Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sajam
  • 11.11.2012.

U podrumima Dioklecijanove palače održava se 8. sajam Dalmacijo, sve ti cvitalo

Riječ je o Sajmu kojim se uistinu potiče izvorna ruralna proizvodnja i razvoj seoskog turizma

  • 3.344
  • 303
  • 0

Tomislav Opačak je minule srijede (7. studenoga) u ime Splitsko-dalmatinske županije u podrumima Dioklecijanove palače u nazočnosti mnoštva građana i izlagača, dakako i inozemnih turista, prigodno otvorio Sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda pod geslom Dalmacijo, sve ti cvitalo. Riječ je o hvale vrijednoj gospodarsko-turističkoj i kulturnoj priredbi, gdje je svoje proizvode izložilo 55 proizvođača iz općina i gradova Lijepe naše, koja je do danas, subote, privukla više tisuća posjetitelja i gostiju iz dalekih zemalja. Svi kažu kako podrumi Dioklecijanove palače i prostori splitske Rive u gradu podno Marjana imaju značajno mjesto za poticanje razvoja poljoprivrednih obiteljskih gospodarstva i obrta, dakako i turizma posebice u srednjoj Dalmaciji - na otocima, u priobalju i Zagori.

Sajam Dalmacijo, sve ti cvitalo poticanje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava

«Ovo je 8. sajam takve vrste u Splitu u proteklih 13 mjeseci, sada u Dioklecijanovoj palači i na Rivi, čime se malo koji veći grad može pohvaliti. Prekrasan je slogan sajma Dalmacijo, sve ti cvitalo koji odzvanja u ušima. Sve što su proizvođači i izlagači ponudili na štandovima, kvalitetno je, dakako i u trendu. Istina, ove godine su izlagači, njih 55, predstavili i izložili proizvode iz cijele Hrvatske jer su osim Dalmacije zastupljeni - Zagorje, Slavonija, Baranja... Očito, riječ je o hvale vrijednom projektu koji je osmislio i ponudio proizvode privlačni i inozemnim gostima. Ovo je konkretan primjer kako Hrvatska ima što ponuditi, a u Dioklecijanovim podrumima i na Rivi je i sada šušur, baš kao u srcu turističke sezone. Ovdje su i dalmatinske klape također sastavni dio tog programa što znači kako je ovaj put sve usklađeno, te predstavlja gotovo cjelovitu ponudu i seoskog turizma. Nadam se kako će ovaj petodnevni sajam do iduće nedjelje navečer, kad će se tog dana navečer službeno zatvoriti, privući neočekivano velik broj posjetitelja. Svi će se uvjeriti u kvalitetne autohtone proizvode na štandovima (primjerice u miris vrličkih uštipaka, poljičkog soparnika, slavonskog kulina i slavonskih kobasica, dalmatinskog-drniškog pršuta, dalmatinske pancete...), baš kao i mnogi turisti s kruzora koji borave u splitskoj luci. Naša Županija itekako podupire ovakve projekte i događaje, što će činiti i ubuduće, svjesna činjenice kako i na ovakav način potiče ruralni razvoj odnosno razvoj poljoprivrede i seoski turizam», kazao je Tomislav Opačak.

U podrumima velebne kamene Dioklecijanove palače i na obližnjoj splitskoj Rivi ovog je tjedna, inače prohladnog pretposljednjeg mjeseca u godini, s iznimnim uspjesima u turizmu, također živo, gotovo življe nego u samoj špici turističke sezone 2012. Činilo se kako su i živopisne boje jesenskog krajobraza, odakle su dopremljeni proizvodi, gotovo utkane u inače starovjekovni ambijent Dioklecijanove palače. No jedan je proizvođač primjerice na štandu izložio kupine s medom, zelene masline u medu koje su,tvrdi, ukusnije što dulje stoje, suhe smokve u djevičanskom maslinovu ulju, ljekovite biljne kapi od stolinske preslice, rogače, bademe...

Na štandovima obilje autohtonih poljoprivrednih proizvoda iz cijele Hrvatske

«Pokušao sam spojiti najbolje što ima u primorskoj i kopnenoj Dalmaciji odnosno na otocima i u priobalju od autohtonih biljka, s medom i plodom masline, te s maslinovim uljem. Moramo iskoristiti sve naše potencijalne mogućnosti, posebice u sunčanoj i ljekovitoj Dalmaciji, dakle sve što nam nudi naša kršna, u biti bogata sunčana zemlja. Smatram kako je ovaj Sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda pod nazivom Dalmacijo, sve ti cvitalo postavljen na dvije lokacije na splitskoj Rivi i u podrumima Dioklecijanove palače, itekako značajan u cjelokupnoj promidžbi agroturizma i inače turizma u Hrvatskoj, a u to nitko nije ni posumnjao, kao ni u odaziv posjetitelja. Svi uživaju u izvornim, autohtonim proizvodima i delicijama, posebice u gastronomiji dalmatinskog podneblja», reče nam jedan od izlagača.

