Najveća urbana farma u Evropi smeštena je u Briselu. Uzgajaju ribu i povrće na krovovima najveće gradske tržnice. Odgovara strogim specifikacijama cirkulane ekonomije.
Na briselskim krovovima smeštena je najveća evropska gradska farma. Tu se istovremeno uzgaja riba i povrće, uz ispunjavanje strogih kriterijuma cirkularne ekonomije. Osnivač BIGH-a, kompanije koja se bavi akvaponskim uzgojem, Stiven Bejkers, kaže da urbani uzgoj planira da proširi i preko granice.
Ribu proizvedenu u Briselu moguće je jesti otkad je belgijski arhitekta Stiven Bejkers, pionir urbane poljoprivrede, osnovao BIGH (Building Integrated Greenhouses) 2015. godine te izgradio farmu površine od 4.000 m2 koja je smeštena u srcu belgijskog glavnog grada, na krovu Fudmeta - velike tržnice poznate kao "trbuh Brisela", koja svakog vikenda privuče više od 100.000 posetioca.
"Oduvek sam imao viziju grada kao rešenje, a ne problem. Istražio sam načine kako da ga učinim produktivnim", rekao je za euractiv Bejkers. "Kao arhitekt takođe sam video potencijal u produktivnom stakleniku gde biljke regulišu klimu i istovremeno pročišćavaju vazduh od CO2", dodao je.
Ova farma usvaja model cirkularne ekonomije osiguravajući da se ništa ne izgubi i sve se ponovno iskoristi. Energija farme prvenstveno dolazi iz solarnih panela.
BIGH-ova hrabrost leži u činjenici da uzgajaju ribu usred grada i pomoću njihovog izmeta neguju biljke. Prugasti grgeč, poreklom iz Južne Amerike, uzgaja se u velikim ribnjacima. U njima biofilteri pročišćuju njihove izlučevine kako bi ih pretvorili u nitrite, a zatim u nitrate, koji se koriste kao hranjive materije za uzgoj paradajza, patlidžana i paprika u stakleniku.
"Odabir prugastog grgeča temelji se na činjenici da je reč o kvalitetnoj ribi, čiji metabolizam i način života dobro odgovaraju zatvorenom sistemu. Kuvari ga cene zbog izvrsnog mesa i svežine", pojašnjava Bejkers.
Iznad akvaponskog uzgoja je automatizirani visokotehnološki staklenik, gde su navodnjavanje i svetlost dobro raspoređeni i kontrolisani. Na velikim grejanim kliznim površinama raste nekoliko biljnih vrsta koje se nakon berbe isporučuju lokalnim prodavnicama.
Otvoreni povrtnjak koristi se i kao poligon za urbanu poljoprivredu, s pokušajem društvene i profesionalne reintegracije osoba koji se putem Udruženja "Groot Eiland" brinu o voću i povrću, prevoze ih u restoran Udruženja i pripremaju.
Plutajuća farma: Krave hrane ostacima iz restorana, a one grad snabdevaju mlekom
Ovakav uzgoj bez primene antibiotika, pesticida ili sintetičkih đubriva uskoro će preći granicu, a primjeniće se u Francuskoj, ali i u drugim evropskim gradovima. "Planiramo nekoliko projekata u Belgiji i Francuskoj. Prilike su brojne", zaključio je Bejkers.
Kako izgleda ova farma, pogledajte u videu:
Tagovi
Autorka