Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Lipicanska barokna raskoš
  • 17.06.2017. 07:30

Čuvari romantičnog duha prošlih vremena

Udruga Lipicanska barokna raskoš osnovana je 2003. godine i već tada je započela s misijom "Lipicanci u funkciji revitalizacije dvoraca". Ovu Udrugu, koja osim lipicanaca ima i druge barokne pasmine konja, godišnje posjeti više od 30 tisuća djece iz zemlje i inozemstva. Udruga sudjeluje na mnogim povijesnim manifestacijama i svečanostima i oduševljava svojim bajkovitim programima sa gracioznim konjima!

Foto: Vjeko Hudolin i arhiva Udruge Lipicanska barokna raskoš
  • 2.526
  • 301
  • 0

Na nedavnoj konjičkoj predstavi u sklopu obilježavanja desete obljetnice povratka lipicanaca u Državnu ergelu Lipik, u bogatom programu dobro uvježbanih razigranih i gracioznih konja iz Lipika, Đakova, Slovenije i Mađarske, veliku pozornost gledatelja privukao je i nastup Udruge Lipicanska barokna raskoš iz Draganića.

"Za Lipik smo spremili nešto uistinu dražesno. Hrvatska publika je po prvi puta uživo mogla vidjeti vještinu jahanja u damskom sedlu. U svijetu poznata uzrečica: jašiš u damskom sedlu, jašiš kao kraljica, nije uzaludna. Damsko sedlo i jahanje postrance, jahaća damska lovačka haljina, rukavice, šešir i nakit pričaju svoju dvorsku priču", rekla nam je Zvjezdana Klarić, osnivačica i predsjednica Udruge Lipicanska barokna raskoš, inače poznata trenerica i nacionalni sudac za dresurno jahanje.

I sama pod dojmom tog nastupa na facebooku je napisala:

Lipicanska barokna raskoš

"Lipik je ponovo postao sjajno mjesto za sve ljubitelje carskih konja lipicanaca. Za svečanost i prikaz damskog jahanja izabrali smo lipicanskog pastuha Conversano-Toplica koji je potomak upravo ergele Lipik. Dražesna slika pravog damskog konja, plemićke povijesti i romantični duh prošlih vremena".

Svijest o očuvanju kulturne i povijesne baštine

Udruga Lipicanska barokna raskoš osnovana je 2003. godine i na inicijativu dresurnih jahača natjecatelja. Nakon uspješne dresurne karijere i uzbuđenja koje donosi natjecanje u ovom sportu zaljubljenici u lijepe i plemenite životinje odlučili su krenuti na putovanje u bajkovitu prošlost. U priču kako je nastao kraljevski sport dresurno jahanje i priču povezanu s povijesnim dvorcima.

Zvjezdana Klarić

"Povod za osnivanje udruge bio je naš vikend-posjet usnulom dvorcu Bosiljevo, rodni dom Katarine Zrinske rođene Frankopan. Baš smo naletjeli na trenutak devastacije dvorca. Vandali su besramno skidali rubin crvene vitraje na prozorima i bacali ih uz smijeh sa prvog kata na terasu dvorca. Na mjestu poznatog zaštitnika dvorca Zmaja pijetla bile su samo krhotine. Veličanstveni kompas u jednom tornju polagano se raspadao zbog oštećenog krovišta.

Tužna slika nebrige i propadanja jednog od simbola hrvatske povijesti. Sa tugom čovjek gleda potpun izostanak svijesti o kulturnoj baštini, koja je najvažniji dokaz pripadanju europskom kulturnom krugu. Taj tužni trenutak bio je pokretač našeg projekta“, prisjeća se Zvjezdana, zaljubljenica konje i dvorce sa željom da svojim novim životom ponovo zablistaju na ponos svom narodu kao sjajna slika povijesti naše zemlje te kao neodoljiva turistička atrakcija.

