Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 550.000 tona godišnje ili blizu 40.000 tona mjesečno. Do početka jeseni je izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 250.000 tona
Ove bi jeseni trebalo biti zasijano oko 169.000 hektara pšenice, koju će poljoprivrednici, zbog dobre otkupne cijene ove godine (1,20 kuna po kilogramu) uvijek sijati, unatoč sve većim problemima u otkupu.
Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 550.000 tona godišnje ili blizu 40.000 tona mjesečno. Do početka jeseni je izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 250.000 tona.
No, važno je sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve. To je važno zbog otkupne cijene, odnosno otkupljivača, koji su ove godine pokazivali vrlo slab interes za domaću pšenicu, jer je otkupna cijena pšenice u zemljama u našem okruženju bila niža.
U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Naime, u protekle tri godine posijanih žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijun tona.
Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica.
Već niz godina proizvodi se više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica.
S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica.
Poticaji za jesensku sjetvu nešto su veći od milijardu kuna. Zbog problema u isplati, Ministarstvo je ponudilo njihovu isplatu u vidu umjetnoga gnojiva (40 posto vrijednosti poticaja) koje bi bilo 10 do 15 posto jeftinije.
Jesenka sjetva dočekala je i obilniju kišu, jer je suša, koja je u Slavoniji trajala od ljetos, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno smanjila prinos kukuruza, suncokreta i soje.
Među osam domaćih tvrtki koje će kreditirati jesensku sjetvu na oko 50.000 hektara, ove godine nema Agrokora koji je odustao od kreditiranja zbog navodno dovoljno zaliha pšenice ovogodišnjeg roda.
Tvrtka Granolio će, pak, kreditirati sjetvu na 15.000 hektara. Tu je i Gorup s 10.000 hektara. Đakovština daje sjeme i zaštitna sredstva za sjetvu, a Podravka kreditira sjetvu s 3500 kuna po hektaru.
Autor: Marinko Petković
Povezane biljne vrste
Tagovi