžmane: Dan lavande, Dan borovnica, Festival malina, Dani gljiva, Dan krušaka i čabranskog sira, Dan jabuka, Dan krumpira i gljiva, Dan šipka u Liču, Bundevijada u Vrbovskom. Ovo su akcije za svaku pohvalu jer sadržajno obogaćuju boravak posjetiocima koji su već tamo, te privlače nove posjetioce na jednodnevne izlete. Zaljubljenici u vožnju biciklom, mogu pronaći sve relevantne informacije o raspoloživim biciklističkim etapama, a nudi se i veliki izbor etno zona i etno kuća s kontakt informacijama za posjetitelje. Ovim putem, u turističku ponudu se uvodi kulturno nasljeđe koje se u većem dijelu naše zemlje još uvijek zanemaruje kao turistički privlačni element. Da li se ove lokacije mogu posjetiti i tijekom zime s par prijatelja, ostaje za vidjeti. Muzej žaba u Lokvama definitivno nije dobro osmišljen jer kao peteročlana obitelj niste dovoljno velika grupa turista da bi zbog vas otvarali muzej u uredovno vrijeme (autorica se uvjerila ovo proljeće). S druge strane, Žabarska noć u travnju uspješan je marketinški pothvat koji svake godine dovodi sve više posjetioca.

Postoje i dobri primjeri privatnih tvrtki koje obogaćuju ponudu. Tako Ela gk d.o.o. iz Delnica nudi programe: Predavanje o vuku i/ili medvjedu, Zavijanje s vukom / U medvjeđem brlogu, Život divljine - "Lov" na vuka ili medvjeda, Upoznaj ljekovito bilje i gljive - stručno predavanje, branje, proizvodnja, degustacija, Upoznaj život pčela - stručno predavanje, proizvodnja meda i proizvoda od meda, degustacija, Upoznaj stare zanate - drvena šindra, stari mlin, Sve od vune - predavanje, proizvodnja predmeta od vune, te razne Potrage za blagom. Ima tu još pojedinaca koji iskaču iz prosjeka kao: primjer seoskog domaćinstva Sablić u Kamanju (nije GK, ali dobar je primjer) koje nudi radionice autohtone kuhinje. A, kod Novog Vinodolskog obitelj Rubčić će vas poučiti pravljenju škripavca, vegetarijanskom stočarstvu, i možete postati kum kojoj od penzionerki iz kravljeg azila.

Prednosti regije

  • Očuvana priroda, flora i fauna: Tu se još uvijek može vidjeti vuka, divlju svinju i jelena u njihovom prirodnom staništu, kao i medvjeda, divokozu i risa, divljač kojoj prijeti istrebljenje u drugim krajevima svijeta. Stoljetne zimzelene i bjelogorične šume su pogodno stanište mnogobrojne flore i faune, a mir i tišinu narušava samo pjev brojnih.
  • Dovoljno blizu da se brzo stigne, a opet dovoljno daleko od gradske vreve. Nedaleko od obale i Alpa. Ukratko-Gorski kotar ima idealni geografski položaj.
  • Jedan od elemenata koji tvore seosku turističku ponudu je i postojanje tzv. zaštićenih područja. U Gorskom kotaru takva područja zauzimaju oko 8.257ha. Najpoznatiji je NP Risnjak. Od zaštićenih područja i područja koja su planirana za zaštitu prostornim planovima najviše uvjeta za razvitak ruralnog turizama ima dolina rijeke Kupe, premda bi i neki drugi predjeli mogli biti turistički vrlo atraktivni (npr. rubna područja predviđenog Parka prirode „Bjelolasica“).
  • Svježa i ugodna klima pogodna je za zdravstveni turizam.
  • Gorski kotar je već dio LAG-a Gorski kotar koji u Strateškom planu održivog razvoja ima zadani cilj: Razvoj poljoprivredne proizvodnje u skladu s turističkim potrebama GK. Poželjno je iskoristiti već stvorenu logistiku ljudi iz ove grupacije te zajedno krenuti prema zadanim ciljevima turističkog napretka.

