Sinjska alka - viteški spektakl i hrvatski turistički brend

Slaveći veličanstvenu pobjedu nad osmanlijskim osvajačima podno zidina drevnoga Sinja 1715. godine, dakako uz pripomoć Nebeske Zaštitnice Čudotvorne Gospe Sinjske, utemeljeno je Viteško alkarsko društvo u gradu podno Kamička. Tada je također utemeljena i glasovita Sinjska igra, viteški turnir koji se gotovo tri stoljeća svake godine održava prve nedjelje u kolovozu, baš kao i ove godine 4. kolovoza pod pokroviteljstvom predsjednika republike Hrvatske Josipovića.

Za naslov slavodobitnika 298. alke nadmetat će se najmanje 16 kopljanika, najviše prema Statutu VAD-a, koje će od 30 kandidata, koliko ih se od sredine svibnja ove godine pod vodstvom alajčauša Tonća Bešlića priprema za nadmetanja, tjedan dana prije glavnog viteškog spektakla odrediti alkarski vojvoda Ante Vučić. Inače svi kandidati, potencijalni alkari kopljanici, na konjima svakodnevno u poslijepodnevnim satima redovito vježbaju na Alkarskom trkalištu pod budnim okom alkarskog vojvode i članova Časnog alkarskog suda, unatoč visokim temperaturama, vrućini i sparini. Na proputovanju kroz Sinj na trkalištu zastanu i skupine inozemnih turista i diveći se gledaju sinjsko-cetinske kopljanike kako na konjima u punom galopu gađaju 'sride' alkarske mete.

Sinjska alka - viteški spektakl i dopuna ponude ruralnog turizma

U natjecanju mogu sudjelovati samo kopljanici i alkarski momci koji su podrijetlom iz "starog alkarskog sinjskog kraja", kako je to odredio Statut iz 1833. godine. A taj kraj obuhvaća područje ograničeno selima: Zelovo, Potravlje, Maljkovo, Laktac, Bitelić, Bajagić, Gljev, Korita, Otok, Voštane, Kamensko, Tijarica, Budimiri, Nova Sela, Bisko, Ercegovce, Dicmo, Osoje, Suške Lučane.

Bivši tajnik VAD-a Ivica Vrca objašnjava kako se rođenjem u sinjskom kraju podrazumijeva i muškarac rođen izvan toga područja ako mu je majka u to vrijeme imala prebivalište na tom prostoru. Vrca kaže: "Ako kandidat ispunjava statutarne uvjete, podnosi zamolbu Upravnom odboru VAD-a, u kojoj navodi što bi želio biti u Alki - alkar, alkarski momak, barjaktar...O njegovu zahtjevu se raspravlja i ako se ocijeni da ispunjava tražene uvjete, sukladno Alkarskom statutu i Pravilnika VAD-a, pozove se na Alkarsku skupštinu te se njegovo ime upisuje u «Knjigu svečanih izjava» nakon što prisegne i to pismeno potvrdi. I to je jedini put novačenja u Sinjskoj alki".

A što reći o izgradnji Alkarskih dvora odnosno Alkarskog muzeja u sastavu tog objekta o čemu su sanjale generacije Sinjana i Cetinjana.

"Projekt o izgradnji Alkarskih dvora u cijelosti smo završili u zadanom roku. Vrlo je zahtjevan i kontroverzan te sve ono što je iznad zemlje pokušali smo sačuvati u izvornom obliku. Naime bivši mletački Kartir, koji je jedan od najbolje očuvanih u urbanističkom smislu na području cijele Dalmacije, sastoji se od dvije cjeline. U južnom dijelu, velikom oko 2000 metara četvornih, bila je dopuštena slobodnija obnova i nadgradnja, a posljedica toga su i različite perturbacije. Taj je prostor namijenjen za banke, kafiće, Alkarski muzej, dvorane za održavanje sastanaka, znanstvenih simpozija, kino-predstava, galerijski i izložbeni prostor...Radni prostor za upravu VAD-a, vojvodine odaje, različite radionice...je određen u sjevernom dijelu objekta", objašnjava splitski arhitekt Ante Kuzmanić, glavni projektant Alkarskih dvora, ističući kako je sjeverni blok originalan ostatak nekadašnje srednjovjekovne mletačke utvrde iz 17. stoljeća s puškarnicama gdje je stanovala vojska i gdje je bila smještena uprava tadašnje vlasti u Dalmaciji.

