Najveći ribnjak u RH obnavlja suradnju sa Česima?

U najzapadnijem dijelu Požeško-slavonske županije, na riječnim slivovima Ilova, Toplica i Čavlovica, nalazi se jedno od najstarijih i najvećih ribogojilišta u Hrvatskoj, koje se od 2004. do 2014. proslavilo uzgojem jegulja "zmijskih riba".

Ribnjačarstvo Poljana je bilo prvo takvo u Europi, koje se bavilo njihovim uzgojem. Što se u međuvremenu dogodilo? Zašto je bio prekinut uzgoj i kakva je strategija uzgoja drugih vrsta slatkovodne ribe? Zanimalo nas je također surađuje li Ribnjačarstvo sa Češkom republikom kao nekada i sudjeluje li u uzgoju ribe netko od pripadnika češke nacionalnosti?

Na ta i slična pitanja nam je odgovarala najkompetentnija osoba u tvrtci, direktor i vlasnik Ribnjačarstva Poljana mr. sc. Milan Božić, dr. veterinar. med., koji kao prvi u kontinentalnoj Hrvatskoj obnaša funkciju predsjednika Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Najveći ribnjak u Hrvatskoj

"U našoj Požeško-slavonskoj županiji imamo samo jedan, ali zato najveći ribnjak u Hrvatskoj, podijeljen na 80 manjih kaseta, gdje se uzgaja 14 vrsta ribe - šaran, tolstolobik, amur, linjak, smuđ, štuka, som i druge vrste", rekao nam je Božić. Proizvodnja ribe tih vrsta i uzgojnih kategorija u poljanskom ribnjačarstvu doseže 1.200 tona godišnje - od čega je 400 do 500 tona riblje mlađi, koju proizvode sami.

"Uzgoj konzumne ribe 70.-80. godina bio je nešto manji od 2.000 tona, i to najviše tolstolobika. Više nego 70% proizvodnje ribe izvozimo u zemlje EU, od toga 15% u Češku. Većina je šaran, tolstolobik, karas, som i amur", rekao je direktor Ribnjačarstva u Poljani, koji vjeruje da je za uzgajivača najbolje baviti se većim brojem vrsta ribe.

Ribnjačarstvo Poljana zapošljava 45 djelatnika. To je privatna tvrtka u 100% vlasništvu dioničara. "Gospodarimo na 1.284 ha vodenih površina i bavimo se uzgojem od riblje mlađi po konzumnu ribu (ciklus traje tri godine), dio ribe je obrađen. Ranije smo se bavili i turizmom, imali smo i motel. Imamo svoje inkubatore za razmnožavanje ribe, tvornicu hrane, stanicu za matične ribe, skladišta, vagu, željeznicu i puno strojeva.

Najviše se lovi šaran

Tehnološki postupak uzgoja ribe u Ribnjačarstvu Poljana je zatvoren - od matičnog štoka, mrijesta svih uzgojnih kategorija do komercijalne veličine riba. Posebni uređaji su zimovnici, mrjestilišta riba", saznali smo od ravnatelja, koji ovu funkciju obavlja od 1993. godine. Izlov ribe obavlja se tijekom cijele godine (najviše šaran), druge vrste u jesen ili proljeće. Ribnjak bi trebalo čistiti svakih 5-6 godina, kako bi se ostvarila dobra proizvodnja.

Ribnjačarstvo u Poljani je dobilo koncesiju na 50 godina, te planira povećati godišnju proizvodnju konzumne ribe za 20%, koja ovisi o čistoći i kvaliteti vode. "Sa štetom uzrokovanom pticama: kormoranima, rodama i drugim vrstama, moramo se suočiti, jer smo članovi Natura 2000 - to je mreža zaštićenih područja, koje čine sve države Europske unije. Njihov cilj je zaštititi životinje, biljke i stanišna, koje su iz europske perspektive najranjivije, najrjeđe, najugroženije, odnosno čija pojava je ograničena na određeno područje - endem. Nikako ih se ne smije ubijati, uznemiravati. Država doprinosi samo malom odštetom", objasnio je Božić.

Poljanski šaran - autohtona vrsta ribe

Vodne naknade, kojih je u Hrvatskoj osam, su visoke. Ribnjačarstvo se također bori sa lopovima, koje čak ni video nadzor ne može potpuno spriječiti. Prema riječima direktora, ribe ne ugrožavaju nikakve bolesti ni štetnici. Najveći problem je nedostatak ili višak vode iz tri rijeke, na kojima tvrtka gospodari.