Lipicanska barokna raskoš

Kaže, zvuči pomalo nevjerojatno, ali lijepo održavani dvorci kojima je brigom regije udahnut novi život uistinu doprinose ugledu kraja i cijele zemlje. Hotel, muzej, dućan s vrhunskim vinima i delicijama i drugi sadržaji privlače inozemne goste više platežne moći.

Lipicanci u funkciji revitalizacije dvoraca

"Lipicanska barokna raskoš je te 2003. krenula u misiju Lipicanci u funkciji revitalizacije dvoraca. Sjedište nam je u Draganiću u malom mjestu Budrovci. Stara kurija Contessa iz 1714. godine, konjušnice i dresurni manjež s parkom u cijelosti su revitalizirani i godišnje nas posjeti više do 30 tisuća djece iz zemlje i inozemstva. Kod nas uče o kulturi života na plemičkim posijedima 18. i 19. stoljeća. Pruža im se prilika da uživo prožive jedan dan na dvoru sa slugama, konjušarima, kuharima, sobaricama, groficama, lugarom i lovcem. Nabavljamo mlade pastuhe lipicanske pasmine.

Barokni kostimi

Slijedi svakodnevno treniranje i priprema za nastupe pred velikom publikom. Naravno tu je i vrhunski dresurni trener pod čijim nadzorom vježbamo. Usporedno uvježbava se i plesni ansanbl baroknih renesansnih i salonskih plesova od 16. do 19. stoljeća, profesionalne krojačnice kroje nam stotine dvorskih odora, replike odjeće hrvatskog plemstva kroz stoljeća. Priključuju nam se i uzgajivači prekrasnih hrtova u davno vrijeme simboli plemstva. Sve zajedno sjajna slika hrvatske plemićke baštine.“

Dvorska svita baroknih pasmina konja

Naša sugovornica kaže da je njezina ljubav prema lipicancima započela kada je imala 5 godina, kada ju je djed veliki zaljubljenik u dvorce i jahanje, prvi puta posjeo na dresurnog konja u perivoju dvorca Mokrice nedaleko Zagreba. Od tog dana šetnje na lipicancu kroz perivoj dvorca obilježit će cijeli njezin život.

"Izabrala sam lipicance jer imaju posebnu vragolastu iskru u očima. Uz lipicance u Udruzi imamo i cijelu dvorsku svitu drugih baroknih pasmina konja: crne frizijce koji stvarno izazivaju strahopoštovanje svojom pojavom, vatrene španjolce iz Barcelone, čarobnog cremella sa očima boje azurnog mora, pravog vilinskog konja, barok pinto-šarac sa znakom srca na čelu, točkasti knapstrupper. Tako da publika uživa u svoj raskoši baroknih konja, konja kraljeva. Tu su i glazbenici i plesači na svili i vatreni plesači."

Lipicanci su stvoreni u doba baroka za potrebe najviših dvorskih svečanosti. Zabava za kraljeve i visoko plemstvo. Svojim aristokratskim držanjem, gracioznošću i plesnim korakom jasno pokazuju iz kojeg staleža dolaze.

Barokna raskoš

Više od 300 predstava u zemlji i inozemstvu

"Publika uživa u baroknim raskošnim kraljevskim scenama s lipicancima u perivojima dvoraca i naravno na Giostri u Poreču. Uzbudljivi okrutni srednji vijek oduševljava publiku na Vranskom jezeru u priči o vitezovima templarima, u gostima kod vitezova Zelingradskih ili u st. Vincentu pred velicanstvenim kastelom Grimani. Bitka kod Samobora i vitezovi Celjski. Renesansna priča nas okuplja u Koprivnici. Tvrđava u Sisku priča srednjovjekovnu priču o pravim vitezovima Zrinskim. Na tim predstavama imate do 20.000 gledatelja i posjetitelja. Ove godine odradili smo 4 predstave po pozivu slavne kobilarne Lipica u Sloveniji. To je izuzetna čast za nas, a publika je bila oduševljena, na što smo posebno ponosni. Nedavno smo se vratili sa velikog puta u Sofiju u Bugarskoj. Tamo smo također oduševili publiku našom bajkom.