Velebni Alkarski dvori ključna karika u gospodarstvu-turizmu Sinja

Na atraktivnoj površini od oko 5000 kvadrata na sinjskim Kvartirima podno Tvrđave, od čega oko 4200 metara četvornih korisnog ekskluzivnog prostora zauzimaju Alkarski dvori. Investitor je VAD, a suinvestitori Hrvatska vlada, Grad Sinj i Splitsko-dalmatinska županija. Gradnja i oprema Dvora će u cijelosti stajati oko 80 milijuna kuna, a trebali su biti završeni najkasnije do 18. ožujka 2009. godine. Ali projekt do tada u cijelosti nije realiziran uslijed dugotrajne i teške gospodarske krize. Još valja završiti Alkarski muzej s izložbenim prostorom i veliku višenamjensku dvoranu, što će najvjerojatnije biti ostvareno do kraja 2014., godinu prije velikog najavljenog slavlja u Sinju 2015. u povodu 300. obljetnice Alke. Inače, Alkarski muzej i višenamjenska dvorana čini kralješnicu modernog zdanja, satkanog od izvornog kamena i betonskog dijela. Posebna atrakcija je prostor za dio alkarske povorke, baš kao i za postav reljefne rekonstrukcije bitke pod Sinjem 1715. godine.

Naime, projektom su dvije trećine korisna prostora u Dvorima predviđene za alkarske sadržaje: upravu VAD-a, Alkarski muzej, izložbeni dio, pismohranu, suvenirnica. Osim više od 1000 alkarskih predmeta, tu će se smjestiti još 200 umjetničkih slika većeg formata i kipova na temu Alke te mnogo vrijednih etno-predmeta pa će se tako posjetiteljima na razgled ponuditi i bogata etno-zbirka. Raspisan je natječaj za interijere, kontaktirani su naši eminentni stručnjaci - akademski slikari i kipari, etnolozi i glazbenici koji su dogovorili i istaknuli konačno rješenje. U Upravi VAD-u računaju ne samo na sredstva od iznajmljenih prostora, nego i od ulaznica tijekom posjeta Alkarskom muzeju, općenito od korištenja Dvora. No komercijalni dio Alkarskih dvora, veći od 1000 metara četvornih, koristi se u najam. Računaju kako bi se u tim radnim prostorima, bez sadržaja vezanih za VAD, zaposlilo najmanje četrdesetak ljudi, a naposljetku i stotinjak. Višenamjenska dvorana je predviđena za održavanje alkarskih skupština, znanstvenih skupova, konferencija, koncerata, priredaba, natjecanja i inih skupova.

Uređeni prostori Dvora za obilje i kulturno-zabavnih programa

"Uz tradicionalno konjičko jahanje, već sad bismo mogli organizirati trčanje "alke" i za zainteresirane turiste - na sinjskom hipodromu ili nekom drugom mjestu. Nije teško odrediti prostor za trkalište, urediti stazu, postaviti tribine, sve uz određenu naknadu turista natjecatelja. Takva mogućnost postoji i takva bi «alka» također bila zanimljiva, tim više što bi ju mogli organizirati poput prave Sinjske alke, u pomoć naših alkara kopljanika.

Tako bismo i taj naš hrvatski turistički brend mogli još više približiti turistima, ujedno i komercijalizirati, a da pri tome ne izgubi svoje izvorne značajke. Ali zasad se Alka, prema postojećem Statutu VAD-a, ne može komercijalizirati, odnosno organizirati za tržište. No to je pitanje ipak otvoreno za Upravu VAD-a tim više što smo još uvijek u tekućem recesijskom razdoblju kad ni sponzori nisu tako izdašni iako im je poznato kako bi s više novca trebali sudjelovati u doniranju održavanja tradicionalnih trodnevnih alkarskih svečanosti. Zasad bi se održavanje neke komercijalne «alke» prije Bare, Čoje i Alke uvelike kosilo s tradicijom naše izvorne viteške igre koju mogu trčati samo alkari iz «starog sinjskog kraja. No prije moramo riješiti infrastrukturne probleme - trkalište, tribinu, Alkarske dvore, čak i Alkarsku ergelu, hipodrom, a onda ćemo razmišljati i o toj mogućnosti", riječi su predsjednik sinjskog Viteškog alkarskog društva Stipe Jukića.

Inače, tko god dođe u Sinj, posebice u vrijeme alkarskih svečanosti, blagdana Velike Gospe, redovito posjeti i razgleda Alkarske dvore, objekt koji je gradila građevinska tvrtka ALKOM sa svojim kooperantima. Manje-više svi se oduševe ljepotama i skladnošću tog prekrasnog objekta satkanog od starog kamena, betona, željeza, drva, kupe, stakla...- svakome ugodnog za oko i dušu. Mnogi kažu kako je riječ o najljepšem, najprivlačnijem, najznačajnijem višenamjenskom objektu ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojem svi uzrasti posjetitelja već sada mogu naći ponešto za sebe, dakako i inozemni turisti koji je sve više u alkarskom gradu. Sve ih nekako zaokuplja jednostavna topla arhitektura, dakako i racionalna gotovo maksimalna iskorištenost prostora. Sam prostor Alkarskog muzeja bit će zanimljiv za sve posjetitelje, a sve se čini kako bi im svi sadržaji bili dostupni i jasni.