Nedostaci regije

  • Problem depopulacije: Gorski kotar se izdvaja kao jedno od najrjeđe naseljenih područja Republike Hrvatske. Struktura stanovništva dodatno otežava situaciju jer je u brojnim selima i zaselcima ostalo uglavnom starije stanovništvo, pa su čitavi predjeli u procesu socijalnog i ekonomskog odumiranja. Problem depopulacije među najznačajnijim je čimbenicima koji mogu utjecati na potencijalni budući razvitak ruralnog turizma i uopće turizma u Gorskom kotaru. To je i osnovni razlog zbog kojeg bi oblici turizma prijateljski prirodi (eko i ruralni turizam) mogli biti zakočeni na dulje razdoblje. S druge strane, ruralni se turizam nameće kao prihvatljiva i obećavajuća opcija u ovakvim socijalno devastiranim područjima.
  • Još je jako skroman broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava (pogotovo onih koji se bave seoskim turizmom), te na tom području još postoji golem neiskorišteni razvojni potencijal. Seoski turizam dobrodošao je poticaj za diverzifikaciju prihoda poljoprivrednih gospodarstava u izrazito ruralnim područjima.
  • Na području Gorskog kotara u cjelini je gotovo zanemarena primarna poljoprivredna proizvodnja i ona samo vrlo malim dijelom pokriva vlastite potrebe. Razvoj poljoprivredne i stočarske proizvodnje ograničavaju sljedeći faktori: usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava, otežani uvjeti proizvodnje u brdsko-planinskim krajevima i nedovoljna, javna, poticajna sredstva koja bi te uvjete ublažila, nedovoljna tehnološka opremljenost, pomanjkanje sredstava za investicije, neorganiziran otkup i otežan plasman.
  • Gastro ponuda ovog kraja je presiromašna. Također, presiromašna je i sadržajna ponuda van sezone.
  • Informacija ne stiže lako do zainteresiranog posjetioca.
  • IPARD mjera 302 bila je osmišljena upravo za razvoj seoskog turizma kroz ulaganja u: izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, uključujući objekte za držanje životinja u turističke svrhe, rekreaciju, turističke kampove, uređenje vanjskih površina (za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahačke staze), ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture (tradicijske stambene i gospodarske objekte) i sl. Ukupno su provedena tri kruga natječaja putem kojih je isplaćen ukupni iznos potpora od 5.116.032,00kn za cijelu Hrvatsku (ukupna vrijednost svih ulaganja za mjeru 302 je: 10.232.064,02kn). Od ukupno dvanaest prihvaćenih projekata, nažalost, niti jedan nije iz Gorskog kotara. Očiti je problem nepripremljenost stanovništva i institucija na ovakve izazove.
  • Ključni pokretač gospodarskog razvoja svake regije je obrazovanost stanovništva. Niska je obrazovanost stanovnika ovog kraja gdje prema nekim starijim statističkim podacima 46% stanovništva ima završenu samo osnovnu školu, a tek 5% stanovništva je visokoobrazovano (obrazovna struktura stanovništva prema Popisu stanovništva iz 2011. godine još nije objavljena).