"U EU se godišnje konzumira 13,6 milijuna tona ribe, od kojih zemlje EU mogu proizvesti samo 35%. Dakle, 65% ribe se uvozi, a to je velika prilika za razvoj hrvatske akvakulture. Proizvodnja ribe u Hrvatskoj iznosila je u 1990. godini 12.000 tona šarana. Današnja ukupna proizvodnja morske i slatkovodne ribe doseže 13.900 tona. Plan za 2020. godinu je 50.000 tona ribe", kaže Božić, ponosni vlasnik tvrtke, koja je za uspjehe u uzgoju osvojio brojne nagrade, uključujući 1997. nagradu za najuspješnije poduzeće u županiji Zlatna kuna, 10 godina kasnije i zlatnu plaketu Hrvatske gospodarske komore i priznanje, koje je uručilo ministarstvo poljoprivrede i grada Lipika. Od 2007. godine Ribnjačarstvo ima pravo koristiti naziv autohtone vrste ribe Poljanski šaran.

Umjesto jegulja će se baviti uzgojem jesetra, pastrva i smuđa

"Od 2004.-2014. je naša tvrtka bila jedina u Europi, koja se bavila uzgojem jegulja. Mi smo ih izvozili u Nizozemsku, Njemačku, Belgiju, Dansku i druge zemlje. Uzgoj je bio međutim, zbog zabrane izlova mlađi jegulja u Sargaškom moru (kod Bermuda), gdje se mrijeste, prekinut, kao i zbog činjenice da je objekt bio u pogonu 24 sata na dan nekoliko godina bez prekida i trebalo ga je očistiti.

Projekt za tri milijuna eura je jedan od najmodernijih u ovom dijelu Europe, s godišnjom proizvodnjom od 100 tona jegulje. To je moderna hala sa 17 bazena, u čije je uređenje Nizozemska uložio 950.000 €, a naše ribnjačarstvo 700.000 €. Opremljena je solarnim panelima, zahvaljujući kojima dobivamo 60 kW električne energije po satu. 90% vode iz bazena se vraća natrag u proizvodni ciklus. U budućnosti planiramo u hali za jegulje uzgajati jesetra, pastrvu i smuđa.

Suradnja sa Češkom republikom u središtu pozornosti

Sa Ribnjačarstvom u Češkim Budějovicama surađivali su od 50.-ih do 80.-ih godina prošloga stoljeća, i to Ribnjačarstva Končanica i Poljana. "I sada smo zainteresirani za suradnju sa Češkom, koja je prekinuta u Domovinskom ratu. Prije tri godine smo uspjeli uspostaviti skromne kontakte, koji se odnose na razmjenu genetskog materijala šarana, amura, tolstolobika i soma. Nadamo se da će se suradnja sa Ribnjačarstvom Pohořelice u Brna, poznatom po uzgoju šarana, proširiti", planira direktor iz Poljane, koji je za sada zadovoljan sa suradnjom sa ribogojilištima u Poljskoj.

Iz povijesti

Ribnjačarstvo Poljana je osnovano 1902. Ove godine slavi svoj 114. rođendan. Njegovi prvi direktori su bili Mađari, Meder i Bačak. Od 1939. do 1947. je na čelu tvrtke i Čeh Ivan Novotný. U monografiji "100 godina Ribnjačarstva Poljana" se kaže da su u godinama 1931. do 1941., u njoj radili majstori ribarskog zanata češkog podrijetla Alojz Lipušić i Vencl Horký, ali i Olda Matějka, Ivan Knobloch, Josef Farkaš i drugi. Ribnjačarstvo je bilo sagrađeno mađarskim kapitalom. Osnivač i dizajner bio je ing. Josip Ivančić. Do 70.-ih godina 20. stoljeća je Ribnjačarstvo bilo u to vrijeme najjače ribogojilište po proizvodnji ribe u bivšoj Jugoslaviji. Sada je tvrtka jedna od najnaprednijih u tehnologiji, proizvodnji i nabavci opreme.

Jeste li znali, da?

• će Hrvatska će od 2014. do 2020. imati na raspolaganju 312 milijuna eura iz europskih fondova za uzgoj ribe, pronalaženje novih tržišta i preradu ribe
• jhe godišnja proizvodnja slatkovodne i morske ribe u Hrvatskoj 14 do 16 tisuća tona
• svjetska godišnja proizvodnja ribe doseže 150 milijuna tona
• uzgoj šarana u Hrvatskoj je pokrenut na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Prvi komadi šarana su bili uvezeni u hrvatske ribnjake iz Njemačke i drugih dijelova bivše Austro-Ugarske (današnja Češka i Mađarska).
• Bjelovarsko-bilogorska županija ima nekoliko ribnjaka - u Končenici, Garešnici, Čazmi, Narti i Blatnici.
• Češka ima dugu tradiciju uzgoja ribe, koja počinje u 12. stoljeću, kada je u 1.115 godini osnovan najstariji ribnjak.
• tradicionalna područja sa ribnjacima u Češkoj jesu: Třeboň i okolica, Jindřichohradecko i Českobudějovicko.
• u Češkoj ima oko 21.000 ribnjaka.