Epidemija pogađa i domaće ribare, zaustavljen izvoz srdele

"Bit će velikih problema zbog koronavirusa jer je kompletni izvoz srdele zaustavljen“, govori Toni Linčir, profesionalni ribar s otoka Visa, kojeg  je među ostalim također zatekla ova izvanredna situacija u zemlji, nakon dobrog starta u 2020. godini.

U veljači plivarice ispunile kvotu

Inače, ribari su imali dobar početak godine jer su skoro sve plivarice ulovile dopuštenu kvotu u veljači. Trenutno je mjesečina pa se ne ide na more, ali to je normalna pojava za ribare, nakon koje su oni ponovo u akciji. Više ih zabrinjava ova epidemija, koja je donijela neizvjesnost, poremetivši svima življenje i gospodarenje.  

"I mi čekamo što će biti dalje jer živimo od mora i plasmana ribe. Inače, ovo je doba u godini kad se dosta lovi i trži, nakon što završi zimska obustava ribolova koja traje do 15. veljače, iako se i u tom periodu lovi srdela, ali je smanjena kvota od 40 tona po brodu, dok je za ožujak i travanj dopušten ulov od 100 tona za svaki mjesec“, kaže Toni, pojašnjavajući važnost poštivanja kvota kako bi se sačuvala populacija srdele i inćuna.

"Količina od 100 tona je dovoljna i ona je na snazi već nekoliko godina, kao dogovor ribara i Uprave ribarstva. Naravno, mi bi željeli da je veća, a Uprava da je manja, što je normalno, ali svi smo svjesni da je to potrebno provoditi radi obnove stoka. Nekad je kvota bila smanjena na 70 tona, ovisno o ulovljenoj količini, ali mogu vam reći da je u malo kojem području napravljeno reda kao u ulovu sitne plave ribe“, naglašava.

Termini obustave ribolova utječu na mrijest srdele i inćuna

Privremene zabrane lova, pojašnjava, potrebne su i zbog veličine srdele. Primjerice, nakon zimske stanke, pecatura odnosno veličina je manja jer se srdela izmrijesti i nakon toga izuzetno oslabi, dok se u narednim mjesecima veličina popravlja, a maksimalnu postigne tijekom jeseni.

Zbog koronavirusa već sad imamo problem u izvozu ribe, junetine i šećera. Što nas tek čeka?

To područje godinama prate i znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, kako bi se utvrdili konkretni podatci o stanju populacije.   

"Najnovije odnosno ovogodišnje parametre nije moguće odmah znati, nego unazad, a prošle procjene pokazuju da je populacija srdele u laganom porastu, iako je još uvijek na jako niskim razinama, najnižim dosad, ali se lagano obnavlja. Jako malo se zapravo vidi povećanje u proteklih nekoliko godina“, ističe dr.sc. Vanja Čikšeš Keč, govoreći o srednjoj vrijednosti srdele.

"Poanta jest da se ona ne bi trebala loviti ispod 11 cm, odnosno ne bi se smjele loviti jedinke pecature manje od 55 komada po kilogramu. To se događa kad se ona zapasa, ali u principu ih treba biti 55. Neke su manje, neke veće, ali manje se ne bi trebale prodavati“, savjetuje.

Na ribarnici se traži veća srdela

Veličina srdele je stalna tema i na ribarnicama jer potrošači naravno uvijek traže veće komade poput nekadašnjih primjeraka, iako takvih odavno više nema. No, potražnja je ostala ista na svakoj mediteranskoj peškariji, pa tako i splitskoj, gdje je srdela bila i ostala najpopularnija riba. Jedan kg iznosi svega 20 kuna, što dobro znaju i potrošači i prodavači, pa tako i Cvita Gaćina, srdačna prodavačica, koju smo nedavno zatekli pri uobičajenom dijalogu s kupcima.

"Ne mogu vam prodati veću, nema je. Srdela je takva je kakva je, ali je friška. Ajmo dok je ima, to je najjeftinija riba“, kaže.

HPK: Nema mjesta panici, hrvatska poljoprivreda može osigurati dovoljno hrane za domaće potrebe!

Da, iako se srdela prodaje po niskoj cijeni na ribarnicama, ona je isto tako vrlo tražena na domaćem i inozemnom  tržištu. Dobra je za preradu, ali i kao hrana tune iz uzgoja, premda su brojke ulova u Hrvatskoj u manjem padu već određeno vrijeme. Primjerice u 2017. godini ulovljeno je 48.420 tona plave ribe, a u 2018. godini 46.267 tona.

Manji  broj hrvatskih plivaričara s odobrenjima za ribolov

"U Hrvatskoj je ukupno 168 važećih odobrenja za ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom, od čega 60 na području Zadarske županije. U odnosu na  2017. godinu, kad ih je bilo 240, vidljivo jest da je došlo do znatnog smanjenja. Na to su utjecale  mjere obustava ribolovnih aktivnosti, manji broj plovila, kao i neispunjavanje propisanih uvjeta za produljenje odobrenja koje se izdaju na rok od 3 godine“, kaže Valentina Andrić, voditeljica Službe za podršku u korištenju mjera ribarstvene politike, pojasnivši kako je po pojedinom odobrenju dopušteno obavljati najviše 20 ribolovnih dana mjesečno, dok ukupni broj dana u godini ne smije biti veći od 180 ribolovnih dana.  

"A u tim okvirima trebamo ostvariti svoje norme svi mi, profesionalni ribari od kojih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih 25 s autoriziranom povlasticom", kaže Toni Linčir, s početka priče, koji trži svoj ulov za preradu, ješku parangalima i izvoz. Upravo je taj dio trenutno blokiran s razlogom. Vjerujemo u pozitivan ishod, kako bi i dalje svi hrvatski izvoznici doprinosili nacionalnom BDP-u, pa tako i ribari s naših otoka i priobalja.