Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Seoski turizam
  • 17.05.2020. 16:00

Da li će 2020. biti godina seoskog turizma u Srbiji?

Hoće gost da vidi i staru vodenicu i kuću i selo, ali i da ima bazen i savremene uslove i ukoliko se domaćini tome ne prilagode neće moći da uspeju, ukazuje Draško Milosavljević.

Foto: Draško Milosavljević
  • 1.855
  • 413
  • 1

Neizvesna situacija sa otvaranjem granica Srbije sa susednim zemljama i letovima u određene gradove do kraja leta, po svemu sudeći navešće mnoge da se ove godine odluče na domaći turizam. Prognoze su da pandemija virusa korona može da doprinese velikoj popularnosti seoskog turizma, a interesovanja već ima. 

Vlasnik seoskog turističkog domaćinstva "Golijski konaci" u okolini Ivanjice Draško Milosavljević kaže da je za ovo leto zakazano i popunjeno već 90 odsto njegovih kapaciteta.

"Zakazano je već sada skoro sve. Mislim da će ova godina biti dobra za seoski turizam", ocenjuje Draško.

Više zainteresovani za laganu šetnju, nego za istoriju mesta

Njegovi gosti su inače pretežno iz Srbije i to najviše iz Beograda i Vojvodine.

"Vojvođani se posebno oduševljavaju planinama i šumama, ali kažu da se brzo umore od šetnje, jer ima dosta strmih staza, a oni su navikli na ravnicu. Ipak, uživaju u našoj prirodi i vraćaju nam se svake godine."

Gosti više vole da rade nego da odmaraju?

Dodaje da su turisti najviše zainteresovani za odmor, laganu šetnju i uživanje u prirodi. Ređe ih interesuje, dodaje, sama istorija mesta.

"Njih interesuje dobar smeštaj, dobra hrana, da imaju bazen i dobar sadržaj. Hoće gost da vidi i staru vodenicu i kuću i selo, ali i da ima savremene uslove i ukoliko se domaćini tome ne prilagode neće moći da uspeju. Ko u domaćinstvima nema bazen, kao da nema viljušku i nož", ukazuje Draško.

Znanje stolara - korisno

On je u posao seoskog turizma ušao pre sedam godina. Po zanimanju je stolar te je, kako kaže, želeo da iskoristi svoje umeće i grupiše svoje proizvode na jednom mestu.

Draško je svoje stolarsko umeće iskoristio za pravljenje brvnara

"Sam sam napravio šest brvnara. Imam i krčmu za ishranu gostiju, bicikle, stoni tenis i stoni fudbal. Zaokružili smo sve na jednom mestu. U poslu mi pomažu supruga i deca, a u sezoni imamo i radnike."

Samo domaća hrana

Posebnu pažnju na njegovom domaćinstvu najmlađim posetiocima privuku životinje. U "Golijskim konacima" pripremaju se isključivo domaća jela, a lično ih kuvaju Draško i njegova supruga.

Restorani organske hrane su korak dalje?

"Moraju da se probaju sarme, musaka sa tikvicama, dimljena prasetina, takođe i domaći sir i kajmak. Pravimo im i uštipke, proju", navodi naš sagovornik.

Proizvode za pripremu ručka nabavlja od domaćih proizvođača u selu. Turisti, posebno strani, kako kaže Draško, oduševljeni su srpskom kuhinjom. Kažu da je preobilna i jaka, ali im se dopadne.

Gosti i iz inostranstva

U centru tromeđe Aranđelovca, Gornjeg Milanovca i Lazarevca, u selu Trudelj nalazi se seosko turističko domaćinstvo "Vila Milica". Već 17 godina Milutin Matić sa svojom porodicom svakog leta dočekuje posetioce iz svih delova Srbije, najviše iz Beograda, Novog Sada i Zrenjanina, a ima i stalne goste iz Francuske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije. Pozivi za ovu sezonu uveliko su počeli, ali, kaže, još uvek ima mesta. I njegovo iskustvo govori da turisti pretežno žele da se odmaraju, a u manjoj meri da obilaze okolinu i mesto u kojem se nalaze.

U domaćinstvu Matića ima mesta za nešto više od 20 gostiju koji imaju mogućnosti da uživaju u bazenu i pratećim sadržajima.

Gosti Vile Milice mogu da uživaju u prirodi, bazenu i drugim pratećim sadržajima (foto: Milutin Matić)

"Gosti mogu da šetaju po livadama, pored rečice, potoka. Imam i ribnjak pored kuće sa ribom do pet, šest kilograma", navodi Milutin.

Izraz lica govori sve jezike

Hranu za goste Matići pripremaju sami. Sir, kajmak, jaja i druge domaće proizvode otkupljuju od proizvođača u selu, dok povrće sami uzgajaju u svom plasteniku.

"Pravimo domaću slaninu, čvarke, pršut i to je za meze. Za doručak je uvek neka gibanica, pita, uštipci, prženice, mekike, sir, kajmak, slaninica, jogurt, čaj. Za ručak čorba ili supa, pire sa piletinom, sarmica od zelja ili kupusa, pasulj sa kobasicama", navodi Milutin.

Iako slabo govori engleski jezik, kada mu dođu strani turisti, vrlo lako se sporazumeju.

"Po reakciji znam da im se dopalo, a u komunikaciji mi pomogne sin ili neko ko je sa njima došao, a poreklom iz Srbije. Oni im prevode i vidim da su oduševljeni."

Svoje domaćinstvo pretvorila u turističko konačište

U Begeču, selu između Bačke Palanke i Novog Sada, u ravničarskim predelima više od dve decenije uživaju turisti na "Cvejinom salašu". Vlasnica ovog seoskog turističkog domaćinstva Zvonimirka Kovačević iskustvo koje je stekla radom u turizmu odlučila je 1998. godine da usmeri u razvoj svog domaćinstva kao turističkog konačišta.

...a za one koji vole ravnicu - "Cvejin salaš" (foto: Zvonimirka Kovačević)

"Puno sam putovala i videla kako se to radi u inostranstvu i odlučila sam da to iskoristim. Mi nudimo osećaj pravog boravka na selu", kaže Zvonimirka.

U dvorištu površine dva jutra (oko jedan hektar), sa voćnjakom i puno drveća i zelenila neretko gosti održavaju proslave, a Zvonimirki u pripremi gozbe pomažu prijateljice.

Vodič za bavljenje seoskim turizmom - 11 ključnih saveta

"Gosti se najave i uvek imaju priliku da kažu šta žele da im pripremimo. Nedeljom je to uglavnom supa, sos i meso, neko pečenje, da li pileće ili ćureće. Obavezne su i krofne i štrudle. Hranu pripremamo od domaćih proizvoda naših komšija u selu."

Turisti se uglavnom zadržavaju jedan do dva dana i pretežno su iz Novog Sada i Beograda. Pozivi su, dodaje, stizali i u vreme vanrednog stanja, ali tada, iz bezbednosnih razloga, nije primala turiste.


Tagovi

Seoski turizam Draško Milosavljević Milutin Matić Zvonimirka Kovačević Domaći turizam Etno turzam Strani gosti Domaća hrana Domaća slanina Krofne i štrudle Šetanje po prirodi


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jagnjetina i divljač sa povrćem u metarskoj posudi..