Visokorodne krušne sorte proizvod domaćih mozgova

Uvodni govor dr.sc. Zvonimira Zdunića, ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek i nakon njega dr.sc. Vlade Guberca, mnoge su naveli na razmišljanje o važnosti domaćeg proizvoda.

Obojica su na svoj način istaknuli razloge zašto da novce potrošimo na domaće sjeme i da je to jedini način da mladi ljudi ostanu kod kuće. Kako je rekao Zdunić, treba najsposobnije i najpametnije zadržati. Oni su pokretači i vođe. Zdunić je podsjetio ukratko i na povijest Poljoprivrednog instituta Osijek, te posebice sadašnjost. A to su pored Hrvatske i okolnih tržišta, i brojna u Aziji, a od nedavno ulaskom u Maroko i u Afriku.

Dan polja pšenice i ječma Poljoprivrednog instituta Osijek

Glavni cilj oplemenjivanja pšenice na Insittutu je stvaranje visokorodnih i stabilnih krušnih sorti i poboljšivača. U skladu sa suvremenim trendovima u oplemenjivanju pšenice koristi se oplemenjivački materijal široke superiorne genetske osnove. U stvaranju sorti veliki značaj ima otpornost prema polijeganju, tolerantnost prema niskim temperaturama, umjerenoj suši, prekomjernoj vlazi, te prema osipanju i proklijavanju zrna na klasu.

Osječke sorte pšenice posljednjih 26 godina proizvođači siju na 35 do 60% površina u Hrvatskoj na značajnim površinama i u inozemstvu, rekao je dr.sc. Georg Drezner, oplemenjivač pšenice na institutu. Istaknuo je da su u posljednje dvije godine priznate sorte Galloper, Waldinger, El Nino, Fifi, Pavica, Zvizdan i Bubnjar, dok je u Turskoj priznata Renata, Lenta, Os Jelena i Duru 17. Superžitarka, Srpanjka, Katarina, Renata, Felix, Anđelka, Kraljica, Antonija, OS Olimpija, Vulkan, Silvija i druge sorte.

Pokusi u polju

Uz pomoć dr. Dreznera pregledali smo stanje u polju. U pokusu koji smo pogledali na parcelama Instituta sjetva je obavljena od 29. do 31. listopada 2016. s manjom normom sjetve nego je potrebna u širokoj proizvodnji s obzirom na rok sjetve i kategoriju sjemena. Sjetvu su prilagodili prema broju klijavih zrna po četvornom metru osivno o sorti, masi 1.000 zrna, roku sjetve, pretkulturi i plodnosti tla.

Sorte i linije ozimog ječma koje smo pogledali na Danima polja posijane su pak 6. i 7. listopada 2016. godine. Pretkultura je bila sjemenski kukuruz. U predsjetvenoj gnojidbi dato je 400 kg/ha 7:20:30 i 50 kg/ha uree (46% N). Usjevi su prihranjeni s 160 kg KAN-a (80 kg 23. veljače + 80 kg 04. travnja). Provedena je i zaštita od bolesti, korova i štetnika.

Međutim, sorte jarog ječma posijane su 21. veljače, a predkultura je bila soja. U predsjetvenoj gnojidbi dato je 400 kg/ha 7:20:30 i 50 kg/ha uree (46% N). Usjevi su prihranjeni s 100 KAN-a 4. travnja. Provedena je zaštita od bolesti (osim mikropokusa), korova i štetnika.

Osječke sorte ječma značajne u JI Europi

Dr.sc. Alojzije Lalić, voditelj programa oplemenjivanja ječma, istaknuo je da su osječke sorte ječma, naročito ozimog ječma, zauzele značajno mjesto u proizvodnji ječma u jugoistočnom dijelu Europe, a osječke sorte ječma kao roditelje koristili su i oplemenjivački programi u Hrvatskoj i susjednim državama. Odlike, kako kaže Lalić, su "niska i čvrsta stabljika, vro dobre do izvrsne otpornosti na polijeganje, tolerantnost na rasprostranjene bolesti ječma uz mogućnost ostvarivanja velikog broja klasova po četvornom metru, te prilagođeno vrijeme klasanja uvjetima proizvodnje ječma jugoistočne Europe."

Temeljni ciljevi programa oplemenjivanja su stvaranje sorti pivarskog ječma visokog uroda zrna i poboljšanih pivarskih parametara kakvoće zrna, stvaranje sorti krmnog ječma, te oplemenjivanje sorti ječma namijenjenih ljudskoj prehrani i za potrebe tzv. funkcionalne hrane, rekao je Lalić vodeći kroz pokusna polja sorti Tref, Zlatko, Rex, Casanova i druge.