U Jadranu je bilo toliko ribe da se inćunima gnojilo vinograde, a znate li priču o falkuši?

Bez falkuše je nemoguće pisati povijest ribarstva i brodarstva na Mediteranu, smatra Joško Božanić, jedan od idejnih začetnika oživljavanja gajete falkuše, tradicionalne ribarice s otoka Visa. 

Unatoč strahovitoj konkurenciji, tadašnji su ribari opstali zahvaljujući solidarnosti i sposobnosti žrtvovanja za drugoga. "Kada ostali trebaju pomoć, napušta se posao i automatski uskače“, opisuje vrijednosti koje naziva 'etikom mora' i za koje smatra da bismo ih svi trebali usvojiti.

Svaki član posade trudio se dati više u zajedničkom poslu, no što je očekivao od drugog. To je bio princip opstanka u uvjetima stalne opasnosti od nepredvidivosti otvorenog mora, od gusara ili progona venecijanskih vlasti na Palagruži.

Inćunima gnojili vinograde

Božanić falkušom, načinom života ribara i njegovanjem lokalnog govora kojim su se oni služili, poručuje da priču o ovom živom brodu treba čuvati kao nasljeđe za budućnost. Poseban naglasak stavlja na održivost što je istaknuo prilikom spuštanja tradicionalne ribarice prošloga tjedna u rijeku Rajnu u Strasbourgu.

Tamo je s viškim ribarima došao ispričati priču o brodu koji zbog selektivnih alata, obnovljivih resursa (pritom misleći na malu plavu ribu) te konzerviranju na licu mjesta, simbolizira održivu proizvodnju. Ispričao je da je u Jadranu nekada bilo toliko ribe da je lokalno stanovništvo inćunima gnojilo vinograde.

Čuvar viške povijesti uvjeren je da su temelji života rad i proizvodnja te da je za opstanak zajednice potrebna žrtva. "Tko radi, stvara i žrtvuje se, taj zaslužuje priznanje, značaj“, opisuje referirajući se na poruku uklesanu nad vratima komiške čitaonice koja glasi: požrtvovanje - značaj - rad.

Smatra da je to put za spas, da na tom tronošcu počiva zdravo društvo. Dodaje i da se radi o najkraćem političkom programu kojega je nekadašnji svijet ponudio.

Falkuša kao izraz opstojnosti

"Falkuša je poezija u drvu, poezija koju je osmislio ribarski genij Komiže kako bi u jednom izrazio želju za lijepim, ali i omogućio život", prilikom pristajanja ribarice rekao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula. "Postoji mudrost koju ne treba previše tražiti - ona je tu", dodao je.

Eurozastupnik ju vidi kao izraz opstojnosti i potrebe čovjeka da se nosi s izazovom preživljavanja.

"Ona je izraz našeg postojanja u sredini koja je puno nudila, ali je znala i uzeti", naveo je dodajući da danas također živimo u teškim vremenima. Pritom se prisjetio krilatice 'Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i rata' te naglasio da danas imamo sve troje.

"Kugu-pandemiju i rat, a pojedini kažu da će u konačnici neki imati manje za jesti no što su imali prije. Tome se moramo moći suprotstaviti", kazao je za Agroklub.

Povratak tradicije

Ovaj tradicionalni ribarski brod prošloga je tjedna prvi puta zaplovio kanalima Strasbourga te je u sklopu projekta 'Terra Marique' bio predmet rasprave okruglog stola održanog na temu maritimne baštine. Događaj je organizirao ured Tonina Picule.

Vrijedno je svijetu pokazati da Hrvatska ima dugu povijest života na moru te da se može mjeriti s mnogim razvikanim civilizacijama i državama. Na tu tradiciju možemo biti ponosni, rekao je tom prilikom eurozastupnik koji se također bavi temama razvoja otoka i obalnih područja. 

Ovi događaji zapravo su pohvala povijesti, ali i novovjekom naporu ljudi viškoga kraja “radi vraćanja u život tradicije tog otoka“, istaknuo je. Falkuša je moguće najstariji tip ribarskog broda na Mediteranu i simbol je hrvatske pomorske baštine.

Dodao je da je upravo to u parlamentu predstavljeno kao način uspješnog suprotstavljanja životnim nedaćama na hrvatskim otocima koji “doista ne pružaju ljudima mnogo kvalitetnih životnih uvjeta“. Njen je značaj i u tome što ne spaja samo otoke s ostatkom svijeta, već spaja prošlost i budućnost.

Jedan od ribara dan prije s prisutnima je podijelio zanimljivost o 'drugovima'. Naime, bliski prijatelji na kopnu, na moru - u falkuši su se nazivali drugovima, ali su jedni druge oslovljavali s 'Vi'.

Najstarija regata u Mediteranu

Predvečer drugog dana otvorena je izložba 'Rota palagruzona - najstarija europska regata' čime je cijeli događaj zaokružen u cjelovitu priču. Tom prilikom je istaknuta slabo poznata, ali vrlo važna činjenica da se najstarija regata u Mediteranu održavala upravo u našem Jadranu, između Visa i Palagruže.

Nedavna događanja istovremeno su i rođendanska proslava jer se u lipnju navršilo 25 godina od kada je gajeta falkuša predstavljena na svjetskoj izložbi u Lisabonu.

"Bila je odgovor pučinskih ribara Viškog arhipelaga na izazov opstanka i zato ovo nije priča o prošlosti već o budućnosti. Falkuša je nasljeđe za budućnost“, ispričao je Joško Božanić. Inače, posljednja originalna uništena je u olujnom moru kod Biševa 1986. godine.