Vremena za rješavanje problema agrara ponestaje

U Opatiji je počeo 51. Hrvatski te 11. Međunarodni simpozij agronoma. Otvorio ga je ministar poljoprivrede Davor Romić koji je na ovaj događaj, kojemu je i sam, kao sveučilišni profesor bio organizator četiri godine, doletio iz Bruxellesa u kojem je bio na sastanku Vijeća ministara zemalja EU te Philom Hoganom, povjerenikom Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Odmah na početku kazao je kako stanje u hrvatskoj poljoprivredi nije dobro i kako su nas prestigle i neke zemlje jugoistočne Europe, na koje možda i danas neki gledaju kao na gospodarski lošije od naše.

Nužan je oporavak poljoprivrede i prehrambene industrije

"I prije preuzimanja dužnosti ministra, bila mi je poznata situacija u hrvatskoj poljoprivredi. Najteže je stanje u mljekarskom i svinjogojskom sektoru. Također, što prije moramo napraviti strategije triju važnih grana, a to su poljoprivreda i prehrambena industrija, šumarstvo i prerada drva. Jer u ovome trenutku ne znamo koliko čega moramo proizvoditi da bismo zadovoljiti naše potrebe te možda još imali i za izvoz.

Takvi podaci jednostavno ne postoje. Stoga sam odmah na početku mandata pozvao ljude zadužene za to i rekao da bez takvih stvari ne možemo naprijed. Problem su nam i rascjepkanost parcela, neriješeni imovinsko-pravni odnosi vezani uz zemljišta te stotine tisuća hektara neobrađenog zemljišta.

Osnivanje komore agronoma

Zato što prije moramo početi s komasacijama, da riješimo barem dio stvari. Rado ću saslušati svačiju ideju i prijedlog rješenja, jer naravno da ja sam ne mogu sve to popraviti. Nužna je suradnja i s drugim ministarstvima, a puno očekujem i od kolega agronoma, jer znam da su mnogi od njih pisali razne prijedloge, ali većina toga je završavala u ladicama", kazao je ministar Romić i dodao kako vjeruje u struku i ljude te nazočnima najavio osnivanje komore inženjera agronomije, koju pokušavaju osnovati već niz godina, no sada napokon postoje zakonski preduvjeti za to.

Dekan Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Zoran Grgić, istaknuo je da je sadašnje stanje u hrvatskoj poljoprivredi najlakše opisati riječju bojazan te kako smo iscrpili sve moguće odgode rješavanja problema.

Uspješni poljoprivredni proizvođači postali su rijetka iznimka

"Tu i tamo čujemo za neki svjetli primjer koji nam sad dođe kao izuzetak, a zapravo bi trebalo biti drugačije, trebala bi ih većina biti takvih, a tek tu i tamo i neki loši. Kako su glavni činitelj ekonomske neučinkovitosti niski prinosi i mali posjedi te prevelika ulaganja po jedinici proizvodnje i proizvoda, put razvoja ovog sektora je prvenstveno u okrupnjavanju posjeda te izgradnji skladišta i doradbenih kapaciteta koji bi omogućili postizanje veće prodajne cijene.

EU i Zajednička poljoprivredna politika nisu i ne mogu biti instrument spašavanja hrvatskog sela i poljoprivrede. To se može ostvariti jedino kvalitetnim projektima kojima će se poticati poduzetnička aktivnost i konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava u ruralnim područjima", rekao je dekan Grgić te dodao kako u tom prostoru naše resorno ministarstvo nije uspjelo uskladiti druge činitelje koji određuju dohodovnost poljoprivredne proizvodnje, u prvome redu cijene inputa, neproizvodnih troškova, kao ni dostupnost kapitala i zemljišta, kako bi bili konkurentni tržištu EU koje nam je donijelo brojne prednosti, ali i nedostatke.

Ne očekujte novac prije donošenja državnog proračuna

Na otvorenju je bio i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ante Pezo. Iako na simpoziju nije službeno govorio, novinare je zanimalo ima li kakvih novosti što se tiče poticaja, no potvrđeno je samo ono što svi znamo, a to je da do isplate neće doći prije no što Vlada RH donese državni proračun za ovu godinu.

Foto: Goran Jakus/PIXSELL