Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Podsticaji u ratarstvu
  • 09.02.2016. 08:20

Zbog subvencija će ratari dugo pamtiti ovu godinu

"Seljak je savijen do zemlje, a ova godina će ući i istoriju srpske poljoprivrede. Ne znamo kako da sastavimo kraj sa krajem, ali znamo da smo kao putnici Titanika. Tonemo polako, ali sigurno", kažu srednjobanatski paori komentarišući subvencije od 4.000 dinara po hektaru za biljnu proizvodnju.

  • 2.318
  • 705
  • 0

"Ovu godinu pamtićemo dugo jer sve ide u korist naše štete" - ovako srednjobanatski ratari komentarišu aktuelnu agrarnu politiku. Podsećanja radi, novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu vojvođanske poljoprivrednike izveo je na puteve.

Nova uredba Vlade Srbije o raspodeli podsticaja u poljoprivredi u 2016. kojom su subvencije za ratarsku proizvodnju smanjene sa 12.000 na 4.000 dinara po hektaru, izazvala je dodatno ogorčenje. Reaguju poljoprivrednici i njihova udruženja i asocijacije. Većina njih smatra da je reč o novoj potvrdi da vlast ne doživljava domaći agrar kao razvojnu šansu.

Seljak je "savijen do zemlje"

Značajan broj agroekonomista smanjenje subvencija u biljnoj proizvodnji ocenjuje kao totalno pogrešnu meru aktuelne agrarne politike. Dr Miladin Ševarlić, predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije u više navrata je istakao da je ona suprotna praksi koju su imale zemlje u pridruživanju EU. Njene članice su subvencije namenjene agraru povećavale, a kod nas je to suprotno.

Dragan Kleut, predsednik Udruženja poljoprivrednika iz Stajićeva, takođe je izrazio svoje nezadovoljstvo. "Seljak je sada bukvalno savijen do zemlje. Ne znam koliko još treba da se savijamo i koliko nameta treba da izdržimo. Sa ovakvim merama i zakonima donetim prošle, a koji se donose i ove godine, domaća biljna proizvodnja totalno je ugrožena. Ja obrađujem nešto više od 30 hektara zemlje, još uvek mi nisu isplaćene ni prošlogodišnje subvencije. Prema mojim saznanjima svega 25 odsto poljoprivrednika je dobilo podsticaje za prošlu godinu. Da zlo bude veće, isplata se vrši na rate, a još uvek nije isplaćena ni prva rata. Da je sve kako treba sada bismo dobijali novac za ovogodišnju proizvodnju. Mislimo da ovakva politika nas dovodi u neravnopravan položaj kada je reč o ratarskoj proizvodnji sa zemljama u okruženju gde su podsticaji i 10 puta veći. Više nemamo nikakvu ekonomsku računicu, a o konkurentnosti ne možemo ni da sanjamo."

Kako sastaviti kraj sa krajem?

Josim Magda iz Ečke bavi se isključivo suvim ratarenjem. On kaže da su poljoprivrednici već zaduženi na različite načine. Sada valja uraditi prihranu pšenice i pripremiti repromaterijal za setvu prolećnih ratarskih useva. Osnovno pitanje je kako to isfinansirati?

"Direktna plaćanja u iznosu od 2.000 dinara direktnih plaćanja i 2.000 dinara za mineralno đubrivo po hektaru nameću pitanje: Kako sastaviti kraj sa krajem? Pred nama je prolećna setva, što znači da ćemo morati da smanjimo i ulaganja. To će naravno značiti redukovanu agrotehniku i na kraju smanjeni prinos. Sve je lošije i lošije. Sada nemamo ni regresirano gorivo. Subvencije za 2015. godinu nisu još isplaćene. Zaduživanje je neminovno, ali je to loše po nas poljoprivrednike. Ja lično nisam zadovoljan sadašnjom agrarnom politikom, a razgovarajući sa kolegama, vidim i da većina njih deli moje mišljenje. Osim toga, cene osnovnih ratarskih proizvoda su na mizernom nivou. U našem udruživanju vidim jedino dobro koje može da nas zadesi“, kaže Magda.

