Baranja je dijamant ruralnog turizma u Hrvatskoj

Treći međunarodni kongres o ruralnom turizmu počeo je okruglim stolom u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije na temu „Quo vadis europski ruralni turizam“ na kojemu se raspravljalo o mogućnostima i razvojnim konceptima ruralnog turizma u Hrvatskoj s naglaskom na skori ulazak u Europsku uniju.

Svečano otvorenje Kongresa uslijedilo je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku gdje su sudionike i goste pozdravili Dijana Katica, predsjednica organizacijskog odbora, domaćini Kongresa Krešimir Bubalo, gradonačelnik Osijeka i Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije, Dražen Kurečić, pomoćnik ministra poljoprivrede, Goran Beus Richembergh, predsjednik Odbora za turizam Hrvatskog sabora i Oleg Valjalo, zamjenik ministra turizma. Sudionicima i gostima Kongresa predstavljeni su kratki promotivni filmovi Oda radosti i Slavonija, te nagrađeni turistički filmovi Osijek Blue i Avantura jednog lista. Program je obogatio glazbeni slijed arija koje su izveli solisti HNK Osijek, te monolog iz predstave „Lipa Tena“ koji je izvela Sandra Lončarić-Tankosić.

Prvi radni dan Kongresa u Hotelu Osijek bio je rezerviran za predavanja i panel rasprave u kojima je sudjelovalo 200 sudionika iz 12 država, koji su birali između 140 znanstvenih i 20 stručnih radova. Predavanja su održana u sekcijama „Turizam uz vode i rijeke i na rijekama i vodama”, „Posebni oblici ruralnog turizma”, te „Baština i tradicija u turizmu”.

Održana je i panel rasprava "Upoznaj Hrvatsku: Razvoj novih proizvoda za tržište posebnih interesa" a predstavio se i Organizacijski odbor akcije „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske” i 10. Međunarodnog sajma Eko Etno Hrvatska Europa Tour.

Večernji je program činio posjet etno-selu Karanac gdje su sudionici i gosti imali priliku uživati u autohtonoj gastro ponudi i tamburaškoj glazbi u restoranu Baranjska kuća. Nezaboravni i gostoljubivi domaćini organizirali su i degustaciju domaćeg kulena i vina malih lokalnih baranjskih malih proizvođača.

Drugi radni dan činile su sekcije „Baština i tradicija u turizmu” (2. dio), „Ruralni razvoj, financiranje i međunarodna suradnja,“ „Kreiranje i distribucija proizvoda ruralnog turizma” a održana je i radionica za turistička seljačka gospodarstva i ostale poduzetnike u ruralnom turizmu pod nazivom „Od vizije do rezultata: primjeri dobre prakse regije u ruralnom turizmu”.

U poslijepodnevnim satima sudionici su upoznali grad Osijek, vozili se najstarijim tramvajem u Osijeku, starim više od 90 godina, no još uvijek u funkciji za turističke obilaske.

Posljednji dan Kongresa sudionicima i gostima donio je opušteni izlet u Baranju gdje su vidjeli robotiziranu farmu za mužnju krava Topolik koja se nalazi u sastavu tvrtke Belje, zatim su posjetili Banovo brdo, vinsku cestu Belja i njihovo perspektivno vinogorje u vlasništvu tvrtke Vina Belje u čijem je podnožju smještena tvornica za preradu i proizvodnju vina s najnovijom talijanskom i francuskom tehnologijom. Tvornica je otvorena na prvi dan berbe 2011. godine i već sad radi punim kapacitetom.

U Kneževim vinogradima sudionice Kongresa dočekali su članovi Udruge proizvođača rakije od voća koju čine mali voćari koji svoje voće ne plasiraju na tržište, već ga prerađuju u rakiju koristeći stari način pečenja i čuvanja.

Izlet u Baranju završio je posjetom starim podrumima tvrtke Vina Belje u Kneževim Vinogradima gdje se kušalo najpoznatija beljska vina i uživalo u tradicionalnom čobancu.

Na povratku u Osijeku sudionici su vidjeli Park prirode Kopački rit, te su izrazili nadu u što skorije viđenje na slijedećem Kongresu ruralnog turizma.

Zaključci Kongresa:

1. Ruralni turizam potrebno je strateški promišljati što znači da je nužno načiniti Strategiju razvoja ruralnog turizma te odrediti konkretne ciljeve, prioritete i mjere / akcije
2. Potrebno je hitno formirati Povjerenstvo Vlade RH za ruralni turizam te stalnu operativnu Radnu skupinu za ruralni turizam
3. Potrebno je unaprijediti prekograničnu i međunarodnu suradnju formiranjem jedinstvenih sveobuhvatnih turističkih proizvoda jer državne granice ne bi smjele postati prepreke razvijanja regionalnih / ruralnih turističkih destinacija
4. Turizam posebnih interesa predstavlja model održivog razvoja ruralno-turističke destinacije i pojedinačnih nositelja ponude te kao takav ima strateški značaj za definiranje budućih smjernica njegovog razvoja
5. Potrebno je poticati međupovezivanje i međuzavisnost nositelja ponude u ruralnom turizmu te uključiti turističku atrakcisjku osnovu u cilju formiranja integriranog proizvoda na nivou destinacije
6. Ključni motiv dolaska posjetitelja je očuvanje i autentičnost ruralnog stila života i rada, ruralnog prostora, aktivnosti i sadržaji u njemu
7. Potrebno je intenzivirati marketing ruralnog turizma kroz osnovne marketinške alate te posebno koristiti prednosti društvenih mreža i drugih suvremenih komunikacijskih kanala
8. Potrebno je intenzivirati promociju cjelokupnog ruralnog turizma kao posebne vrste turizma te razvijenih posebnih oblika ruralnog turizma odnosno turizma posebnih interesa
9. Definirati elemente statističkog praćenja sukladno uvriježenim statističkim pravilima / postupcima ruralnog turizma kao posebne vrste turizma te razvijenih posebnih oblika ruralnog turizma odnosno turizma posebnih interesa
10. Omogućiti bolji horizontalni i vertikalni protok informacija vezanih za cjelokupni ruralni turizam te razvijene posebne oblike ruralnog turizma odnosno turizma posebnih interesa do krajnjih korisnika
11. Na svim razinama poticati održivi razvoj ruralnog prostora za osiguranje primjerenih radnih uvjeta i očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa s obzirom na njegovu slojevitost i značenje
12. Uspostaviti sustav edukacije za lokalnu upravu i samoupravu kao i lokalno stanovništvo temeljeno na interdisciplinarnosti
13. Uvođenje jedinstvenih standarda za cjelokupni ruralni turizam kao i posebne vrste turizma i turizma posebnih interesa
14. Inicirati tipologiju seoskih turističkih gospodarstava pri čemu autentičnost prilagođena suvremenim trendovima treba postaviti kao kriterij rangiranja seljačkih gospodarstava
15. Turistička valorizacija odnosno kategorizacija turističkih atrakcija ugostiteljsko-turistička ponuda trebali bi postati temelj za formiranje proizvoda ruralno-turističke destinacije
16. Potrebno je kreirati nove organizacijske modele za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom i posebnim oblicima ruralnog turizma te turizma posebnih interesa u cilju mogućnosti sredstava iz fondova EU i drugih izvora financiranja

U nastavku teksta pogledajte galeriju slika sa Kongresa.