Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plavoperajna tuna
  • 17.02.2020. 13:30
  • Splitsko-dalmatinska, Split

Gotovo svaka tuna koja se uzgoji i ulovi odlazi za Japan, potražnja i dalje veća od ponude

Tuna je važna gospodarska vrsta za hrvatski ribolov, a posebice akvakulturu. Konkretno, Hrvatska izveze u Japan od 3.000 do 3.500 tona plavoperajne tune, dok se manje količine plasiraju na domaćem i europskom tržištu, čulo se na predavanju znanstvenika dr.sc. Leona Grubišića o plavoperajnoj tuni.

Foto: BIG OM/Blanka Kufner (ilustracija)
  • 1.868
  • 145
  • 0

"Ne zna se točno koliko ima tuna u Jadranu s obzirom da je to kozmopolitska vrsta koja se ne zadržava na jednom mjestu, odnosno u našem moru, nego migrira zbog razmnožavanja na mrijest ili  traženja hrane. No, zahvaljujući istraživanjima znanstvenika splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, ustanovilo se da se tune mrijeste i u kaveznom uzgoju, gdje imaju obilje hrane i mir, a spolno su zrele u prvoj i drugoj godini. Na takav način rade repopulaciju, mladim jedinkama napućujući Jadran", rekao je znanstvenik dr.sc. Leon Grubišić na nedavno održanom predavanju o plavoperajnoj tunu u Prirodoslovnom muzeju u Splitu naglasivši njezinu gospodarsku važnost u ribolovu, a posebice akvakulturi.

"Gotovo svaka tuna koja se uzgoji i ulovi, plasira se na zahtjevno sushi i sushimi tržište. Konkretno, Hrvatska izveze u Japan od 3.000 do 3.500 tona plavoperajne tune, dok se manje količine plasiraju na domaćem i europskom tržištu. No, potražnja je još uvijek veća od ponude koja je sustiže. Razlog takvog stanja jest raniji period kad je tuna bila gotovo istrijebljenja“, informira o upitnom prethodnom razdoblju od kad je uspostavljen moratorij za skoro potpunu zabranu izlova tune.  

Period stagnacije zbog obnove stoka

"Do 2006. godine dopuštena kvota bila je 32.000 tona, ali je s nelegalnim ribolovom ulov dosegnuo tada dramatičnih 60.000 tona, pa je dogovoreno smanjenje na 29.500 tona. Općenito, stanje je tih godina bilo alarmantno, stoga je Međunarodna organizacija za zaštitu tune - ICCAT uvela restriktivne mjere za obnovu stoka. Program je završen 2018. godine, te se počeo primjenjivati novi  period odgovornog upravljanja stokom plavoperajne tune, tako da je danas puno bolja situacija“, kaže Grubišić dotaknuvši se trenutno važnog razdoblja u godini kad se tune izlovljavaju iz kaveza.

"Već se zna da početkom godine, od siječnja pa do kraja veljače, počinje izlov tuna iz kaveznog uzgoja, koje se primarno obrađuju na japanskim brodovima. To je doba odnosno stajun, ili stađun, kako mi govorimo u Dalmaciji, kad su tunolovci u akciji pa neke tvrtke čak znaju startati već u prosincu. Razlog je potražnja iz Japana, s obzirom da se radi o specifičnoj otočnoj zemlji koja nema stočarstvo poput ostalih država, zato i jest najveći potrošač tune u svijetu. Dakle, oni su u potpunosti orijentirani na bjelančevine i masti životinjskog podrijetla iz mora, a tuna im je popularna prehrambena namirnica. No, osim zimskog izlova, divlje tune love se u lipnju i srpnju", pojašnjava.

Povratak tune na sjeverni Jadran dokazuje srpanjski ulov jedinke od 75,5 kg

Postoji, kaže, još jedna zanimljivost u gospodarskom ribolovu - kad se ulovljena tuna ne trži odmah, već ide u uzgajalište. U toj proces uključena su i ostala ribarska plovila koja love sitnu plavu ribu kao dohranu, tako se cijeli lanac nadopunjuje.

