Evo tko su laureati 32. Sabatine

Priznanje "Stanko Ožanić" za životni doprinos unaprjeđenju vinogradarstva i Sabatine dobila je mr. sc. Višnja Šimunović, magistrica agronomije koja je gotovo cijeli radni vijek provela pružajući savjetodavne usluge u poljoprivredi, osobito vinogradarima i maslinarima. Veliki dio poslova provodila je na terenu, pomažući poljoprivrednicima konkretnim stručnim i korisnim savjetima i uputama. Koordinirajući sa savjetodavcima po regijama, donosila je ukupnu sliku o stanju u uzgoju mnogih poljodjelskih kultura te davala tehničke smjernice. Objavila je, kao autor ili suautor, nekoliko zapaženih publikacija o raznim poljoprivrednim kulturama. Redovito je iznosila na Sabatini informacije o rezultatima berbe grožđa koje su gotovo uvijek prihvaćane kao vjerodostojne. Bila je moderator mnogih znanstvenih i stručnih skupova o vinogradarstvu i drugim agrarnim kulturama.

Priznanje "Stjepan Bulić" za životni doprinos unaprjeđenju vinarstva i Sabatine dobio je dr. sc. Tiho Prusina iz Čitluka. Od malih je nogu volio prirodu i biljke, a osobito vinovu lozu. Završio je studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to, kako sam kaže, samo zbog vinogradarstva i vinarstva. Po završetku studija vratio se u rodni kraj i zaposlio u Vinariji Čitluk, gdje radi oko 38 godina. Nastavlja se usavršavati i upisuje poslijediplomski magistarski, a kasnije i doktorski studij. Danas se ponosi da je prvi doktor enologije u Hercegovini. Od akademske godine 1997./1998. do danas radi i kao vanjski suradnik na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i to kao nositelj kolegija vinogradarstva. Pamtimo ga kao gotovo stalnog sudionika Sabatina na kojemu je održao niz predavanja i prezentacija te bio u raznim povjerenstvima za kušanje vina.

Priznanje "Mate Bobanović" za višegodišnji samoprijegoran rad u vinogradarstvu i vinarstvu primila je Mandica Erceg, dipl. ing., dugogodišnja enologinja vinarije Vinoplod iz Šibenika, danas vodećeg prerađivača grožđa i proizvođača vina, rakije i destilata. Vodi poslove proizvodnje bitne za rad cijele vinarije, koja se posljednjih godina borila s mnogim problemima ekonomske, kadrovske i financijske prirode. Erceg je u tome bila jedan od stupova, vodeći računa o osiguranju kvalitete svih proizvoda, a posebno vina. Da dobro radi, zajedno sa svim drugim kolegama u procesu proizvodnje, svjedoče brojna priznanja na ocjenjivanju i kušanjima vina u zemlji i inozemstvu. Tome treba dodati i pohvale s tržišta za kvalitetu vina, osobito za vina sorte babić, kao simbola šibenske vinarije. Inače, Mandica je dugogodišnji i cijenjeni član mnogih povjerenstava za ocjenjivanju vina i alkoholnih pića.

Priznanje "Zlatan Plenković" mladom vinogradaru-vinaru otišlo je u ruke Anti Sladiću iz mjesta Plastovo, Skradin. Ante je kao agronom nastavio obiteljsku tradiciju duge prošlosti. Danas vodi vinariju koju je osnovao njegov otac Marinko. Svojom stručnošću i enološkim znanjem nastoji postići vrhunsku kvalitetu vina, isključivo od autohtonih sorti skradinskoga kraja. Tako je usmjeren da od izvornih sorti grožđa maraštine, plavine, lasine i dr., koje su dugo bile podcijenjene i zapuštene, dobije vino koje će konkurirati najpoznatijim vinima. Da je na pravom putu dokazuju nagrade na Sabatini i drugim ocjenjivanjima vina, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Obrt kojega on vodi proizvodi i maslinovo ulje od oblice i krvavice te likere (Crna ruža, Maraška i dr.), a aktivan je i u vinskom turizmu. 

Priznanje uzornim vinogradarima i vinarima koje dodjeljuje Hrvatski poljoprivredni zadružni savez dobili su Joso, Marko i Ivan Sladić iz Plastova, Skradin. Vinariju Sladić utemeljio je Joso Sladić, dugogodišnji zadružni djelatnik, a obiteljsku tradiciju nastavljaju njegovi sinovi Marko i Ivan. Od pamtivjeka se njihovi preci bave vinogradarstvom i vinarstvom, a znanje u preradi vina prenosili su s koljena na koljeno. Marko se u poljoprivredu uključio nakon Domovinskog rata, a od 2000. godine obitelj se bavi komercijalnom proizvodnjom za tržište, afirmirajući vlastite brendove s već prepoznatljivom etiketom (s vukom i lisicom).