Poljoprivrednici smatraju da srpska poljoprivreda tone

Izgleda da su u raspodeli dinara namenjenog agraru ovog puta najbolje prošli poljoprivrednici koji se bave mlečnim govedarstvom. Iznos od 25.000 dinara po umatičenom grlu nije se menjao, kao ni premija od sedam dinara po litri mleka.

Tomić
Jugoslav Tomić, poljoprivrednik iz Stajićeva

U poljoprivrednom gazdinstvu Jugoslava Tomića iz Stajićeva ratarska proizvodnja u potpunosti je u službi stočarstva. Jugoslav se bavi mlečnim govedarstvo i na farmi ima 160 grla, od toga 90 je muznih krava. Trenutno farma Tomić dnevno proizvodi oko 1.600 litara mleka ekstra klase. Na godišnjem nivou otkupljivaču isporuči od 500.000 do 700.000 litara. Zbog ovako velikog stočnog fonda mora da obrađuje veće površine zemlje, jer ratarski proizvodi završavaju kao hranivo za stoku.

"Moj jedini komentar na opredeljene podsticaje za biljnu proizvodnju je da država nije trebala ni to da nam da. Naš seljak ovakvim odnosom prema njemu je ponižen. Skuplje je samo podnošenje papira po hektaru od subvencija i verujem da će znatan broj poljoprivrednika odustati od podsticaja. Mnogo vremena se izgubi u čekanju da se predaju potrebni papiri kojima se dokazuje pravo na ostvarenje subvencija. A još više živaca se izgubi u čekanju novca. Ja još nisam dobio pare ni za stočarstvo, a ni sve za ratarstvo za prošlu godinu. Dug države prema meni u ovom trenutku je više od dva miliona dinara. Jako je važno reći da su cene inputa za poljoprivrednu proizvodnju sve veće, ali su cene naših proizvoda sve niže. I ova poslednja mera smanjenja subvencija je još jedno razočarenje u aktuelnu agrarnu politiku. Srpska poljoprivreda je kao Titanik. Tonemo polako, ali sigurno", kaže ovaj domaćin.

Jugoslav je zajedno sa suprugom Mirom uložio mnogo rada, truda, sredstava, ali i rizika kako bi napravio uspešnu farmu. U poslovima im pomažu njihovo troje dece, za koje su, kako kažu, mislili da imaju sigurnu budućnost. Sada im razmišljanja idu u suprotnom smeru, da polako smanjuju broj grla stoke.

15 milijardi manje za agrar, predstoji loša proizvodna godina

Dizel gorivo
Dizel gorivo

Zaostala dugovanja iz predhodne godine sukcesivno će se isplaćivati do kraja marta. Srednjobanatski poljoprivrednici kažu da je to nekorektan potez države i pitaju šta je sa kamatnim stopama? Kamate zbog kašnjenja isplate će izostati ali ukoliko su poljoprivrednici dužni za porez ili neki drugi namet, kamatne stope se uredno zaračunavaju.

Uprava za agrarna plaćanja skratila je rok za prijavu gazdinstava, tako da on sada počinje od 1. marta, a ne kao što je do sada bilo od 1. februara. Agrarni ekonomisti kažu da i ovde ima spornih momenata. Zakon je donet pred sam kraj 2015. godine, u primeni je od 2016. i propisuje da se subvencije mogu koristiti na osnovu kapaciteta iz predhodne godine. To znači da svi oni poljoprivrednici koji su uneli promene, na subvencije mogu da računaju tek od 2017. godine. Prema Zakonu o podsticajima u poljoprivredi stoji da agraru pripada pet odsto ukupnog državnog budžeta, što bi značilo najmanje 56 milijardi dinara. Dodeljeno je svega 40,5 milijardi, a matematika kaže da je to 15 milijardi manje za agrar.

Poljoprivrednici kažu da je svakako najskuplji input u njihovoj proizvodnji dizel gorivo i nije ima baš najjasnije zašto je ukinut regrs na isto. Mišljenja su da bi država trebala da se odrekne bar akciza za dizel koji se koristi za obavljanje poljoprivrednih radova.


Tagovi

Podsticaji Subvencije Ratari Banat Miladin Ševralić Dragan kleut Jugoslav Tomić Agrarna politika Dug države Poljoprivrednici Dizel gorivo


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.