Što utječe na randman mesa šarana

Uzgoj šarana (Cyprinus carpio L.) predstavlja posebnu vrstu intenzivne proizvodnje ribe. Odlikuje se malim početnim ulaganjima, koja su potrebna za izgradnju ribnjaka (najbolje kaveznog), uzgoj ne zahtijeva veliko angažiranje radne snage i osigurava veliku proizvodnju po jedinici zapremine.

Izbor lokacije od velikog je značaja jer utječe na ekonomsku isplativost, proizvodnju mesa, ali i smrtnost šarana. U odnosu na druge uzgojne sustave, utvrđeno je da u kaveznom, mortalitet riba može značajno varirati. U slučaju odstupanja vrijednosti parametara kvalitete vode od optimalnih - gubici u proizvodnji mogu nastupiti brzo.

Prednosti kaveznog tipa uzgoja šarana

Prednost kaveznog sistema uzgoja ogleda se u olakšanoj mogućnosti praćenja zdravstvenog stanja ribe, na vrijeme se mogu uočiti znaci eventualnih bolesti. Na ovaj način utječe se i na smanjeno zagađenje vodenog ekosustava (u kojem je kavezni sustav postavljen), što se može spriječiti uvođenjem zaštitnih sistema.

Zahtjevi modernog tržišta sve više su usmjereni prerađenoj ribi, odnosno, filetima. Uklanjanjem kože i odstranjivanjem unutrašnjih organa i sitnih kostiju, fileti šarana i ostalih ciprinida (koji se uzgajaju zajedno sa šaranom), postaju visokovrijedni obroci, koji se lako i brzo spremaju.

Uz poštivanje načela dobre prakse, održavanjem kvalitete i čistoće vode i uz optimalnu izbalansiranu hranidbu, koja je prilagođena starosnoj grupi uzgajanog šarana, gubici u proizvodnji i smrtnost ribe, mogu se značajno smanjiti.

Randman - pokazatelj isplativosti proizvodnje

Randman riba ekonomski je faktor čija je vrijednost značajna kod obavljanja svih tehnoloških operacija vezanih za preradu. Iskazuje se kao odnos primarno obrađenog trupa u odnosu na masu trupa žive ribe. Od njega direktno ovisi isplativost proizvodnje i neopravdano je zanemaren kao parameter u raznim istraživanjima.

Razlika u randmanu između različitih linija i njihovih hibrida, javlja se zbog različitog oblika, dužine glave, debljine i širine tijela. On je značajno povoljniji od randmana kod ostalih vrsta životinja. Odnos jestivog i nejestivog dijela trupa ribe može značajno varirati ovisno od vrste, mase i veličine ribe i sezone ulova.

Što sve utječe na randman

Neophodno je poznavanje randmana u svim tehnološkim operacijama kod prerade ribe. Od njega direktno ovisi ekonomska održivost proizvodnje. Međutim, kada se rade neka značajna istraživanja na temu proizvodnje ribe i mesa, randman kao značajan faktor, nije toliko zastupljen.

Pretpostavlja se da se razlike u randmanu između različitih hibrida šarana, mogu pripisati razlikama u veličini i obliku njihovog tijela, kao veličina glave, dužina, širina ili obujam tijela. Kod šarana je poželjno da bude visok odnos širine i dužine tijela.

Tijekom procesa domestifikacije (prilagođavanja), ova riba značajno je promijenila svoje morfološke karakteristike. Oblik tijela, pokrivenost ljuskama ili veličina usta, značajno se razlikuju kod domaćeg šarana nego kod divljeg. Manje ljuske i kraća crijeva, doprinose smanjenju količine otpada, a samim tim povećavaju randman.

Spol ribe također utječe na njegov postotak, tako da primjena genetike također ima veliki utjecaj na potencijalno povećanje randmana.

Pravilna hranidba povećava randman

Poželjno je da u hranidbi šarana bude zastupljena peletirana, kompletna smjesa jer se tako povećava i masa fileta. Ovaj način je bolji od hranidbe u kojoj dominiraju žitarice. Razlog tome je što hranidba žitaricama utječe na povećani udio masti u mišićnom tkivu. Ovo direktno utječe na povećanu iskorištenost trupa, ali također dolazi i do većeg nakupljanja masti oko unutrašnjih organa, što na kraju utječe na povećanu količinu otpada. Prilikom čišćenja, otpad može sadržavati sve dijelove tijela zajedno ili samo neke poput glave, kože, ljuski, crijeva ili peraja.

Krajnji rezultat hranidbe žitaricama, manji je randman u odnosu na šarana koji je hranjen peletiranim kompletnim krmnim smjesama. Hranidba koja je obogaćena visokom energetskom vrijednošću, ima značajan utjecaj i na kemijski sastav ribe, ali i na postotak jestivih dijelova. Riba skladišti višak energije iz hrane prvenstveno kao masne naslage u različitim dijelovima tijela, ovisno od vrste i hibrida.