Kestenov med Miroslava Antolčića šampion 11. Festivala pčelarstva

Kestenov med Miroslava Antolčića, člana Pčelarske udruge Turopolje iz Velike Gorice, šampion je 11. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije održanog u Samoboru, uz 18. Senzorsko ocjenjivanje meda. Ove godine ocijenjena su 83 uzorka meda, a najviše je bilo cvjetnoga i kestenova meda jer nekih tradicionalnih paša, kao one bagrema, nije ni bilo.

"Ove smo godine imali niske prinose i tešku pčelarsku godinu zbog loših vremenskih uvjeta, koji su doveli do kraćeg razdoblja cvatnje biljaka, a neke, kao bagrem, nisu ni medile. No, kakvoća meda je izvrsna! Ni jedan uzorak, dostavljen na ocjenjivanje, nije odbačen", kazao je Željko Vukić, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Zagrebačke županije (SPUZŽ-a). Dodao je da je 11. Festival početak novog desetogodišnjeg ciklusa promicanja vrijednosti pčelarstva i tradicije uzgoja jer o njihovom oprašivanju ovisi čak jedna trećina sve hrane. Dakle, svaki naš treći zalogaj. No, vrijednost pčelarstva je i u održanju bioraznolikosti.

Za prihranjivanje pčela 200.000 kuna

Kako se čulo, najveći problem pčelara ove godine je što su uz bagremovu pašu izgubljene i druge proljetne paše, odnosno razdoblja tijekom kojeg pčele skupljaju najviše nektara i cvjetnog peluda. Takve okolnosti rezultiraju slabijim zalijeganjem matica ili potpunim prekidom legla i padom snage pčelinje zajednice, zbog čega ih često treba dodatno prihranjivati i zimi i tijekom proljeća, a ponekad kroz cijelu godinu, što kod pčela izaziva stres i postaju podložnije bolestima.   

Dvodnevni festival organizirala je Pčelarska udruga Samobor i Sveta Nedelja, a otvorio ga je zamjenik župana Damir Tomljenović.

"Zagrebačka županija je ruralni, zeleni prsten oko grada Zagreba. Želimo da ona i ostane takva. Tu smo da pomognemo pčelarima. Svjesni smo da su godine za njih teške i zato im maksimalno stojimo na raspolaganju", poručio je zamjenik župana, dodavši da je prijedlogom rebalansa proračuna predviđeno dodatnih 200.000 kuna za prihranu pčela.

Josip Kraljičković, županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni prostor i šumarstvo kazao je da je na prostoru županije registrirano 607 pčelara s nešto više od 33.000 košnica. Oni aktivno djeluju u deset pčelarskih udruga udruženih u SPUZŽ, a kako ovaj uzgoj traži stalna ulaganja, županija dugi niz godina potiče pčelare da poboljšaju svoju proizvodnju kako bi postali konkurentniji na tržištu.

Neće biti dovoljno domaćeg meda?

Nagrađeni pčelar Miroslav Antolčić, čiji je kestenov med pobjednik ovogodišnjeg festivala, kaže da nije lako dobiti šampionski med, jer on zahtijeva poklapanje čitavog niza preduvjeta, a od kojih neki i malo sreće u velikom poslu koji se teško može raditi bez strasti i ljubavi te obiteljske podrške. Dakle, prije svega nužno je, pojašnjava, imati pčele u dobroj kondiciji, odnosno naponu snage, te čistu pašu kod selećih pčelinjih zajednica pojednih biljaka."Uz sve to, nužno je umijeće i suvremena tehnologija, a treba imati i malo sreće da vas posluže i vremenski uvjeti u vrijeme paše", otkriva ovaj vlasnik stotinjak pčelinjih zajednica. 

Čuli smo da je Miroslav četvrta generacija pčelara u obitelji koja košnice seli na prostor od oko 100-ak kilometara oko Zagreba, od Vrbovca, Petrinje, Lonjskog polja do Gradeca. No, ova pčelarska godina je bila dosta zahtjevna, jer su neke košnice imale samo pet do 10 kilograma meda, a neke i 80 kilograma, ističe mladi pčelar.

Što se tiče tržišta, očekuje da će brzo rasprodati kvalitetni domaći med koji se i izvozi te da domaćeg neće biti već početkom iduće godine. On nije htio ulaziti dublje u rasprave ima li patvorenog meda na domaćem tržištu, ali kaže činjenica je da se uvozi i da ga nije teško patvoriti. Najčešće se radi o šećernim sirupima, koji se onda daju pčelama, te se vrca tzv. med, koji to zapravo i nije, jer je dobiven na neprirodan način.   

Suradnja  ratara i pčelara dala nagrađivani med

Pčelar Ivica Ivanda, iz udruge Maslačak iz Dugog Sela nam je otkrio da je putem suradnje ratara, koji je kod Ivanić Grada zasijao 100 ha heljde, a koje su oprašile pčele iz ove udruge, dobio srebrnu medalju za ovaj med, koji je miješan sa medunom, kao i zlato za kestenov te broncu za med pčela koje su bile na paši uljane repice.

Inače, Ivanda se desetak godina bavi uzgojem sada 160 pčelinjih zajednica, te drži ključnim da matica zaleže jajašca za smjenu generacija u košnici. Dakle, nužna je prihrana pčela, jer su već treću godinu od posljednjih pet loše godine za pčelare u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Iskusni Franjo Jarnečić iz Krašića, iz udruge Lipa iz Jastrebarskog, kaže da u svojih 40 godina pčelarenja ne pamti ovako lošu pčelarsku godinu. "Zaprijetila je na početku zbog jakog mraza u travnju da ćemo izgubiti veći broj pčelinjih zajednica. Na sreću uspjeli smo ih sačuvati, iako su na kraju prinosi meda, zbog izgubljenih paša, bili osjetno manji", kaže. Jarnečić je dobio zlatnu medalju za cvjetni med, a od 80 košnica je izvrcao 500 kilograma meda, jer ga je oko 40 posto ostavio pčelama.

Prvi put na izložbi i zlato za kesten sa Medvednice  

S druge strane Plešivice dolazi Branimir Braje iz sela Jurjevčani koji je dobio zlatnu medalju za med od krušlike, drvenaste biljke koja najbolje cvjeta na području oko jezera Crne Mlake, a daje med zlatno-žute boje.  

Prvi put je na županijskom ocjenjivanju i odmah dobio zlato za kestenov med s obronaka Medvednice, mladi pčelar Sven Heric iz  Bistre, koji je u veliki svijet pčelarstva krenuo sam prije pet godina sa pet košnica. Danas ih ima 30 te planira udvostručiti njihov broj. Heric je član udruge pčelara zaprešićkog kraja ban Josip Jelačić, te ga jako veseli dobivena nagrada.

Zdravko Gumbarević je pčelar iz Pisarovine, a član je udruge Kupska dolina te je za sortni cvjetni med od biljke zlatice, tj. zlatošipke, osvojio zlato. Ističe da je u pčelarstvu više od 30 godina, a da ga je ove godine spasila baš zlatica, te drži važnim što je u svibnju uspio održati pčele u dobroj kondiciji. "Kada su biljke počele mediti u lipnju, one su bile spremne za dobru pašu sve do konca kolovoza", pojasnio je.