Započela sjetva šećerne repe

Odluku o sjetvi šećerne repe potrebno je donijeti godinu i pol do dvije godine prije same sjetve izborom prikladne predkulture. Najbolje predkulture za šećernu repu su pšenica, ječam, zob i soja, kulture koje rano napuštaju tlo da bi se ono moglo dobro tehnološki pripremiti za sjetvu šećerne repe. Odmah nakon žetve predkulture potrebno je napraviti analizu tla i prašenje strništa radi čuvanja vlage i poticanja korova na rast. Nakon tri do četiri tjedna vrši se drugo oranje na 20 do 25 cm dubine radi zaoravanja izniklih korova i ravnanja površine.

Za dobar prinos šećerne repe iznimno je važno duboko jesensko oranje, na 35 do 40 cm dubine, koje se obavlja u listopadu. Gnojidba mineralnim gnojivima, i to 70-80 posto od ukupnih količina, vrši se u kolovozu i rujnu prije ili nakon drugog ljetnog oranja. Zbog zatvaranja vlage i stvaranja kompaktnog površinskog sloja za sjetvu preporučljivo je tanjuračama zatvoriti brazdu i poravnati površinu. Zbog velike važnosti dušika za kvalitetu korijena šećerne repe u veljači bi, prije početka vegetacije, trebalo obaviti analizu sadržaja dušika u tlu (N-MIN).

Rezultati analize pokazat će količinu dušika u tlu te treba li ga i koliko dodati u proljetnoj gnojidbi, u kojoj se u prosjeku dodaje 30 posto hraniva. Šećernoj repi za normalan rast i prinos po hektaru trebaju sljedeće količine hraniva: 100 - 150 kg dušika; 100 kg fosfora; oko 300 kg kalija te manje količine bora, mangana, cinka i sumpora kao mikroelemenata. Sjetva šećerne repe na našem području obavlja se uglavnom u razdoblju 10. ožujka do 10. travnja, kada se tlo na dubini 5 cm zagrije na 6°C. Tada sjeme ima optimalne uvjete za rast i razvoj. Predsjetvenu pripremu najbolje
je napraviti sjetvospremačem ili laganom drljačom na 2 do 3 cm, što je i pravilna dubina sjetve. Razmak između redova u sjetvi može biti 45 ili 50 cm što ovisi o tipu mehanizacije. Sjetva se vrši na razmak unutar reda od 17 do 20 cm. Nakon nicanja sklop bi trebao biti 90.000 do 100.000 biljaka po hektaru. Ovakav sklop osigurava količinu od 85.000 do 95.000 biljaka po hektaru ukoliko se tijekom vegetacije dogode gubici u vađenju.

Njega šećerne repe kultivacijom

Nakon obrade i sjetve vrši se kemijska i mehanička njega šećerne repe. Mehanički, njega se vrši kultivacijom, prvi puta kada je repa u fazi dva do tri para pravih listova, te jedan do dva puta kasnije, prema potrebi. Svrha kultivacije jest da rahli, prozračuje tlo, sprječava stvaranje pokorice te uništava dio korova. Obavezna mehanička mjera je i okopavanje šećerne repe da bi se okopao korova. Šećernu repu štiti se od štetnika, korova i bolesti.

Zaštita od štetnika

Najčešći štetnici šećerne repe su žičnjaci, buhači, repine i druge pipe, lisne uši i lisne sovice.
Njihovo suzbijanje vrši se pravovremenim tretiranjem pripadajućim zaštitnim sredstvima. Vrlo je važno na vrijeme uočiti pojavu štetnika i izvršiti zaštitu.

Zaštita od korova

Zaštitu od korova treba obavljati uz savjet stručnjaka jer je šećerna repa vrlo osjetljiva biljka.
Zaštita se obavlja višekratno na dva načina: poslije sjetve, a prije nicanja, te ponovo nakon nicanja ili samo nakon nicanja šećerne repe, kombinacijama dva do šest vrsta herbicida u
određenim omjerima u jednom tretiranju. Tretiranje protiv korova najčešće se vrši u dva do
četiri navrata. Vrlo je važno čitati i pridržavati se uputstva o načinu i uvjetima pripreme te količinama i načinu primjene zaštitnih sredstava.

Zaštita od bolesti

Zaštita od bolesti provodi se tretiranjem zaštitnim sredstvima pravilnim plodoredom te sjetvom tolerantnih sorti šećerne repe. Najčešća i najštetnija bolest šećerne repe je Cercospora
koja napada list šećerne repe. Prepoznatljiva je po malim tamnosivim i smeđim pjegama koje se šire i uništavaju cijelu lisnu masu, a koju repa kasnije obnavlja na štetu gotovog šećera već uskladištenog u korijenu, čime smanjuje digestiju.

Suzbijanje Cercospore obavlja se najčešće s dva tretiranja kombinacijama fungicida, a prilikom
posljednjeg tretiranja valja paziti na karencu obzirom da mora proći najmanje 40 dana od zadnjeg prskanja do vađenja šećerne repe. Postoje još dvije vrlo opasne bolesti korijena šećerne repe - rizomanija i rizochtonia - koje se javljaju uslijed uskog plodoreda, tj. učestale
sjetve šećerne repe na istoj njivi.

