Povećan interes za domaćom hranom, no Hrvatskoj je hitno potrebno stanovništvo

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek posljednja dva dana u listopadu održan je 7. međunarodni znanstveni skup Globalizacija i regionalni identitet na temu Globalni izazovi i regionalne posebnosti. 

Osim iz područja poljoprivrede, obuhvatio je sudionike i iz sociologije, ekonomije, agroekonomike, demografije i filozofije te je prezentirano 25 radova od 40-tak autora. 

"Ovaj skup započeo je 2007. godine i od tada se kontinuirano održava. Svo ovo vrijeme obuhvaća određeni krug ljudi različitih područja znanstvenog interesa koji su sa svojih aspekata analizirali i prezentirali utjecaje globalizacije. Neovisno o razlici u stavovima, jedno je neupitno – globalizacija je potencirala mobilnost, kako virtualnu, tako i fizičku", pojasnila je izv.prof.dr.sc. Tihana Sudarić koja se na skupu predstavila temom "Održivi razvoj lokalne zajednice“.  

Kako je dodala, Hrvatska trenutačno pripada zemljama iz kojih se emigrira, što se ogleda u negativnim posljedicama za naše društvo. "Depopulacijski procesi produbit će proces starenja što će utjecati na bioreprodukcijske potencijale u Hrvatskoj kao i broj i strukturu radno sposobnog i radno aktivnog stanovništva“, upozorila je. 

Povećan interes za domaćim proizvodima

Jedna od istaknutih tema zbog pandemije i straha od nestašice hrane, pokazala se i ona koju je isprezentirala prof.dr.sc. Ružica Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, a odnosi se na utjecaj globalizacije na razvoj lokalnog tržišta hrane.

Globalizacija predstavlja izazov za nacionalni suverenitet država u smislu da se međunarodne transakcije ne odvijaju više na granicama ili preko granica, već unutar transnacionalnih mreža, a međunarodni sporazumi i institucije poput WTO ograničuju nacionalni ekonomski suverenitet. 

Hrvatska je, podsjetila je, globalizacijske institucionalne procese pokrenula nakon osamostaljenja, a oni se danas ogledaju kroz članstvo u WTO i EU. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. godine, iniciralo je nesmetan uvoz stranih proizvoda koji su kod potrošača naišli na zanimanje zbog izgleda, inovativnosti, cijene, porijekla, pakiranja i drugih atributa. Nekonkurentnost i nesnalaženje u novim uvjetima najvažniji su razlozi propadanja brojnih domaćih tvrtki. 

"Međutim, svijest potrošača promijenila se u velikoj mjeri od tada. Tu promjenu uzrokovalo je povećanje svijesti o ekološkim problemima, nepovoljnom utjecaju multinacionalnih kompanija na nacionalnu i lokalnu ekonomiju te o kvaliteti i sigurnosti hrane. Danas svjedočimo povećanom interesu potrošača za lokalnom hranom, tradicijskim proizvodima, etnocentrizmu, kratkim opskrbnim lancima i općenito o značaju osobnog izbora na razvoj lokalnog tržišta“, pojasnila je Lončarić u svome radu. 

Potrebna je demografska obnova

Kada govorimo o ruralnom ekonomskom i društvenom razvoju u Hrvatskoj, zadrugarstvo predstavlja jedan od specifičnih načina, a njegovu važnost prepoznala je i dr. sc. Tijana Trako Poljak inače docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

"Cilj je rada utvrditi prednosti i nedostatke poljoprivrednog zadrugarstva u Hrvatskoj u kontekstu lakše prilagodbe i otpora globalizacijskim pritiscima, ali i unutarnjim promjenama kroz koje prolaze današnja hrvatska ruralna područja. Na temelju rezultata zaključujemo da se ideja zadrugarstva, posebice poljoprivrednog kao najraširenijeg s najduljom poviješću, od svojih početaka do danas temelji na važnim socijalno-kohezivnim principima“, napomenula je Poljak. 

Lokalne zajednice suočavaju se s problemima održivog, socioekonomskog i demografskog razvoja. Njihov razvoj treba se temeljiti na iskorištavanju sadašnjih i budućih resursa, ne samo kapitalnih investicija i prirodnih obilježja već prvenstveno osnaživanjem demografske strukture stanovništva.

"Hrvatskoj je hitno potrebno stanovništvo, odnosno demografska obnova. Zadnji je trenutak za provedbu pronatalitetne i redistributivne populacijske politike, obiteljske politike, kao i kontrolirane migracijske politike  provedive s nacionalne razine u suradnji s lokalnim zajednicama", poručila je prof. Sudarić.

Inače, skup je organizirao Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek u suradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku, Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu, Institutom za  sociologiju Sveučilišta u Bialystoku iz Poljske te Sveučilište Alba Iulia iz Rumunjske. 

Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED) i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 

Sve teme skupa možete pronaći u Knjizi sažetka koja se nalazi ispod teksta.