Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sajam
  • 22.03.2010.

Na sajmu ProWein i hrvatski izlagači

Budućnost domaćeg vinarstva je u brendu "vinska Hrvatska"

  • 916
  • 44
  • 0

Imamo tradiciju, priču, vrhunske proizvode, ali ne znaju za nas, hrvatska je vinarska priča koja se ponavlja i na vodećem međunarodnom sajmu za industriju vina i alkoholnih pića ProWein u Dussedorfu, na kojem se od danas do 23. ožujka, među više od 3300 izlagača iz 50 zemalja, predstavlja čak 30 najpoznatijih domaćih vinarskih kuća s oko 150 biranih vina.

Gdje je pravna država?

Najbolje rješenje za recesiju je izvoz, kaže hrvatski vinarski veteran Ivan Enjingi prema kojemu Hrvatska ima ono što nitko nema - na malom teritoriju veliku raznolikost vinogradarskih, k tome i autohtonih sorti i kvalitetu. No pravna država, tvrdi, ne funkcionira ni u vinarstvu, pa pošteni proizvođači za svaku pošiljku istog vina u izvozu moraju raditi nove analize, i nekoliko puta godišnje, što je čista birokracija i puno košta, a s druge strane ne kontrolira se čak 50 posto hrvatske proizvodnje vina "na crno". Toliki je postotak i uvoznih vina, što ne bi bio problem kada bi se uvozilo zbog zdrave konkurencije na tržištu, objašnjava Enjingi.

Prema riječima Đure Horvata, direktora Agrokor vina, zajednički je interes mjerodavnih institucija i vinara uskladiti kvalitetu i cijenu vina za izvozna tržišta te sve uložiti u marketinške vrijednosti brenda koji se zove vinska Hrvatska. Cilj je tako da se osnuje fond vinara u kojem bi se okupili svi - i veliki i mali - jer samo zajednički nastup i intenziviranje autohtonih i visokokvalitetnih sorti može graditi imidž hrvatskih vina u svijetu, pojedinačno nitko neće profitirati. Ne bude li sluha, u Agokoru kažu kako će to napraviti sami, sve njihove boce dobit će obilježje da dolaze iz Hrvatske, a da su hrvatska vina sve kvalitetnija najbolji je dokaz i sve više značajnih međunarodnih priznanja - i Agrokoru, ali i ostalim tvrtkama na sajmu, od Kutjeva, Dalmacijavina, Badela 1861 do malih vinara poput Katunara, Matoševića, Plenkovića, Enjingija.... No, čini se kao da i oni sami to zaboravljaju isticati na sajmovima poput ProWeina, iako su im odličja na prestižnim sajmovima najbolja preporuka i šansa.

Na njemačkom tržištu završava 28 posto hrvatskog izvoza

- Ovaj sajam od izuzetne je važnosti za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se hrvatska vina predstave inozemnoj publici. U recesiji je u Hrvatskoj izvoz pao 16 posto, vrijedonosno 10-ak posto - kaže Milica Rakuša-Martulaš, direktorica Sektora trgovine HGK, tako da se i te kako radi na gospodarskom povezivanju i povećanju izvoza u Njemačku, koja uvozi i 50 posto vina, a Hrvatskoj je drugi partner po izvozu. Čak 28 posto hrvatskog izvoza vina završava, naime, na njemačkom tržištu, u vrijednosti oko 3,5 milijuna dolara, što najbolje znaju u Kutjevu. Direktor marketinga Igor Hruškar kaže da je Njemačka već prepoznala njihova vina, a sad su na redu Britanci. Badel 1861 s njima je pak, doznajemo, već dogovorio zajednički brend prilagođen zahtjevima tamošnjeg tržišta.

Za razliku od izvoza, koji se koliko-toliko održao, potrošnja na domaćem tržištu pala je pak 20 posto i više. Razlog tomu je, objašnjava predsjednik uprave Ivan Matković, i činjenica što je hrvatska proizvodnja još uvijek preskupa te je krajnje vrijeme da se vinari organiziraju prije ulaska u EU, gdje šanse imaju samo domaće autohtone sorte, budući da se Europa već ima enormne viškove svoga vina. Hrvatska, međutim, operativnim programom i dalje potiče sadnju vinove loze, odnosno proizvodnju koju ne može kontrolirati. Koliko recesija, a i uvoz, poglavito jeftinog vina iz Makedonije, uzimaju maha, najbolje govori slučaj Dubrovačkih podruma. Božo Martinović tvrdi kako su u ovoj godini smanjili proizvodnju sa milijun na 500 tisuća litara, a oko 2 milijuna imaju i u zalihama.

Novi svijet osvaja pod sloganom Down2Earth

Sajam ProWein otvoren je isključivo stručnim posjetiteljima, koji na njemu sklapaju unosne poslove, te prate najnovije trendove i ponudu na tržištu. Lani ih je bilo više od 35.000. Najbrojniji izlagači na sajmu su Nijemci, više od 800 proizvođača, pa Italija, Francuska, Španjolska, Austrija i Portugal. Novi svijet predstavlja više od 260 izlagača iz vinogradarskih regija Čilea, Argentine, Kalifornije, Novog Zelanda i Južne Afrike pod zajednički sloganom Down2Earth. Po prvi puta na sajmu se predstavljaju vina iz Tajlanda i Perua, a u jednom od paviljona predstavljene su i delikatese koje su savršeno usklađene s vinom, od čokolade i pralina, do finih maslinovih ulja i začina, sira, čak i božićnog senfa, pekmeza od rajčica do jastoga u ulju.

Autor: Jolanda Rak Šajn


Izvori

Večernji list


Tagovi

Sajam Vinarstvo Vino Izvoz Uvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.