Završen međunarodni simpozij agronoma

U Opatiji je ovoga tjedna boravilo nekoliko stotina domaćih i stranih agronoma, koji su održali više od 200 predavanja. Najviše autora bilo je iz Hrvatske, no o problematici i zanimljivostima poljoprivrede svojih zemalja govorili su i agronomi iz Turske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Italije, Bugarske, Slovenije, Irana, Albanije, Slovačke, Moldavije, Južne Koreje, Rusije, Rumunjske, Mađarske, Makedonije, Egipta, Češke, Grčke, Alžira, Njemačke, Francuske, Austrije i Ukrajine.

Kao i prethodnih godina, teme simpozija vezane su uz sve grane poljoprivrede od agroekologije, ekološke poljoprivrede i zaštite okoliša, agroekonomike i agrosociologije, genetike, oplemenjivanja bilja i sjemenarstva, povrćarstva, ukrasnoga, aromatičnoga i ljekovitoga bilja, ratarstva, ribarstva, lovstva, pčelarstva, stočarstva, vinogradarstva, vinarstva i voćarstva.

Sanacija i rekultivacija tla nakon poplava

"Odmah na početku govorilo se o stanju, problematici, ali i prijedlozima razvitka hrvatske poljoprivrede te tzv. zelenoj infrastrukturi i razvoju u okviru održivosti poljoprivredne proizvodnje. Od stranih agronoma čuli smo pak predavanja o turskim marelicama, ukrajinskim protugradnim raketama, kultivarima pšenice na Kosovu, američkim borovnicama, prinosima mladog krumpira u zapadnoj Srbiji, južnokorejskoj blitvi, gnojidbi gladiola u Rusiji, kineskom kupusu i još mnogim zanimljivim temama.

Posebna pozornost posvećena je tlima Hrvatske u strategiji zaštite tala Europske unije, povodom ove 2015. godine, koja je proglašena Međunarodnom godinom tla i koju Agencija za hranu i poljoprivredu koja djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda, provodi pod krilaticom Zdravo tlo za zdrav život.

Ono po čemu ćemo sigurno pamtiti 2014. godinu su katastrofalne poplave koje su zahvatile gotovo cijelu Hrvatsku, osobito županjsku Posavinu, gdje su utvrđene i najveće posljedice. U skladu sa zadržavanjem vode na poplavljenoj površini preporučene su agrotehničke mjere sanacije i rekultivacije tala za ponovnu uspostavu biljne proizvodnje na tim površinama. U svjetlu aktualnih, kaotičnih klimatskih ekstrema predočeni su učinci klimatskih promjena na biljne bolesti te na fiziologiju voćaka i kvalitetu voća", kazao je prof. dr. sc. Milan Pospišil, profesor Agronomskoga fakulteta u Zagrebu.

Simpozij podupiru mnogobrojni pokrovitelji

U okviru simpozija organizirani su i okrugli stolovi na temu Etički trendovi u znanosti i nastavi i Zaštita autohtonih poljoprivrednih proizvoda.

Što se tiče dobrih i loših strana hrvatske poljoprivrede, gotovo da nema tematike o kojoj nije bilo riječi. I stoga ćemo neke od najzanimljivijih tema sljedećih dana objavljivati i na Agroklubu.

Pokrovitelji simpozija bili su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Ministarstvo poljoprivrede RH, dok su za organizaciju zaslužni Agronomski fakultet iz Zagreba, Poljoprivredni fakultet iz Osijeka, Balkan Environmental Association, International Society of Food, Agriculture and Environment, European Irrigation Association, European Society of Agricultural Engineers, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet iz Mostara, Biotehniški fakultet iz Ljubljane, Prehrambeno-biotehnološki fakultet iz Zagreba, Veterinary Medicine of Cluj-Napoca iz Rumunjske, a sve u suradnji s Agencijom za poljoprivredno zemljište iz Zagreba, Bc Institutom za oplemenjivanje i proizvodnju bilja iz Rugvice, Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Hrvatskim agronomskim društvom iz Zagreba, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom iz Križevaca, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, porečkim Institutom za poljoprivredu i turizam, Poljoprivrednim institutom iz Osijeka,Visokim gospodarskim učilištem iz Križevaca te Brodsko-posavskom i Zagrebačkom županijom.