Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje stajnjakom
  • 11.03.2023. 10:30

Zašto stajnjak ne ostavljati u gomilice na njivi i u kojim uslovima može čekati zaoravanje?

Na težim zemljištima, zbog težih uslova za razlaganje, zbog odsustva vazduha i zbog toga što se ne vrši ispiranje sastojaka, zaorava se pliće, a na rastresitijim zemljištima dublje.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 1.746
  • 162
  • 0

Stajnjak predstavlja manje-više razloženu mešavinu čvrstih i tečnih ekskremenata, čvrstog i tečnog izmeta domaćih životinja i prostirke, najčešće slame.

Za đubrenje uglavnom se upotrebljava poluzgoreo i zgoreo. Naši poljoprivredni proizvođači često greše jer upotrebljavaju stajnjak gde se još vide ostaci prostirke, te tako nepotpuno fermentisani razbacuju po njivi, te tako šire korovske vrste. Razlog je u tome što u potpuno nefermentisanom ostaje korovsko seme, koje je nesmetano prošlo kroz probavni trakt domaćih životinja, a nije fermentacijom uništeno, te se unošenjem takvog u zemljište, šire najopasnihe korovske vrste.

Naši poljoprivredni proizvođači još greše u tome što izvezen i nezaoran stajnjak ostavljaju na njivi u gomilice. Takav je izložen dejstvu sunca, padavina i kiseonika, te vrlo brzo gubi hranljive sastojke i smanjuje količinu suve materije. Naročito se gubi azot u različitim hemijskim jedinjenjima, posebno u obliku amonijaka, isparavanjem ili volatizacijom, te posle par dana ga uopšte nema u stajnjaku koji je razvežen, po njivama na gomilice.

Šta je potrebno znati za pravilnu manipulaciju stajnjakom?

Iz tog razloga, ako mora da se izveze, a ne može odmah da se zaore, treba na jednom kraju njive raščistiti i poravnati teren, ređati i sabijati stajnjak u trapezoidnom obliku visine jedan do 1,5 metara i onda sačekati naredni dan ili posle par dana, te onda rasturiti rasturačima i zaorati na dubinu, najčešće 20 do 35 centimetara.

Na težim - pliće, na rastresitijim - dublje

Na težim zemljištima, zbog težih uslova za razlaganje, zbog odsustva vazduha i zbog toga što se ne vrši ispiranje sastojaka, zaorava se pliće, a na rastresitijim zemljištima dublje. Kod biljaka sa dubljim korenovim sistemom zaoravanje je dublje, nego kod biljaka sa plićim korenovim sistemom.

S obzirom da je smanjen stočni fond, često se koriste manje količine stajnjaka (Foto: Depositphoto/fotokostic)

Danas, s obzirom da je smanjen stočni fond, često se koriste manje količine stajnjaka (10 do 12 tona po hektaru), uz upotrebu NPK đubriva. Međutim, količine ispod 20 t/ha smatraju se male, 20 do 30 t/ha srednje i preko 30 do 35 t/ha visoke norme đubriva.

Priprema i čuvanje 

Nemački agronom Kranc 1928. godine predložio je pripremu stajnjaka po blagorodnom ili prelaznom tipu.

Stajnjak se iznosi nedaleko od staje, ali ne suviše blizu i stavlja na betoniranu površinu na jednu gomilu. Drugog dana se iznosi na drugu i to ponavljamo na obe gomile do sedmog dana. Navedene gomile su u rastresitom stanju, gde se omogućava razvoj aerobne mikroflore. Osmog dana stavlja se nova količina na prvu i taj postupak se ponavlja do 14. dana. Zatim se 15. dana, ovo đubrivo iznosi i stavlja na drugu gomilu i taj postupak se nastavlja do 21. dana.