Velika potražnja tune iz Japana 

"Koriste tunu čak i za reklamne  svrhe, nabavljajući je aukcijskom prodajom na poznatoj tokijskoj tržnici. I ove godine ponovo se iskazao najdarežljiviji kupac Kyroshi Kimura, krajem siječnja plativši tunu od 276 kilograma po cijeni od 1,8 milijuna američkih dolara, dok je lani za sličnu težinu izdvojio čak više od 3 milijuna dolara, time se dodatno promovirajući. Osim ove zanimljivosti, za Hrvatsku je najvažniji izvoz, jer upravo se tune u kavezima propisno hrane, najviše sitnom plavom ribom, glavonošcima, lignjunima, čak i rakovima. Još se hrane haringom koja se uvozi iz Skandinavije jer ima veći udio masnoće. Tako uzgojene tune bolje se trže, a na cijene utječe više čimbenika počevši od kvalitete, veličine i težine. Komadi iznad 60 kilograma vrijede više. Plasman također ovisi i o kvotama pa kad one rastu, onda je cijena nešto niža na japanskom tržištu", pojašnjava. 

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je kvote za 2020. godinu. U području uzgojnih kapaciteta, maksimalna količina divljih tuna koja može biti stavljena u kaveze u Hrvatskoj iznosi 2.947 tona. Inače, maksimalni uzgojni kapacitet RH je 7.880 tona. Glede ribolovnih kapaciteta, primjerice plivaričarima-tunolovcima preko 40 metara, dopuštena je ulovna mogućnost od 70,70 tona, a tu su i dopuštenja za one s manjim plovilima i ostale izvan gospodarskog ribolova.

Objavljene kvote za 2020. godinu

"Navedeno potvrđuje da je ta ribolovna vrsta bila i ostala značajna, a najviše je vrednuju danas s obzirom da ima visoki stupanj kontrole, na način da se svaki legalno ulovljeni primjerak identificira, dobivajući elektronski identitet radi sljedivosti. Na takav način se stalno prati riba do krajnjeg korisnika“, informira Grubišić o toj važnoj činjenici, još opisavši sve vrste ribolova s kojima se lovi tuna.

Tune ima! Na natjecanju BIG OM 2019 slavili Slovenci, ali ni drugi nisu ostali praznih ruku

"Najvažniji je, naravno, gospodarski okružujućim plivaricama s mrežama tunarama. S tim alatom se ulovi najviše tuna u Jadranu. Jedna skupina ribara lovi udičarskim alatom, bilo da je riječ o pelagičkom parangalu ili odmetima na udicu, a športski ribolovci imaju big game štapove. Sve su popularnija njihova natjecanja koja su postala kvalitetan turistički sadržaj. S takvim gostima zajamčena je zarada, jer se osim dolazaka i noćenja zasigurno povećava potrošnja te puni državna blagajna.

Ne smije se zaboraviti ni ulov na klopke, to su specijalni alati koji pripadaju nekadašnjem tradicionalnom ribolovu koji polako nestaje. To je bilo krajem 19. stoljeća kad su tune dolazile uz samu obalu, a danas je drugo, puno izazovnije vrijeme u kojem trebamo biti educirani i odgovorni kako bi uspjeli sačuvali prirodne resurse, zaključio je predavanje dr.sc. Leon Grubišić, kojem je nazočilo mnogo zainteresiranih uzgajivača, ribara, studenata i stručnjaka. 


Fotoprilog


Tagovi

Plavoperajna tuna Ribolov Akvakultura Japansko tržište Obnova stoka


Autorica

Katja Šimac

Više [+]

Više je od 20 godina u novinarstvu, a emisiju Agrosvijet snima i uređuje duže od 15. U svom izričaju promiče ekologiju, zaštitu okoliša i vrednovanje tradicije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P