Vizualni doživljaj plesa dama i bijelih konja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Sudjelujemo na simpozijima i kongresima s temom dvoraca i slično. Slijedi vrtoglavo veliki broj nastupa. Županije i regije koje posjeduju dvorce prepoznaju naš rad s ponosnim carskim lipicancima i svojim programima postajemo stalni sadržaj velikih kulturnih manifestacija. Svojim povijesnim baroknim plesovima jahačica i konja uz glazbu privlačimo veliki broj gledatelja. Iza nas je preko 300 uspješnih predstava u zemlji i inozemstvu."

Oduševljena projektom gradnje nove ergele u Lipiku

Zvjezdana Klarić oduševljena je idejom da se u Lipiku izgrade nova ergela i hipodrom, sa mnoštvom pratećih sadržaja koji bi mogli postati prava turistička destinacija. Kaže da je iznimno važno razraditi sustav samofinanciranja. Jer, bez atraktivnog sadržaja nema posjetitelja i financijske dobiti.

"Novi prostor bit će zasigurno reprezentativan nakon izgradnje. Ali ako ne bude imao neodoljivu jedinstvenu ponudu koja će privlačiti veliki broj posjetitelja ubrzo bi mogao biti zapušten, osuđen na milost financija od države koja jedno vrijeme stiže pa stane. I tada nastupaju veliki problemi: životarenje, blokada računa i zatvaranje ili rasprodaja. Od najveće važnosti za napredak ergele i sporta te kulturnog sadržaja namjenjenog posjetiteljima je visoko stručni kadar koji ima iskustva u svom polju djelovanja. Ergeli je izuzetno važno prvenstveno zaposliti odličnog dresurnog i zaprežnog trenera, dobre iskusne jahače i vozače zaprega, odličnog ekonomistu da brine o financijama i iskusni tim u marketingu. Da bi sve izgledalo kao u bajci, naravno treba složiti i interesantne glazbene dnevne predstave za organizirane posjete i edukativne obilaske.

Lipicanska raskoš

Kao koreograf iz iskustva znam da su glazbene priče iz povijesti lipicanaca s kostimiranim sudionicima i vještim moderatorom odlično posječćne i omiljene kod publike. Jedan od najboljih primjera je i tradicionalni Božićni bal lipicanaca u Đakovu čiji sam koreograf već 5 godina. Posebno edukativne predstave za inozemne goste te djecu vrtića i škola. Takav sadržaj ih ponovo dovodi i širi se brzo, to je dobra preporuka za boravak i razgledavanje. Broj noćenja se brzo penje. Veliki je to posao i pogon, ali sam sigurna da u Hrvatskoj postoji kadar koji može to s lakoćom ostvariti.

Tada je brendiranje dječja igra. Upravo Lipiku kao baroknom gradu nekad sjajne povijesti odlično odgovara barokna postava programa i priča o grofu Izidoru Jankoviću. Nedavna svečanost u povodu obilježavanja desete obljetnice povratka lipicanaca sjajan je početak. Moj tim od srca želi veliki uspjeh Lipiku i Lipičanima da lipicanci postanu uistinu neodoljiva turistička atrakcija koja bi gradu udahnula novi dinamičan život i pružila stanovnicima mnogo mogućnosti za osmišljavanje popratne ponude i zapošljavanja", kaže Zvjezdana Klarić nadajući se da će Lipičani ostvariti svoje velike planove i projekte sa lipicancima.

Foto: Vjeko Hudolin i arhiva Udruge Lipicanska barokna raskoš


Povezana stočna vrsta

Konjogojstvo

Konjogojstvo

Može se reći da je konj životinja o kojoj je u prošlosti najviše ovisio napredak ljudske civilizacije te je imao najveću i najraznolikiju upotrebu. Domestikacijom konja,... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Državnu ergelu Lipik Lipicanska barokna raskoš Zvjezdana Klarić Lipicanci Ergela Hipodrom Izidoru Jankoviću.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.