Tomislav Opačak je poručio kako Splitsko-dalmatinska županija novčano podupire takve priredbe kroz svoje kreditne linije - poput financiranja malog poduzetništva i obrtništva, kreditiranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i projekte kakvi su uglavnom zastupljeni na sadašnjem Sajmu autohtonih proizvoda Dalmacijo, sve ti cvitalo, te kroz poticaje za podizanje novih nasada. Dakle, naša je Županija potpuno uključena u te programe koje će poticati u idućem razdoblju.

Na ovogodišnjem petodnevnom sajmu Dalmacijo, sve ti cvitalo u podrumima Dioklecijanove palače zatekli smo i direktora Turističke zajednice Grada Splita, Vedrana Matošića koji ističe kako je to iznimno lijep prizor u ovim jesenskim danima. Tvrdi kako je taj ambijent najizazovniji, najprivlačniji i sada najživahniji u Splitu, gradu podno Marjana, inače dalmatinskom središtu. Naime i sada je središte Dalmacije dodatno obogaćeno različitim miomirisima autohtonih poljoprivrednih proizvoda uglavnom vezanih za težačke ruke i djelatnost sela, osim mirisa mora, joda i školjki.

«Naime ovakvi miomirisi i okusi autohtonih poljoprivrednih proizvoda uvijek su nekako primamljivi i gostima koji se i u turističkoj posezoni zadržavaju u Gradu Splitu i okolici. Zanimljivo je vidjeti i kušati te sve delicije, upoznati i način na koji se pripremaju. U svakom slučaju, lijepo je vidjeti i onaj eko-špinat, delicije od suhih smokava, pa je svatko tko god je posjetio sajam mogao naći i ponešto za sebe. Eto, Dioklecijanovi podrumi se nekako sve više oplemenjuju. Ovo je događaj koji se pamti, koji također ima posebnu važnostu turizma ne samo Splita i Dalmacije, iako je u posezoni. A mi, u Splitu, idemo iz sajma u sajam; radimo nešto što privlači interes turista i građana. Činimo sve kako bi se u našem gradu uvijek nešto dobro, plemenito događalo. Za sve dane Sajma Grad Split itekako diše punim plućima, osobito njegova Riva i podrumi Dioklecijanove palače, pa se ovdje ne osjeća sumorna jesen», ističe direktor splitske TZ Vedran Matošić najavljujući nove projekte:

Miomirisi proizvoda se iz Dikolecijanove palače šire cijelim gradom podno Marjana

«Želimo ostvariti našu zamisao kako bismo i zimi dovodili turiste u Split, te da ovaj grad bude mjesto sastanaka i poslovnih ljudi. Pokušavamo uspostaviti izravne veze i s gradovima u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj..., a jedan je Nijemac na ovaj Sajam došao čak iz Munchena i rekao nam kako je to sve divno, fantastično. Na Sajmu autohtonih poljoprivrednih proizvoda u Splitu ima gostiju sa svih strana, i Japanaca, Amerikanaca, Kineza, Talijana... koji će pamtiti jedan od lijepih događaja u središtu Dalmacije. Naša je intencija da dobijemo direktne prometne linije s gradovima u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, a kad se to ostvari i tijekom zime ćemo idućih godina dovoditi goste u Split i Dalmaciju», poručuje direktor splitske TZ Vedran Matošić.

Ističe kako je organizator sajma autohtonih poljoprivrednih proizvoda organizirao Centar Fabula, koji obuhvaća predstavljanje dalmatinskih gradova i općina, turističkih zajednica i tvrtke, na čijim štandovima posjetitelji mogu degustirati maslinovo ulje, soparnik, kolače, dimljenu i sušenu ribu, sireve, vina, rakije, likere, džemove...; povrtlarske proizvode poput svježih paprika, bajama, smokava, oraha, rogača, mandarina, školjaka, različitih začina...No uz jedan štand koji je uistinu bogat, zanimljiv, kitnjast te na najbolji način izgledom i usklađenim jsenskim bojama oslikava Dalmatinsku Zagoru odnosno Cetinski kraj, s kojega se širi ugodni miomiris ekoloških autohtonih poljoprivrednih proizvoda, zatičemo inženjerku kemijske tehnologije Marinu Balaić iz Obrovca Sinjskog. Priča nam kako je naposljetku počela živjeti od češnjaka, proizvedenog na svojoj njivi. Njezini rešti bijelog luka, koji predstavljaju i suvenir na Sajmu, doista privlače pozornost mnogih posjetitelja. Čini se kako svojim češnjakom konkurira u svijetu poznatom ljubitovičkom bijelom luku.

