Što možemo naučiti od Austrije?

Što možemo naučiti od Austrije i može li taj model biti osnova za uspješnu buduću strategiju poljoprivrednog razvoja Hrvatske? Poslušajte Nikolausa Berlakovicha, Tihomira Jakovinu, Darka Znaora i Vlastu Piližotu na konferenciji Snaga hrvatske hrane.

U prvih godinu dana članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Hrvatska je povećala ionako veliki uvoz hrane za daljnjih 240 milijuna dolara. Pri tome, na prste jedne ruke mogu se nabrojati poljoprivredni proizvodi i kulture u kojima Hrvatska vlastitom proizvodnjom zadovoljava vlastite potrebe, a sve to rezultat je petnaestogodišnje kontinuirane politike subvencioniranja pojoprivrednih proizvođača, na što su potrošeni deseci milijardi kuna. Ima li onda uopće nade za hrvatsku poljoprivredu?

Nada postoji, a kako bi hrvatska poljoprivreda mogla izgledati može se vidjeti u jednoj drugoj srednjeeuropskoj državi. Iako je Austrija svojom površinom donekle veća od Hrvatske, rezultati tamošnje poljoprivredne proizvodnje višestruko su bolji. Za usporedbu, ukupan broj krava u Austriji na tisuću stanovnika dvostruko je veći nego u Hrvatskoj. Proizvodnja mlijeka dva i pol puta je veća, a austrijski govedarski sektor je neto izvoznik, za razliku od hrvatskog gdje se junad uvozi.

Sličan usporedni pokazatelji mogu se naći u gotovo svim segmentima poljoprivredne proizvodnje, a u nekima je razlika još i veća. Primjerice, iako raspolaže relativno malim fondom poljoprivrednih površina Austrija je europski lider u segmentu ekološke proizvodnje. Ukupno 16% poljoprivrednih gospodarstava je ekološko, a čak 20% poljoprivredne površine je također ekološko, što znači da se svako peto imanje bavi ekološkom proizvodnjom.

Iako raspolaže vrlo kvalitetnim resursima za takvu vrstu proizvodnje - čistim zrakom, nezagađenim tlom i vodom - Hrvatska nema niti približno takve rezultate. Zašto? Za razliku od Hrvatske, čak 90% austrijskih potrošača kupuje ekološke proizvode, a Austrija u velikoj mjeri podržava ekološku proizvodnju putem financijskih potpora za programe edukacija u školama, radionicama, istraživanjima, marketingu, odnosima s javnošću te radu na kontroli kvalitete.

Takav uspješni poljoprivredni sektor temelj je i za vrlo razvijenu prehrambenu industriju. Gotovo 62% ostvarenog izvoza Austrije otpada na proizvode prehrambene industrije. Pritom treba imati na umu da je od 1995. do 2009. godine smanjen broj industrijskih prehrambenih proizvođača s 346 na 225, ali je istodobno zabilježen rast izvoza sa 17 na čak 60%.

Austrija je model i uzor hrvatske poljoprivrede

Na ova pitanja odgovor će dati Nikolaus Berlakovich, bivši austrijski ministar poljoprivrede i današnji zastupnik u austrijskom parlamentu. Berlakovich će biti glavni gost konferencije Snaga hrvatske hrane koju Poslovni dnevnik organizira u Osijeku 11. studenog 2014.

Nikolaus Berlakovich austrijski je političar rođen 1961. u Eisenstadtu. Pripadnik je hrvatske zajednice u austrijskoj pokrajini Gradišće. Diplomirao je na studiju agronomskih znanosti na bečkom sveučilištu, a prije petogodišnjeg ministarskog staža u vladi bivšeg austrijskog premijera Wernera Faymanna, Berlakovich je punih 10 godina držao mjesto u regionalnom gradišćanskom parlamentu, te obnašao dužnost u regionalnoj vladi. Smatra ga se jednim od najvećih austrijskih eksperata na polju agrarnih razvojnih politika.

Na konferenciji će sudjelovati i Tihomir Jakovina, hrvatski ministar poljoprivrede, Darko Znaor, neovisni konzultant, gostujući predavač na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj i Vlasta Piližota, akademkinja (HAZU) i prof. na Prehrambenom fakultetu Osijek.

Konferencija Snaga hrvatske hrane tradicionalno je edukativno-konferencijsko okupljanje svih ključnih dionika u sektoru proizvodnje hrane i prehrambenih sirovina zajednice u svrhu poboljšanja dijaloga, te promoviranja novih ideja, koncepata i prijedloga koji bi rezultirali povećanjem hrvatskih kapaciteta proizvodnje hrane, kao ključnog preduvjeta budućeg održivog, kako ekonomskog, tako i šireg društvenog razvoja.

Foto: depositphotos.com