Zakon o sjemenu na okruglom stolu: Ima li zajedničkog rješenja?

Doradu sjemena treba učiniti fleksibilnijom, a mali poljoprivrednici ne smiju snositi dodatne troškove. Također, ne smije im se ni ograničiti razmjena - zaključak je to jučerašnjeg održanog Okruglog stola "Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje (Članak 16)" organiziranog od strane Inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo".

U trosatnoj raspravi dotaklo se tema razmjene sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, zaštite genetske raznolikosti te dorade koje bi financijski mogle opteretiti male poljoprivrednike.

Inače, trenutni postojeći Zakon datira iz 2005. godine, zastario je, nije harmoniziran s drugim elementima zbog čega su bile potrebne promjene. 

"Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je dobila na izbor tisuće sorti sjemena koje nije ispitano u klimatskim uvjetima u zemlji“, napomenuo je načelnik Sektora fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede Ivica Delić dodavši kako bi se sortnim listama dodatno ispitala prilagodba klimatskim prilikama u zemlji i tako bi se omogućio lakši odabir sorti za proizvodnju. 

Problematičan novi pojam i članak 16.

Pokretači inicijative slažu se da su najproblematičniji dijelovi ovoga zakona uvođenje pojma "Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ kao i članak 16. koji ograničava upotrebu tog istog na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

"Novi pojam koji kao takav ne postoji EU legislativi, ali pojam sjeme s poljoprivrednog gospodarstva postoji da poljoprivrednici mogu proizvesti ono za vlastite potrebe i koristiti ga na vlastitom gospodarstvu", rekao je Delić. 

On se, istaknuo je, mora razlikovati od necertificiranog jer su mu prinosi značajno niži od sjetve zdravog i kvalitetnog.

Voditeljica udruge Biovrt Silvija Kolar Fodor iznijela je četiri stavke kojima se traži promjena spornog članka. 

Pod prvi je zatražila da proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika mogu osim kategorija navedenih u članku 13. ovog Zakona proizvoditi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu sjeme s poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, da se proizvod dobiven od probranog materijala može doraditi bilo od strane samog poljoprivrednika ili putem usluga koje mu se pružaju. 

"Poljoprivrednici smiju razmjenjivati sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, zatražila je pod treće te posljednje da količine koje je dozvoljeno razmjenjivati propiše ministar pravilnikom.

Delić je ponovio kako svi koji proizvode stare tradicijske sorte na malim gospodarstvima su izuzeti iz odredbe o doradi. ''Mi kao Ministarstvo ne zadiremo u razmjenu i ono nije predmet zakona'', napomenuo je. 

24,6 posto njih koristi isključivo vlastito sjeme

Robert Hadžić, iz udruge hrvatskih OPG-a Život i jedan od pokretača inicijative na Okruglom stolu naglasio je kako je sjeme bitno i važno kao polazna točka u poljoprivredno-prehrambenom sektoru što su, istaknuo je pokazali i rezultati provedene ankete među poljoprivrednicima. 

Tako uzgajanje sjemena na gospodarstvu za vlastite potrebe isplativim i vrlo isplativim smatra čak 92 posto anketiranih poljoprivrednih gospodarstava.

Sjeme kupuje 63,9 posto anketiranih poljoprivrednika, 24,6 njih koristi isključivo vlastito, a samo 11,6 posto sije ono kupljeno. 

"Najvažniji razlog za vlastito uzgajanje je očuvanje tradicijskih sorata i praksi uzgoja i nepovjerenje u ono kupljeno, a najmanje je važna cijena“, naglasio je Hadžić. 

Prakse u ostalim članicama EU

Budući da bi novi hrvatski Zakon trebao poštivati međunarodne norme o pravima poljoprivrednika na sjeme, a u nekoliko navrata je istaknuto kako se ne slaže s onim Europske unije, u raspravu se uključio i Christoph Golay, predstavnik Geneva Academy of International Humanitarian Law and Human Rights i Antonio Onorati, član ekspertne skupine Europske komisije za izradu nove europske regulative.

Golay se dotaknuo teme Deklaracije UN-a o pravima seljaka, u kojem je, naglasio je, pod člankom 19. jasno određeno da poljoprivrednik ima pravo razvijati svoje vlastito sjeme. Isto tako ima ga, kao i reprodukcijski materijal, pravo koristiti, sačuvati te razmijeniti. Također, seljak sudjeluje u odlukama koje se odnose na tu temu. 

