Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Božićni običaji
  • 21.12.2022. 10:30
  • Istarska, Katun Lindarski

Davorka Šajina: Božić je nekada bio skromniji, ali osjećalo se jedinstvo

U središnjoj Istri za božićni ručak spremala se kokošja juha, meso, fuži, te obavezno kupus kiseljen tradicionalno na vinskom dropu. Neizostavan je bio i domaći kapun, kastrirani pijetao, a sladilo se poviticom i cukerančićem.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL
  • 1.663
  • 175
  • 0

Na OPG-u Ograde smještenom u Lindarskom katunu u Istri, članovi obitelji Šajina više od 20 godina bave se proizvodnjom povrća koje plasiraju kroz svoju kamenu konobu. Hrana u ponudi je tradicionalna, a otvoreni su samo za najavljene grupe.

Davorka Šajina, umirovljenica koja ne miruje nakon prijenosa poslovanja na sina Mauricia, ipak i dalje gostima sprema razna tradicionalna jela. Ispričala nam je da na agroturizmu u Božićno vrijeme priprema jela vrlo slična onima za obiteljski blagdanski stol. Vjerna je istarskoj tradicijskoj kuhinji koja se najvećim dijelom sastoji od sezonskih namirnica.

Pazinski cukerančić i povitica

Pripreme za Božić počinju u tjednu prije, pečenjem prigodnih kolača. Neizostavna je tom prilikom povitica, inače vrlo slična orehnjači. Radi se od dizanog tijesta, a nadjev je bogat i sastoji se od oraha, lješnjaka, badema, suhih smokava, grožđica i jabuka koje daju svježinu. "To se mota i peče u obliku pola verice“, govori.

Pojašnjava da naziv dolazi od dviju riječi, 'po' (pola) i 'vitica' (verica, vjenčani prsten). "Za svatove se pola kolača peklo sa strane obitelji mlade, a pola sa strane mladoženjine obitelji. Kada bi se spojili, dobila bi se cijela verica – po vitice s jedne i po vitice s druge strane“, slikovito će Davorka.

Slastica upisana u nematerijalnu kulturnu baštinu Hrvatske (Foto: D. Šajina)

Priprema se također Pazinski cukerančić, slastica s liste nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Suhi je to kolač koji dugo traje i pogodan je za sve sezone te se na brojnim istarskim stolovima može naći tijekom cijele godine. Davorka svoje znanje pripreme ove delicije često prenosi kroz radionice učenicima i turistima.

Specifičan je po svom razgranatom obliku i recepturi po kojoj se umjesto praška za pecivo u tijesto stavlja amonijak. "Kada je pečen, namače se u malvaziju i posipava kristalnim šećerom“, opisuje vrsna kuharica. Dodaje da su u današnje vrijeme na blagdanskom stolu neizostavne breskvice.

Nekada je sve bilo skromnije, kaže, radili su se jednostavniji kolači “od namirnica koje su se našle u kući“, ali i neki namijenjeni posebno djeci. Međutim, nikada nije falilo slatkoga na blagdanskom stolu, prisjeća se naša sugovornica.

Kupus kiseljen na vinskom dropu

U prošlosti je jedna svinja trebala trebala biti dostatna za prehranu obitelji kroz cijelu godinu tako da se pršut rijetko rezao, ali je bio obavezan za marendu na Božić. Slijedila je Sveta misa, a za ručak se spremala kokošja juha, fuži s kokicom te obavezno kupus kiseljen tradicionalno na vinskom dropu (komini).

Brojnim se božićnim običajima zazivao Božji blagoslov za dobar urod u narednoj godini

Na OPG-u Ograde i danas zgnječene bobice grožđa koriste za kiseljenje kupusa i repe. Radi se o prirodnom načinu kiseljenja koje je vrlo zdravo. Njihov kupus (kapuz) je stara sorta, gotovo zaboravljena, ali ga oni i dalje imaju. Dugotrajniji je i specifičnog okusa.

Meso koje se pripremalo na Božić bilo je svinjsko ili kokošje, često se pripremao ombolo ili neko meso u kupusu. Neizostavan je bio i domaći kapun, kastrirani pijetao koji ima veću kilažu od običnog pijetla, a i meso mu je mekše. Nekada su obitelji godišnje uzgojile do 2-3 kapuna.

"Prije se nismo razbacivali pečenjem kao danas“, djelomično u šali govori Davorka. Dodaje da je i u današnje vrijeme na blagdanskom stolu obavezna juha, a od tjestenine se ne poslužuju samo fuži, već i ravioli, makaroni, te druge vrste. Uz njih idu različiti umaci.

Cijenili smo sitnice, napominje Davorka Šajina 

"Danas se priprema sukladno željama članova obitelji, a nekada se nije pitalo jer se moglo jesti samo ono čega se u kući našlo. Bilo je daleko skromnije, ali se osjećalo jedinstvo“, navodi. Božić se slavio u obiteljskom okruženju – taj je dan bio rezerviran za bližnje i rijetko se išlo čak i susjedima.

Priča nam da su se poklanjali lješnjaci, orasi i jabuke, ako su se do tada uspjele sačuvati u podrumu. "Cijenili smo sitnice. Danas je sve iskomercijalizirano i Božić se doživljava kroz darivanje skupocjenim stvarima“, primjećuje. Sretna je ipak da je ostao običaj okupljanja obitelji na zajedničkom ručku jer to doista svima mnogo znači.


Fotoprilog


Tagovi

Istra Božić Običaji OPG Ograde Davorka Šajina Pazinski cukerančić Povitica Kapun


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."