Sadnjom loze ispred hotela u Vodicama otvorena 32. Sabatina    

Dok se mnogi okreću introduciranim sortama, obitelj Sladić ostaje vjerna izvornim udomaćenim sortama, nastojeći ih revitalizirati podižući nove nasade. Tako danas imaju čak 35 tisuća loza u skradinskom području. Većina vinograda je na 300 m nadmorske visine, odakle puca prekrasan pogled na otočić u visovačkom jezeru. Sladići se zalažu da se od udomaćenih sorti debita, plavine i babića dobije daleko bolja kvaliteta vina nego što se to do sada uspijevalo. Zato se educiraju i provjeravaju nove postupke. Tako su sudjelovali u eksperimentu proizvodnje desertne maraštine na starinski napušteni način, a za potrebe posebne televizijske emisije HTV-a.

Priznanje zadružnom djelatniku dobio je Božo Volić iz Zagreba koji je najveći dio radnog vijeka proveo u zadružnim organizacijama, a dugogodišnji je predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza. Poznat je po svojim nastupima u kojima je upozoravao da su zadruge potpuno zapostavljene u mnogim segmentima gospodarenja, osobito u odnosu na korištenje potpora. Stalno ističe neiskorištene mogućnosti poljoprivrednih zadruga u oživljavanju gospodarstva, osobito onih koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom. Iznosi primjere drugih zemalja u kojima je zadrugarstvo snažan oslonac i pokretač ukupnog gospodarstva. Ustrajno je organizirao studijska putovanja u inozemstvo da bi se hrvatski zadrugari upoznali s uspješnim djelovanjem tamošnjih zadruga, s ciljem da se ta iskustva primjene u Hrvatskoj. Nositelj je organizacije tradicionalnog ocjenjivanja mladih vina Saveza. Nedavno je ostvario pravo na starosnu mirovinu.

Zlatno pero Sabatine za afirmaciju vinogradarstva, vinarstva, zadrugarstva i Sabatine kroz medije primila je Jadranka Barišić iz Šibenika koja kao urednica i novinarka obrađuje teme poljoprivrede na Radio ritmu, slušanom mediju na šibenskom području. Diplomirala je na umjetničkoj akademiji u Splitu i radi kao glazbeni pedagog. Od 1999. je voditeljica i urednica na Radio ritmu. Zadnjih 10 godina uređuje emisije posvećene poljoprivredi, posebno vinogradarstvu i vinarstvu. U emisiji kontaktira i proizvođače i eminentne stručnjake i slušatelje te obrađuje aktualne teme i najavljuje važne događaje. Cilj njenih emisija je, između ostaloga, educirati i informirati poljoprivrednike te ih ohrabriti u bavljenju ovom, za Šibenik tradicionalnom i važnom, gospodarskom granom. Posebni senzibilitet pokazuje prema vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji, radeći čitav niz priloga i intervjua na tu temu i smatrajući tu poljoprivrednu granu važnom za gospodarstvo čitave županije. 

Zlatna amfora Sabatine za doprinos razvoju vinogradarstva i vinarstva koju dodjeljuje Hrvatska udruga vinarskih gradova otišla je u vlasništvo Šibensko-kninske županije. Nekad vodeće regije Dalmacije po proizvodnji vina, a značajno vinogradarstvo održalo se i do danas. Županija je prepoznala gospodarske potencijale u vinogradarstvu i proizvodnji vina te je zbog toga ova djelatnost uvrštena u prioritete.

Dodjelom i subvencioniranjem sadnica postignuti su željeni ciljevi da se vinogradarstvo županije uveća i unaprijedi. Posljednjih godina, uz dosta stabilnu tvrtku "Vinoplod vinarija“ i nekoliko zadruga, javlja se niz novih individualnih proizvođača koji plasiraju na tržište vrhunska vina. Županijska uprava podržava proizvođače raznim mjerama pomoći, osobito kroz program potpore poljoprivrede na svom području. Posebno se potiče i podržava očuvanje vinograda na specifičnim i teže obradivim područjima i ekološki uzgoj i to ne samo radi proizvodnje već i radi očuvanja baštine, odnosno krajolika.