Najbolja je šljivovica Stjepana Čanga iz Čepina!

Automobil do automobila, gužva pred općinom, mnoštvo ljudi pred vatrogasnim domom. Kao da je kirvaj u Semeljcima. Ali nije. Dok se guramo kroz mnoštvo nailazimo na mnoga poznata lica. Iz godine u godine veliki broj proizvođača već je tradicionalno u Semeljcima u ovo doba godine, pa ih već i prepoznajemo sjećajući se prijašnjih natjecanja. Nailazimo prvo na Stjepana Karana iz Osijeka. Tu je od samih početaka. S rakijama od krušaka viljamovke već je pravi veteran natjecanja.

Govorio je o predavanju koje je održano pred ogromnim brojem gostiju i proizvođača, a na kojem su svoje stručno znanje na naše proizvođače prenijeli i proizvođači, te stručnjaci iz Mađarske. Iz godine u godinu sve je više sudionika, ali i gostiju na proglašenju edukacijskog natjecanja u kvaliteti voćnih rakija i likera u ovom pitoresknom šokačkom selu Đakovštine koje je već više od desetljeća središte svojevrsnog hrvatskoj festivala voćnih rakija.

Osvojio 91 od mogućih 100 bodova

S čak 91 od mogućih 100 bodova šljivovica Stjepana Čanga od 75 pristiglih uzoraka ocijenjena najboljom. No, ovoga puta je to i općenito najbolje ocijenjena rakija ukupno te je ponosni Stjepan postao i šampionom ovoga natjecanja i za nagradu dobio novi kazan za pečenje rakije koju mu je u ime organizatora uručio, Zoran Kovačević, predsjednik HGK, županijske komore Osijek. Predstavnici komisije isticali su i da je iz godine u godinu kvaliteta voćnih rakija sve ujednačenija što je prema općem mišljenju proizvođača i rezultat stalne edukacije proizvođača.

Uoči proglašenja rezultata. dr.sc. Ivana Flanjak s Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku govorila je o utjecaju hlapivih komponenti na kvalitetu rakija.

"Hlapive su komponente velika skupina spojeva koji uključuju alkohole, hlapive kiseline, terpene, aldehide, ketone i dr. spojeve koji su odgovorni za senzorska, odnosno organoleptička svojstva. A to su ona koja se prepoznaju korištenjem vlastitih organa. Radi se o mirisu, okusu i aromi jakih alkoholnih pića koja izravno utječu na kvalitetu. Ponajprije je to količina alkohola, no valja reći da su neke od tih komponenti poželjne u jakom alkoholnom piću, a neke su i nepoželjne pa čak i otrovne te se njihova koncentracija mora strogo kontrolirati", rekla je između ostalog dr. Flanjak. Posebno je istaknula jednu novu metodu, onu analize hlapivih komponenti primjenom plinske kromatografije što je i svojevrsna novina na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu.

Njezina je specifičnost što u jednoj analizi može dati cijeli profil hlapivih komponenata, što nijedna druga kemijska metoda ne može. Tako proizvođači mogu provjeriti kvalitetu rakija na brži i jednostavniji način, rekla je dr. Flanjak.

Kad se rakija peče, lako je pogriješiti

"Kad pečete rakiju lako možete pogriješiti i to već na početku. Za rakiju je ponajprije potrebno zrelo voće jer tada ima najviše sladora i pozitivnih kiselina i najbolje je arome. Preporučuje se da se voće prije komljenja opere, morate imati čisto posuđe. Kad počnete peći rakiju, prvi tok morate odstraniti, čak do 1 litre na jedan kazan, što neki proizvođači ne rade. U prvotoku je jako puno metilnog alkohola koji nije zdrav za ljudski organizam, čini rakiju oštrom i pali", rekao je Stjepan Čango iz Čepina nakon što je pobijedio na ovom natjecanju. Nešto slično nam je govorio i Dražen Strukar iz Cerne. Naime on nam je rekao da nikada ne ide skupljati šljive prije 11 sati dok ih sunce dobro ne ugrije jer su tada sladori najbolji.

Ernest Nad, tajnik organizacijskog odbora ovog natjecanja i voditelj odjela za poljoprivredu pri HGK, Županijskoj komori Osijek, smatra da bi proizvođači trebali više koristiti institucije Hrvatske gospodarske komore kako bi vizualno osmislili svoj proizvod i adekvatno ga promovirali na tržištu. Ovo tradicionalno edukacijsko natjecanje organizirali su Hrvatska gospodarska komora, županijska komora Osijek, Prehrambeno-tehnološki fakultet iz Osijeka te općina Semeljci. Načelnik općine Grga Lončarević je također prilikom obraćanja prisutnima rekao kako ovako veliki broj pristiglih uzoraka svjedoči o prepoznatljivosti ovog natjecanja koje, između ostalog, služi i za poboljšanje proizvodnje, postizanje konkurentnosti, ali i međusobno povezivanje proizvođača

Kod rakije šljivovice treba još istači odlične ocjene Stjepana Mlačića iz Vrbice, Zdenka Zrona iz Tenje, te Mirka Jankovića iz Čepinskih Martinaca. Najbolje ocjenjenu rakiju od kruške imala je Lubica Blažević iz Koritne, slijedili su ju Ivan Matošević, također iz Koritne, zatim OPG B/M iz Čeminca, Dražen Zelenika iz osijeka, Milan Šarić iz Kneževe, Stanislav Jurčević iz Našica. Najbolju rakiju jabukovaču ima Željko Bratić iz Čepina, lozovaču Tomislav Babić iz Osijeka, komovicu Darko Cerovski iz Našica, travaricu Drago Koščak iz Osijeka, dok je Emil Schnitzer iz Osijeka imao najbolje ocijenjenu kajsijevaču. Odlično ocijenjenu dunjevaču ima Đuro Kovač iz Darde, Milan Šarić iz Kneževa je imao najbolju ocjenu za breskovaču, dok je Miron Miljević iz Privlake dobio prvo mjesto za višnjevaču. Tomislav Babić je imao najbolju kupinovaču, a vinovicu Petrijevčanin Ivica Pavičić.

Veliki broj natjecatelja imao je prijavljene likere od višnje. Odlične ocjene dobili su Marija Kolarić iz Donje Motičine, udruga UPRIV iz Kneževih Vinograda, Ivica Martinić iz Grabovca, Martin Miljević iz Privlake I Damir Jarić iz Starih Mikanovaca. Dražen Zelenika ima je pak odlčnu ocjenu za liker od oraha, kao i najbolju ocjenu za medni liker. Biljana Ognjan iz Feričanaca ima najbolji liker od dunje, a Tomislav Babić od kupine. Našičanin Stanislav Jurčević dobio je odličnu ocjenu za liker od aronije, a Natura Antunović iz Orebića za liker od rogača. Odličnu ocjenu dobio je i Luka Bilušić iz Zagreba za liker od nespole. Bilo je na ocjeni još i likeri od limuna, mirte, anisa, šipka, bazge, maline, naranče, mušmule, ruže, imele, kajsije, kruške, drijena, maslačka i dinje.