Najbolje mjere borbe protiv tih bolesti su pravilan plodored, tj. sjetva šećerne repe na istoj površini nakon 4 do 5 godina i upotreba tolerantnih sorti. U mjere njege šećerne repe pripada i folijarna prihrana. Ona se obavlja gnojivima koja sadrže bor i ostale važne mikroelemente u fazi od 4 do 5 pari pravih listova do zatvaranja redova, a služi poboljšanju kvalitete korijena šećerne repe.

Vađenje šećerne repe

Šećerna repa vadi se u tehnološkoj zriobi u periodu od sredine rujna do sredine studenoga.
Prilikom vađenja treba obratiti pažnju na sljedeće elemente: kombajn za vađenje ne smije
ostavljati puno nepovađenog korijena šećerne repe, na korijenu ne smije biti puno zemlje te
kombajn treba pravilno obrezivati lišće i glave šećerne repe.

Prerada šećerne repe

Tehnološki postupak proizvodnje šećera je kontinuirani proces, a odvija se po međusobno povezanim fazama. Osnovni tehnološki postupak proizvodnje šećera može se podijeliti u 6 faza:

1. repno dvorište;
2. ekstrakcija šećera difuzijom iz rezanaca;
3. čišćenje difuznog soka;
4. uparavanje rijetkog soka;
5. kristalizacija saharoze te
6. dorada kristalnog šećera

Pomoćni pogoni neposredno vezani za proces proizvodnje šećera su:

1. pogon za proizvodnju pare i električne energije - energana;
2. pogon za proizvodnju vapnenog mlijeka i saturacijskog plina i
3. pogon za doradu izluženih rezanaca - sušara rezanca.

KWS sortiment šećerne repe

Jasmina KWS EPD R/CR novo - Nova slatka tolerantnost
Nova slatka tolerantnost ima svoje glavne značajke: dorađena je po EPD tehnologiji., odlikuje se vrlo ranim klijanjem, snažnim nicanjem i vrlo jakim početnim porastom. Vrlo visoko je tolerantna
na Rhizomaniju i Cercosporu. Sorta Z tipa s vrlo visokim prinosom šećera po hektaru. Nizak sadržaj alfa amino dušika i ostalih nešećera te daje visoke prinose i digestije u svim uzgojnim
područjima Hrvatske. Također, optimalne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja.

Colonia KWS EPD R/CR - Sorta budućnosti
Dobila je i nadimak kao sorta budućnosti jer je dorađena EPD tehnologijiom, ima vrlo rano klijanje, snažno nicanje i vrlo jaki početni porast, vrlo visoko je tolerantna na Rhizomaniu i Cercosporu. Sorta Z tima s vrlo visokim prinosom šećera te visokim prinosom korijena i vrlo visokom digestijom. Optimalne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja te je pogodna zasjetvu na svimproizvodnim površinama.

Severia R/CR - Sorta je koja daje
Sorta Z tipa s vrlo visokim digestijama i visokom tolerantnosti na Rhizomaniu i Cercosporu. Odluje se vrlo visokim prinosom šećera, vrlo niskim sadržajem kalija i amino dušika. Najbolje proizvodne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja, a slabo je osjetljiva na pepelnicu i,što je jako važno, na bolesti korijena kao što je Aphanomyces.

Fiorenza KWS R/CR/NE - Novo trostruko tolerantna
Sorta za specijalne uvijete, sa trostrukom tolerantnošću na Nematode, Rhizomanijui Cercosporu.
Daje stabilne prinose korijena išećera na područjima gdje jeregistriran napad Nematoda.
Sorta je dobre tehnološke kvalitete i pogodna za sjetvu na svim područjima zaraženim Nematodama te se preporučuje za srednje i kasnije rokove vađenja.

Clementina R/RH/CR - Trostruko tolerantna
Vrlo visoko tolerantna na Rhizomaniu i Rhizoctoniu, te visokatolerantnost na Cercosporu, vrlo visoke digestije i vrlo visok prinos korijena. Sorta N tipa visoke tehnološke kvalitete s vrlo niskim sadržajem amino dušika. Preporučuje se za površine zaražene Rhizoctoniom. Pogodna je za kasnije rokove vađenja te je također popogodna za sjetvu na svim proizvodnim površinama
zaraženim Rhizomanijom, Rhizoctoniom i Cercosporom.

Theodora R/CR - Sorta bez brige
Vrlo visoko tolerantna na Cercosporu i visoko tolerantna na Rhizomaniu. Sorta NZ tipa visoke
tehnološke kvalitete. Posjeduje vrlo nizak sadržaj natrija, vrlo visoke digestije i visok prinos korijena, pogodna je za srednje do kasnije rokove vađenja te je pogodna za sjetvu na svim proizvodnim površinama jako zaraženim Rhizomanijom i Cercosporom.

Karera R/CR - Kombinacija dobrih osobina
Vrlo visoko tolerantna na Rhizomaniu i Cercosporu. Optimalna kombinacija tolerantnosti,
iskorištenja i kvalitete. Sorta NZ tipa na nezaraženim površinama daje visok prinos korijena išećera, vrlo nizak sadržaj natrija i amino dušika. Optimalne proizvodne rezultate daje u srednjim
i kasnijim rokovima vađenja te je pogodna za sjetvu na svim proizvodnim površinama zaraženim
Rhizomanijom i Cercosporom.