"Pitanje sjemena je pitanje tržišta i ekonomije, ali je to i pitanje temeljnih prava", poručio je Christoph.

Na okruglom stolu sudjelovala je i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivrednu Marijana Petir koja je podsjetila kako je od Europske komisije zatražila da zemlje članice EU podjele iskustva reguliranja tog pitanja u svojim zakonima.

"Komisija sukladno zakonodavstvu EU pripisuje da se na tržište može stavljati samo certificirano. Što se tiče zaštićenih sorti, na tržištu se može koristiti ono s poljoprivrednog gospodarstva, međutim u tom slučaju nositelji trebaju platiti određena prava i nakrade od kojih su mali poljoprivrednici izuzeti“, objasnila je.

Tako se, primjerice, u Portugalu može proizvoditi sjeme ako se ne misli njime trgovati. U Austriji ili Litvi poljoprivrednici ga mogu doraditi za vlastite potrebe, u Portugalu za to moraju imati zaposleno stručno osoblje.

Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva u europskom zakonodavstvu spominje se jedino u kontekstu oplemenjivačkih prava (Uredba Vijeća (EZ) br. 2100/94, članak 14). 

"Kao legitimna praksa, uzgaja se u svim zemljama Europe. U Francuskoj je 50 posto površina zasijanih žitaricama zasijano sjemenom s poljoprivrednog gospodarstva, tavanušom, oko 2.5 milijuna hektara što je približno jednako ukupnim poljoprivrednim površinama Hrvatske“, istaknula je u svom izlaganju Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. 

U Austriji je, pojasnila je, razmjena dopuštena bez naknade ili uz naknadu troškova pod uvjetom da poljoprivrednik ne trguje njime. Također, sorta sjemena nije registrirana niti se prijavljuje za upis sortnu listu, osim čuvanih sorata i onih male komercijalne vrijednosti. Ono najbitnije, dodala je, "ne prekoračuju se maksimalne propisane količine“.

Zakon o sjemenu ide u drugo čitanje, izuzeća za male proizvođače bit će jasnije propisana

Kao rezultat toga, poručila je Petir, u hrvatskom zakonu traže da se članak 16 i članak 17 izmijene tako da mala gospodarstva ne moraju raditi certificiranje i doradu i da to piše jasno. Isto tako, da se omogući poljoprivrednim gospodarstvima da sama rade doradu pod propisanim uvjetima.

Genetska raznolikost se gubi

"Genetska raznolikost usjeva osnovni je preduvjet opstanka čovječanstva, a kako bi se to ostvarilo važno je da se u Zakonu o sjemenu osigura pravo na sjeme kao temeljno ljudsko pravo kao i da se prepozna i vrednuje važnost slobode izbora“, upozorila je Fodor.

U svojem izlaganju, iznijela je poprilično zabrinjavajuće podatke. Tako smo prema procjenama FAO, navodi, izgubili čak 75 posto genetske raznolikosti u posljednjih 100 godina. 

"Nekad je čovječanstvo koristilo 7.000 vrsta za podmirenje osnovnih potreba, danas 30 vrsta osigurava 90 posto kalorija, a tri vrste čine polovicu – kukuruz, riža i pšenica“, napomenula je dodavši kako se danas u svijetu na veliko sade samo četiri sorte krumpira, a ima ih preko tisuću. 

Podsjetila je kako EU strategija za očuvanje bioraznolikosti do 2030. ima plan osigurati očuvanje bioraznolikosti/starih sorti kroz olakšane procedure stavljanja na tržište.

"Tko kontrolira sjeme, kontrolira budućnost. Sjeme naše prošlosti je klica naše budućnosti“, poručio je za kraj Hadžić.

Inače, Okrugli stol organiziran je s ciljem pronalaženja zajedničkog rješenja nakon što je prijedlog Zakona o sjemenu izazvao broje reakcije nakon prvog čitanja u Saboru. 

Inicijativa "Sjeme je naše ljudsko pravo" predložila okrugli stol o zakonu

Inicijativa, koju su u siječnju 2021. zajednički pokrenula udruga održivog uzgoja Biovrt u suradnji s Hrvatskom udrugom ekoloških proizvođača (HSEP) i udrugom Život, do sada je, rekao je Hadžić,  dobila potporu 135 hrvatskih udruga s preko 25.000 članova, Hrvatske poljoprivredne komore i preko 31.000 građana.