Sinjani se godinama spremaju i za 300. obljetnicu Alke - veliko slavlje 2015.

"Godinama se pripremamo za 300. obljetnicu Alke - veliko slavlje koje će se održati 2015. Tim povodom, u sklopu proslave programa čudesne bitke 1715. i 300. alke, imamo dosta projekata od kojih smo mnoge uspješno odradili, dok su neki u tijeku realizacije. Svi moraju biti završeni do kraja 2014. Riječ je projektima za koje je potrebno više godina, a ne samo dvanaest mjeseci. Jedan od glavnih projekata je cjelovita oprema i stavljanje u punu funkciju Alkarskih dvora, odnosno Alkarskog muzeja i višenamjenske dvorane, dovršetak obnove starogradske sinjske Tvrđave i postavljanje Križnog puta, a već se dobro uhodao i Festival marijansko-duhovne klupske pjesme u čast Gospi Sinjskoj u sklopu priprema za proslavu 300. obljetnice čudesne obrane Sinja 1715.

Tu je i projekt eventualnog kovanja zlatnog i srebrnog novca na motive Sinjske alke, pa projekti objedinjavanja i izrade alkarske i sinjske nošnje, proširenja alkarskog trkališta, obnove zračne luke. Također je zanimljiv projekt održavanja prvog znanstvenog skupa o Sinjskoj alki koji će, očekuje se, osvijetliti mnoga pitanja vezana ne samo za tu našu vitešku igru, jedinu takvu u svijetu, nego i tradiciju. Tako će se na neki način obnoviti i pitanja vezana za povijesnu sudbonosnu bitku 1715. godine, a znanstveni će skup okupiti eminentne stručnjake. Dakle, puno zanimljivih projekata koje ćemo, nadam se, uspješno realizirati u predviđenom roku", tvrdi Jukić.

Računa kako će gradnja i oprema Alkarskih dvora stajat će između oko 80 milijuna kuna, a u sufinanciranju realizacije tog zahtjevnog projekta sudjeluju Ministarstvo kulture s 50, VAD s 25, Grad Sinj s 15 i Splitsko-dalmatinska županija s 10 posto sredstava. Očekuje kako će Sinjska alka s velebnim Dvorima, budućim proširenim i moderniziranim trkalištem te novim tribinama u ambijentu gdje se već nepuna tri stoljeća odvijaju viteški spektakli, biti hrvatski brend. Alka i Dvori su istodobno i iznimno važan gospodarsko-ekonomski odnosno turistički čimbenik, ne samo za Grad Sinj i Cetinski kraj, a sve to zahvaljujući izdašnom kulturno-viteškom miljeu. Jukić je ipak priznao kako je sufinanciranje izgradnje Dvora s 25 posto sredstava za VAD prevelik zalogaj pa je uprava te udruge i morala osmisliti dodatne izvore kako namaknuti potreban novac. Tvrdi kako je najveći dio sredstava prikupljen putem marketinga iz donacija te prodajom zlata i srebra iz vlasništva VAD-a.

Svi oduševljeni što je Alka međunarodno obznanjena pod zaštitom UNESCO-a

"Prodali smo 18,49 kilograma zlata i 152,41 kilogram srebra za što smo u protuvrijednosti dobili 454.128 eura. Zatreba li još novca, prodat ćemo i ostatak zlata i srebra kako bismo sufinancirali uređenje interijera Alkarskog muzeja i višenamjenske dvorane. Raduje ne samo nas, nego i posjetitelje, što je u sklopu Alkarskih dvora galerija Sikirica, s djelima akademskog kipara Stipe Sikirice, koja je uvelike upotpunila taj naš kapitalni objekt, dakako i osvježila ga portretima velikog umjetnika iz pitome doline Cetine. Ali smo najviše oduševljeni što je Alka i međunarodno obznanjena pod zaštitom UNESCO-a i na taj smo događaj godinama strpljivo čekali. Riječ je o svjetskoj organizaciji koja je već davno prepoznala svekolike vrijednosti naše tradicionalne viteške igre, a uz to i sve ono što Sinjska alka sobom nosi na području gdje je ponikla, dakako i šire prema Europskoj uniji, a koliko su izdašni njeni potencijali još nitko nije istražio“, poručio je Stipe Jukić, predsjednik Viteškog alkarskog društva Sinj.

Foto: www.edubrovnik.org