Usled sabijanja stajnjaka nastupa druga faza fermentacije, koja se obavlja u anaerobnim uslovima. Na ovaj način dobija se dosta, manji su gubici u suvoj materiji i azotu, a kvalitet je odličan. Za razliku od hladnog načina pripreme koji se obavlja u anaerobnim uslovima i temperaturi do 300 stepeni Celzijusa, gde su gubici organske materije do 15 odsto, ali u ovom slučaju razlaganje organske materije je slabo, te ne dovodi ni do dovoljne humifikacije. Kod blagorodnog tipa pripreme, gubici organske materije su do 30 odsto, a razlaganje organske materije dobro, dolazi i do humifikacije, tako da je kvalitet odličan i on ima čokoladnu boju.

Unošenje stajnjaka pod osnovnu obradu

Topli način pripreme stajnjaka nije za preporuku, jer razlaganje organske materije ide i do 50 odsto, usled visoke temperature pripreme (do 600 stepeni Celzijusa) i prisustva aerobnih mikroorganizama, a gubitak azota volatizacijom (gubici gasovitog azota u obliku amonijaka - NH3) je povećan.

Razlika između humizacije i humifikacije?

Treba praviti razliku između humizacije, koja predstavlja unošenje organske materije sa humusom (huminske, fulvo kiseline i dr.) u zemljište i humifikacije, koja predstavlja stvaranje humusa iz organske materije ili u zemljištu uz aktivnost odgovarajućih mikroorganizama.

Đubrište, kako je navedeno, treba da bude blizu staje da bi se stajnjak lakše i brže iznosio, ali ne i suviše blizu zbog prolaza vozila i mogućnosti slivanja kiše sa krova staje. Ujedno, treba da bude udaljeno od eventualnih bunara pijaće vode. Takođe, ne treba da bude na mestima izloženih suncu i vetrovima. Površina đubrišta za jedno grlo stoke iznosi:

  • za govedo - 3,5 do četiri metra kvadratna;
  • za konja 2,5 do tri metra kvadratna;
  • za svinju 0,8 do 1,2 metra kvadratna;
  • za ovcu 0,7 do jedan metar kvadratni.

Određene vrste domaćih životinja proizvode različite količine stajnjaka i to: govedo 30 kg dnevno, svinja 200 kg godišnje i pile oko šest kilograma godišnje;

Đubrište treba da bude blizu staje da bi se stajnjak lakše i brže iznosio (Foto: Depositphoto/Iryna_Rasko)

Imati u vidu da iskorišćavanje azota stajnjaka iznosi oko 30 odsto prve godine, a narednih godina oko 50 odsto, dok se fosfor iskorišćava 15 do 20 odsto i kalijum 50 do 60 odsto. Larve muva suzbijamo zalivanjem Hektorom, 0,1 odsto.

Upravljanje stajnjakom na govedarskim farmama - ne pravite greške

Prosečan hemijski satav stajnjaka u pogledu osnovnih hraniva iznosi: 0,5 odsto azota, 0,25 odsto fosfora, 0,6 odsto kalijuma, kalcijuma 0,54 odsto i magnezijuma 0,18 odsto. Organske materije prosečno ima 20 odsto.

Najbolje je da ima betonirano dno

Đubrište treba da ima nepropustivo dno, najbolje betonirano, dok zid oko đubrišta sa tri strane da je visine oko 50 centimetara, čime se ne dozvoljava slivanje vode sa okolnog zemljišta, uzdizanje podzemnih voda u đubrište i slično. Dno đubrišta treba da ima nagib oko dva do pet odsto u pravcu osočne jame ili bazena sa kojim je kanalima povezano. Osočna jama ili bazen je najčešće u sastavu đubrišta, na njegovom kraju u pravcu pada. Gornja površina osočne jame je ispod najnižeg nivoa đubrišta, te je tako onemogućeno da se tečnost iz osočne jame vraća u đubrište.

Veoma je važno da posle pripreme stajnjaka, lager bude pokriven folijom ili drugim materijalom, kako bi se onemogućio pristup kiseonika vazduha i dalje aerobno razlaganje proizvedenog, a time i gubitak hranljivih materija. Osim toga, onemogućeno je delovanje atmosferalija na ovo đubrivo. Može i ceo prostor lagera da bude natkriven zbog atmosferalija.


Tagovi

Stajnjak Priprema Čuvanje Upotreba Priprema Humizacija Humifikacija Fermentacija Zaoravanje stajnjaka


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.