Češnjak iz vrta Marine Balaić u Obrovcu Sinjskom konkurira ljubitovačkom Šarcu

«To je naša izvorna sorta koju su sačuvale naše bake u selu, a moja je želja nastaviti tu tradiciju. Imamo suradnju s Institutom za jadranske kulture, jer upravo radi na jednom projektu. Želja nam je da se ta naša sorta sačuva. Ljubitovački luk se zove Šarac, a mi za svoj kažemo crveni češnjak, jer kad ga otvorite vidjet ćete kako ima crveno-rozu nijansu. Sitniji je od ljubitovičkog češnjaka, ali je po deklaraciji izvorna sorta bijelog luka čija je prosječna masa lukovice odnosno glavice 30-40 grama, što ne znači da može biti krupniji i sitniji. Posebno mi je drago što su mlade obitelji u Obrovcu Sinjskom zainteresirane za proizvodnju češnjaka, nastavljaju tradiciju svojih predaka. Upravo radimo na osnivanju udruge proizvođača bijelog luka kako bismo količinom tog proizvoda mogli konkurirati na domaćem i inozemnom tržištu. Nekoć je svaka obitelj u našem selu imala najmanje po 100 pletenica češnjaka, a danas nas je tek nekoliko proizvođača koji proizvode znatno više te poljoprivredne kulture. Pripravila sam i degustaciju češnjaka, no ljudi se pitaju kako spriječiti njegov intenzivan miris. Ako pušači i konzumenti alkohola svojim zadahom daju na duhan i alkohol, a to sve nikome ne smeta, pa kako onda može smetati zadah češnjaka, ljekovita začina. Meni nije neugodan miris češnjaka», kaže Marina Balaić.

Na svom štandu je izložila i rogače, maline, suhe smokve, maslinovo ulje, ušećerene bajame i salame od bajama s područja Klisa te je, kaže, pokušala spojiti autohtone poljoprivredne proizvode tog podneblja s onima iz Cetinskog kraja. Dodaje kako i sajam, tijekom studenoga ove godine, uvelike govori kako je Hrvatska bogata zemlja i raznolikim autohtonim poljoprivrednim proizvodima, te da imamo što ponuditi i inozemnim turistima. Marina Balaić poručuje kako svi moramo više raditi na tome da bismo cijenili svoje. U tom se ambijentu na jednom od štandova osjetio miris kiselih paprika napunjenih inćunima što je novo, a gurmani ističu kako je to jelo ukusno i zdravo. Tu su i izložene slane srdele te kapari ubrani na otoku Visu, kao i domaće masline. Inozemni turisti najprije zastanu kod štanda, dobro pogledali izložene proizvode, kušaju i zatim ponešto i kupe, ocjenjujući kako je to sve ukusno i zdravo, baš kao i svi izloženi autohtoni proizvodi na 8. sajmu pod geslom Dalmacijo, sve ti cvitalo.

Sajam Dalmacijo, sve ti cvitalo ostat će zapamćen po autohtonim proizvodima

Sve govori kako će ta manifestacija, zbog svega što smo vidjeli, ostati zapamćena ne samo po bogatstvu i raznovrsnosti autohtonih poljoprivrednih proizvoda, nego i po mnoštvu posjetitelja iz cijele Hrvatske, i turista iz svih razvijenih zapadnih zemalja. No mnogi su se na štandu Franje Stanišića iz Žumberka, ipak, okrijepili i kuhanim vinom. Svi su posjetitelji vidjeli kako je taj poljodjelac izložio i proizvode od svih vrsta divljači iz samoborskog kraja poput paštete i salame čiji je miris također privuklo pozornost kupaca.

Opetujmo kako je Grad Split, osim mnoštva turista, ugostio mnogobrojne izlagače autohtonih proizvoda iz svih krajeva Hrvatske - Dalmacije, Baranje, Slavonije, Žumberka, Slunja...Među njima je velik broj poljoprivrednih proizvođača koji se do tada nisu pojavljivali na sličnim izložbenim priredbama diljem Hrvatske niti u inozemstvu. A oni koji su posjetili Sajam autohtonih proizvoda pod geslom Dalmacijo, sve ti cvitalo, zacijelo su mogli uživati u miljeu izdašne ponude autohtonih poljoprivrednih proizvoda, dakako i degustirati tijekom svih pet dana od otvaranja do zatvaranja te iznimno značajne gospodarske, turističke i kulturne manifestacije. Činilo se kako su se mnogi od izlagača, posebice organizatori, i tada prisjetili Dioklecijana zahvalivši mu što je izgradio velebnu palaču s podrumima u gradu podno Marjana, kojom se ljudi i 21. stoljeća mogu itekako uspješno koristiti čak i zaštiti od vremenskih nepogoda, dakako i od obilnih jesenskih kiša; bure, juga...

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Sajam Autohtoni proizvodi Poljoprivredni proizvodi Sajam