Prijedlozi za unapređenje regije

  • Ponuda sudjelovanja u dnevnim poljoprivrednim aktivnostima: U Švicarskoj, s kojom se Gorski kotar ponekad uspoređuje, bogata je ponuda smještaja na farmi. Kod nas takvog smještaja baš i nema (nude se kuće za odmor, apartmani i pansioni, te hoteli). Spavanje na slami, kontakt s domaćim životinjama i svakodnevna briga o njima, sudjelovanje u različitim poljoprivrednim aktivnostima. Zar ne bi idealni team-building zadatak bio svladati tehniku rada od mužnje do sira, usput se dobro nasmijati i zabaviti sa svojim poslovnim kolegama, te kući odnijeti pregršt dragih uspomena i svojih ruku djelo-domaći sir.
  • Nekadašnji stočarski kraj trebao bi njegovati stočarski imidž, a u našem Gorskom kotaru stoku na ispaši traži se mikroskopom?
  • Svi tradicionalni zanati mogu biti ugrađeni u ponudu kao jednodnevne i višednevne radionice za organizirane grupe posjetioca. Dobre su ideje radionice drvenih i vunenih predmeta, eko-suvenira. Tu su još demonstracije tradicionalnog ugljenarstva i pečenja vapna, te svi ostali slični zanati. Takvu ponudu potrebno je zgodno marketinški upakirati te ponuditi tvrtkama s velikim brojem zaposlenih koje njeguju timski duh, ili radnicima na jako odgovornim stresnim pozicijama kojima bi koristio antistresni program.
  • Moderni trendovi: Danas su popularni tečajevi eko-uzgoja, permakulture, proizvodnje hrane u skladu s prirodom i sl., a što bi najlakše bilo organizirati u sklopu nekog poljoprivrednog gospodarstva.
  • Zašto ne ponuditi povijesni seoski smještaj, bez struje i vode da posjetioc okusi duh prošlosti (po uzoru na robinzonski turizam ili smještaj na svjetionicima).
  • U Engleskoj su u ruralnim područjima popularni demonstracijski centri za rad s ovčarskim psima. Posjetioci dolaze na gospodarstvo gdje vlasnik upriličuje kratku demonstraciju rada ovčarskih pasa sa stadom. Nakon demonstracije slijedi zakuska s autohtonim proizvodima npr. ovčjim sirevima. Ili, kao što je slučaj u šibenskom sokolarskom centru, mogle bi se ponuditi demonstracije sokolarstva. Također, inozemna utočišta divljih životinja uvijek su privlačna među turistima (kao i naše Kuterevo). Ovakvi oblici turističkih ponuda ne zahtijevaju smještajne kapacitete na samom gospodarstvu.
  • Gastro-turizam se, također, može razvijati kroz interaktivna iskustva radionica autohtone domaće kuhinje s degustacijom. Normalno, priprema hrane se treba izvoditi na starinski način, bez modernih pomagala, i u starinskom ambijentu. Također, dobra je ideja i inicirati razne turističke rute po uzoru na Vinske ceste. Zašto ne osmisliti npr. Puteve sira.
  • Podijeliti znanja o divljim životinjama i biljkama na njihovim originalnim staništima. Organizirati predavanja za školsku djecu o vukovima i medvjedima na Risnjaku i sl. Ponuditi široki spektar ponude za škole u prirodi.
  • Za razvoj goranskog ruralnog turizma potrebno je umrežiti sve kreatore turističkog djelovanja: Udruženja ponuđača, LAG-ovi, HMRR, lokalna zajednica, lokalne usluge,...
  • Najvažnije je provesti edukaciju lokalnog stanovništva o mogućnostima i pravima, a od strane turističke zajednice (turizam) i poljoprivrednih savjetodavaca (diverzifikacija).

Od spomenutih 92% površine Hrvatske koja spada u ruralna područja, poražavajuće je da samo oko 5% hrvatskih turističkih prihoda dolazi iz seoskog turizma. Gorski kotar ima idealne uvjete za razvoj vrhunskog seoskog turizma i uočljivi su pomaci na bolje. No, čini se da turističku ponudu najviše oživljavaju inicijative pojedinaca, a ne sustavne mjere državnih institucija. Državne institucije trebaju razviti strategiju povratka ljudi u ova napuštena sela, a to bi najlakše bilo postići efikasnom raspodjelom poljoprivrednog zemljišta. Najvažnije je ubrzati postojeće napore, te administrativno olakšati ostvarivanje svih novih ideja ne bi li Gorani dobili utrku s vremenom i promijenili demografske trendove u svom kraju.


Tagovi

Poljoprivreda Selo Turizam Dan borovnica Žabarska noć IPARD Dan lavande Dani gljiva Dan jabuka Vuk


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]