Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita zemljopisnog podrijetla
  • 03.07.2015. 07:30

Osam proizvođača traži zaštitu dagnje!

U Novigradskom moru moglo bi se održivo, bez utjecaja na okoliš, proizvoditi do 5.000 tona dagnje. Zato su i spomenute tvrtke, okupljene u udrugu Novigradska dagnja, krenule prema Ministarstvu s procedurom zaštite izvornosti i geografskog podrijetla.

  • 464
  • 42
  • 0

Godina je 1875. Zadarski trokratnik Zemljak u izdanju od 20. ožujka objavljuje priču o dagnji iz Novigradskog mora. Navodimo izjavu profesora Molina koji primjećuje sljedeće: "Tko je vidio novigradske dagnje dobro poznate dalmatincima i s druge staren one iz Rochella-a, mora bez daljnjeg priznati da one iz Novigrada, premda u potpuno prirodnim uvjetima, pretječu veličini francuske dagnje." U isto vrijeme hrvatski prirodoslovac Špiridon Brusina u svom putopisu ističe:

"Fauna novigradskog mora vrlo je bogata i koristna cielomu ondašnjemu pučanstvu, koje se njenimi proizvodi hrani i novaca zaslužuje, zato neće bit suvišno ako ovu u kratkih crtah proučimo. Glavni proizvod su klapavice, tamo dagnje nazvane (M. galloprovincialis); najbolje su one, koje se love u Zrmanji, od Obrovca počam pa sve do utoka ove rieke u more novigradsko; a osobito su velike one, koje se hvataju po stupovih obrovačkog mosta.

Kvaliteta iz Novigradskog mora.

Jasan je ovo dokaz, kako bi liepo moglo uspievati umjetno gojenje te vrsti". Danas, nakon 140 godina, tehnologija uzgoja je savladana i govori se o nečemu drugome. Za dagnju koja se odlikuje veličinom, količinom mesa i specifičnosti okusa, osam uzgajivača traži zaštitu zemljopisnog podrijetla na razini Hrvatske i EU. Podrška u tome im je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije i Sveučilište u Zadru. Što se događa u Novigradskom moru, prezentirano je na Noći od daganja organiziranoj prošlu subotu.

Uzgoj do 5.000 tona

Prvi na potezu su proizvođači dagnji koji se moraju udružiti te kao udruženi Ministarstvu poljoprivrede podnijeti zahtjev za zaštitom zemljopisnog podrijetla. Radi se o tvrtkama Bonaca iz Jasenica, Dagnja i morska akvakultura te Duje iz Posedarja, Dagnje Knežević iz Poljica-Briga, Pecten iz Novigrada, Porat iz Kruševa te Seasun i Škrapa iz Zadra, koji zajedno imaju dozvoljeni kapacitet proizvodnje od 400 tona. U cijelom postupku će imati pomoć AGRRA-a čiji djelatnici ističu potencijal uzgoja u Novigradskom moru. On je za više od dvanaest puta veći od postojećeg.

"U Novigradskom moru moglo bi se održivo, bez utjecaja na okoliš, proizvoditi do 5.000 tona. Zato su i spomenute tvrtke, okupljene u udrugu Novigradska dagnja, krenule prema Ministarstvu s procedurom zaštite izvornosti i geografskog podrijetla, koja je duga i mukotrpna, ali bi mogla doprinijeti prepoznatljivosti proizvoda na širem tržištu posebno u Italiji i sjevernim zemljama, gdje bi se dagnje mogle izvoziti", ističe Branimir Baždarić, savjetnik za ribarstvo i marikulturu u AGRRA-i.

Udruživanje donosi dodatne pogodnosti. Jedna od njih je niža cijena repromaterijala, što je bitno kako bi izlazna cijena bila niža. Povećanje proizvodnje i nove tehnologije moralo bi pratiti i racionalnije korištenje radne snage, jer u Škotskoj jedan radnik pokriva uzgoj 300 tona dagnji, dok na ovakav način četiri do pet radnika radi na uzgoju svega 50 tona.

Za to vrijeme, Sveučilište u Zadru provodi projekt INOVaDA, Istraživanje kvalitete i promidžba NOVigradske DAgnje. Njime će se kompletirati slika o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti školjkaša iz Novigradskog mora, te ih se usporediti s školjkašima iz drugih uzgojnih područja. Cilj je da se utvrde osnovne kvalitetne karakteristike školjkaša iz Novigradskog mora te da se utvrdi u kojem razdoblju su školjkaši najpogodniji za konzumaciju i koje su željene tržišne veličine.

Rijeka Zrmanja ključ kvalitete

"Novigradsko more je pod utjecajem Zrmanje kojom dolazi velika količina hrane. To rezultira s dagnjom koja je najbolje kvalitete. Tržište prepoznaje tu kvalitetu, ali to nije nigdje dokumentirano. Zato mi provodimo istraživanje. Mi ćemo dokumentirati tu kvalitetu i moći je usporediti s proizvodima iz inozemstva i drugih lokacija u Hrvatskoj", kaže Ivan Župan sa Sveučilišta u Zadru.

Na razini EU nema puno zaštićenih proizvoda ribarstva, zbog čega na tom polju Hrvatska ima velike šanse, kako kaže pomoćnica ministra poljoprivrede Božica Rukavina. "Mislim da novigradska dagnja ima sve uvjete za zaštitu izvornosti."


Fotoprilog


Tagovi

Novigradska dagnja INOVaDA Branimir Baždarić Božica Rukoavina Ivan Župan AGRRA-a Sveučilište u Zadru Ministarstvo poljoprivrede Zadarska županija Rochell Špiridon Brusina Zemljak


Autor

Ante Vidović

Više [+]

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]