Jakovina: Poljoprivreda se isplati!

"Dok su drugi napredovali, vi u Slavoniji ste se morali baviti drugim stvarima nakon rata. Da nije bilo rata, tko zna gdje bi Slavonija danas bila. Donijeli smo Zakon o komasaciji i tu će se sigurno naći zemlje i za vas mlade", poručio je predsjednik Vlade Zoran Milanović tijekom sastanka pod nazivom "Mladost - ludost: Isplati li se u Hrvatskoj baviti poljoprivredom?", održanim s dvadesetak članova Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP) na Kunjevcima nedaleko Vinkovaca, a kojemu je nazočan bio i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Saslušavši probleme s kojima se suočavaju članovi HUMP-a, Milanović je naveo kako je u razvijenim zemljama udio poljoprivrednika između dva i tri posto, dok je u Hrvatskoj on nešto veći, ali će se i kod nas smanjiti broj ljudi koji se bave poljoprivredom. "Broj ljudi koji će se aktivno baviti poljoprivredom u Hrvatskoj će se smanjiti, a oni koji ostaju će proizvoditi više i - što je jako bitno - više će i zarađivati. To je težak posao u kojem se ipak ne radi za slavu, već za novac", poručio je.

Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika, okuplja oko 130 članova mahom visokoobrazovanih mladih poljoprivrednika, odnosno poljoprivrednika do 40 godina starosti i, po riječima predsjednika Jana Marinca, ima niz inicijativa i prijedloga za unaprijeđenje hrvatske poljoprivrede, a koje su iznijeli i premijeru i ministru poljoprivrede. Tako ta udruga predlaže da se u budućim natječajima za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta prednost da mladim poljoprivrednicima, uvede međugeneracijska solidarnost na način da se mladim poljoprivrednicima omogući da skrbe o starim poljoprivrednicima te obrađuju njihovu zemlju i vode gospodarstva.

Također se predlaže da studenti poljoprivrednih fakulteta te učenici srednjih poljoprivrednih škola praksu obavljaju kod mladih poljoprivrednika, a premijeru je iznesena ideja o potrebi osnivanja posebne kreditne linije HBOR-a za mlade poljoprivrednike. Jedna od ideja koju su mladi poljoprivrednici iznijeli ide u pravu osnivanja klastera i zadruga za pojedine poljoprivredne kulture, a koje bi vodili visokoobrazovani mladi poljoprivrednici.

U Hrvatskoj oko 19.000 mladih poljoprivrednika

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je registrirano 192 tisuće obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), od kojih je oko 10 % u posjedu mladih poljoprivrednika u dobi do 40 godina. Među tih 10 %, četvrtinu čine žene. Najviše mladih poljoprivrednika registrirano je na području Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke, Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije.

Pohvalivši zalaganje mladih poljoprivrednika, ministar Tihomir Jakovina naveo je kako će već sljedeće godine po završetku izgradnje četiriju sustava navodnjavanja koji će do kraja godine biti završeni, biti moguće navodnjavanje 12.000 hektara te da će se u ovoj godini staviti u funkciju 80 do 100 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta koje je do sada bilo neobrađivano, a dio te zemlje bi se trebao dodijeliti i mladim poljoprivrednicima. Također je istaknuo da je Hrvatska dovršila dva ključna dokumenta - Program ruralnog razvoja i Nacionalni model izravnih plaćanja unutar Reforme zajedničke poljoprivredne politike Europske unije koji će, kako je rekao, trasirati put hrvatske poljoprivrede u budućnosti u kojoj se upravo od mladih poljoprivrednika puno očekuje. Prema jednoj od tih mjera, 2 % omotnice za potpore u poljoprivredi (koja iznosi 423 milijuna eura) namijenjena je izravnim plaćanjima za mlada gospodarstva.

I u Hrvatskoj se može živjeti od poljoprivrede

Prije nego su se susreli s mladim poljoprivrednicima, premijer Milanović i ministar Jakovina obišli su OPG Vedrana Lešića u Gradištu kod Županje koji se, uz uspješnu farmu pilića, bavi ratarstvom i voćarstvom, a planira komercijalizirati i lovište u koncesiji, OPG Marka Peičića u Cerni, kojeg uz stočarstvo i ratarstvo, zanima i otkup i prodaja žitarica, OPG Zvonimira Pavlovića, također u Cerni, koji uz uzgoj svinja i ratarstvo proizvodi i električnu energiju te OPG Ivana Valentića u Starim Mikanovcima, koji, uz ratarske kulture, uzgaja krumpir i drugo povrće.

Razgledajući farmu pilića u Gradištu, vlasnika Vedrana Lešića koji ima 37 godina, uzgaja 25 tisuća pilića koje otkupljuje Vindija, a magistrirao je na osječkom Ekonomskom fakultetu te uz farmu pilića njegovo gospodarstvo obrađuje i 150 hektara zemlje, ima nekoliko voćnjaka jabuka i šljiva, Milanović je pohvalio trud i nastojanja toga poljoprivrednika.

Na imanju Zvonimira Pavlovića u Cerni koji u turnusu proizvodi 250 tovljenika, Milanović i Jakovina upoznati su s uspostavljenom suradnjom vukovarsko-srijemskih uzgajivača svinja s istarskim pršutarima s kojima je već dogovorena isporuka svinjskih butova od kojih bi se pravio istarski pršut. "U Dalmaciji primjerice ima uvjeta za pršutarstvo, ali nema svinja pa je ovo dobro što surađujete. Sjećam se kako u mom kraju u Dalmaciji svinje nisu domaće, ali je tehnologija proizvodnje pršuta domaća", rekao je Milanović.

Marko Peičić iz Cerne koji se bavi tovom 130 junadi i priprema za IPARD projekt nove farme za 300 tovljenika, požalio se pak na birokraciju rekavši kako mu je trebalo dvije i pol godine da pripremi projekt i sve dokumente za farmu, što je nedopustivo dugačko razdoblje. Ali, kako je istaknuo - i pored svih problema sa sela ne bi nikada otišao.

Foto: vlada.gov.hr