Pčelarski sajam u Gudovcu

Kao i prijašnjih godina, mnogi pčelari iz Hrvatske i inozemstva prvog će vikenda u veljači pohoditi pčelarski sajam u Gudovcu. Razumljivo da su organizatori (Hrvatski pčelarski savez i Bjelovarski sajam) osim prodajnog i izložbenog dijela sajma priredili i stručno-edukativni dio. Ove godine nam dolazi sedam uglednih predavača; dva iz inozemstva i pet iz Hrvatske.

Odmah nakon svečanog otvaranja u subotu 6. veljače u 11 sati stručno-edukativni dio otvorit će dr. Otto Boecking iz Pčelarskog instituta Laves Celle. On će nas u svoj prezentaciji upoznati na koji način su povezani varooza, pčelar i dobra pčelarska praksa te će nam izložiti njemačke modele suzbijanja varooze. Također će govoriti o povezanosti varooze s virusnim bolestima te o tzv. Celle-rotacionom sustavu pčelarenja.

Nakon dr. Boeckinga, nastupiti će prof. dr. Zlatko Puškadija s Agronomskog fakulteta iz Osijeka. Njegova tema je zanimljiva i aktualna, a odnosi se na moguće probleme oko medenja suncokreta. Naime, do otprilike 2000. godine nije bilo dvojbe hoće li suncokret zamediti, već koliko će zamediti (ukoliko do izražaja nisu došle neke ekstremne prilike). Međutim, posljednjih godina suncokret gotovo redovito podbaci. Gotovo da svaki pčelar ima svoju teoriju zašto je tomu tako. Tako je među pčelarima uvriježeno mišljenje kako novi hibridi koji se sada siju ne mede, kako novi hibridi nisu atraktivni pčelama zbog nektara loše kvalitete, kako pčele intenzivno ugibaju na suncokretu već na samom početku cvatnje zbog kemijskih sredstava koja se koriste u zaštiti sjemenki, te da suncokret ne medi radi vrlo nestabilnih klimatskih prilika u vrijeme cvatnje. Stoga Poljoprivredni fakultet u Osijeku nekoliko godina prati što se to događa sa suncokretom i njegovom sposobnošću izlučivanja nektara i siguran sam da će dr. Puškadija i njegov tim znati odgovoriti na tu problematiku.

U nedjelju 7. veljače u 10 sati stručno-edukativni dio otvoriti će dr. Nebojša Nedić, s Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda. On će govoriti o važnosti selekcije u pčelarstvu te nas upoznati sa svojim iskustvima iz selekcije pčela u SAD-u, Europi te načinom kako su u tom smislu organizirani srpski pčelari. Naime, za intenzivan razvoj pčelarstva, bilo da se radi o direktnim ili indirektnim koristima od pčela, neophodno je osigurati odgovarajući biološki materijal. Da bi se ovaj uvjet ispunio neophodno je dobiti relevantne podatke o postojećoj populaciji medonosne pčele koja naseljava određeni teritorij (zemlju), odabrati najbolje i pristupiti planskoj selekciji izdvojenog materijala. Međutim, uzgojno-selekcijski rad u pčelarstvu je za razliku od drugih životinjskih vrsta specifičan, a selekcija dugotrajan proces, čiji se rezultati mogu očekivati tek nakon dužeg vremenskog perioda.

Poslije dr. Nedića predavanje će održati poznati hrvatski predavač Boris Bučar, dipl.. ing. preh.tehnologije. Govoriti će o prehrani pčela u rano proljeće. Naime, u mnogih pčelara još uvijek vlada stav kako se sav život pčele vrti oko šećera. Šećer jest naravno, glavno «gorivo» u košnici i bez njega se ne može, ali ravnopravnu ulogu, ako ne i veću imaju proteini. Favoriziranje šećernih izvora na štetu proteina, vjerojatno je posljedica dojma kako su skupljene količine meda puno veće od količina peluda koje se skupe tijekom aktivne sezone. No, tome su doprinijeli i napisi o koristi zimnice koja se sastoji iz čistog šećera objavljivani više desetljeća. Nažalost, takve preporuke su štetile «zimskim» pčelama i jer su se iscrpljivale nepotrebnom preradom dodanog šećera. Takve pčele nisu bile u stanju izdržati napore proljetnog razvoja.

Predavanje će održati i doc. dr. Donatella Verbanec s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Njezina tema je „Med u prehrani i dijetoterapiji“. Med je namirnica koja se preporučuje u svim životnim dobima i predstavlja vrhunski prirodni proizvod. Kaže se da ne postoji «prirodnija» namirnica od meda. To je proizvod pčela, dobiven iz cvjetnog nektara i predstavlja smjesu vode i jednostavnih šećera (80 g šećera na 100 g ukupne mase), od kojih je najvećim dijelom zastupljena fruktoza, a znatno manje glukoza, međutim ima i oko 25 različitih oligosaharida koji svi redom posjeduju ljekovita svojstva. U medu je sadržano nekoliko stotina (tristotinjak) različitih spojeva, pa najvjerojatnije iz tog razloga do sada nikome nije uspjelo stvoriti uspješni surogat, odnosno kopiju ove jedinstvene namirnice. Med je za većinu stanovništva bio jedini zaslađivač sve do sredine sedamnaestog stoljeća, dok je šećer bio na neki način rezerviran samo za aristokraciju i više staleže. Krajem sedamnaestog stoljeća upotreba šećera kao zaslađivača postala je sveobuhvatna jer je šećer kao namirnica postao dostupan svima. I od tada, koje li ironije, stolni šećer postaje primat, a med postaje izuzetak! Naša je zadaća učiniti sve da konzumaciju meda vratimo u naše domove i time doprinesemo općem dobru i jačanju zdravlja sviju nas, od djetinjstva do pozne životne dobi.

Zadnja dva predavanja u nedjelju će održati Ivana Tlak Gajger, dr. vet. med. s Veterinarskog fakulteta iz Zagreba i Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu. Dr. Tlak Gajger će govoriti o nozemozi i svim nedoumicama, predrasudama i problemima u svezi te bolesti te nas podsjetiti da li je to nova ili stara bolest.

Dr. Tomljanović će nas upoznati s tehnološkim pogreškama u suvremenom pčelarenju, načinima kako ih izbjeći, o lošoj i dobroj pčelarskoj praksi te kako pogreške pretvoriti u izazove i mogućnosti.

Uvjeren sam da će posjetitelji uživati na prezentacijama u okviru stručno-edukativnog dijela 6. Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu. Razumljivo da će predavači pokušati odgovoriti na sva Vaša pitanja i iskreno se veselim raspravi koja će uslijediti nakon svake prezentacije. Vidimo se 6. i 7. veljače u Gudovcu.

Autor: Zlatko Tomljanović, dr. vet. med.