Veći prinosi i bolja struktura zemljišta preparatom za cijepljenje tla: Phylazonit® od sada i u Hrvatskoj
Poljoprivredni proizvođači se u zadnje vrijeme sve češće suočavaju s izazovima, koji zahtijevaju vrhunsko stručno znanje i bogato iskustvo. Preduvjet za ekonomičnu i ekološki prihvatljivu biljnu proizvodnju je da se hranjive tvari stave na raspolaganje biljkama u onoj količini, koja im je potrebna i u onom trenutku kada im je potrebna. Ova tema je posebno aktualna zbog "neuobičajenih" uvjeta zadnje dvije godine, gdje smo 2012. godine zabilježili katastrofalnu sušu, a ove 2013. su nam prinosi podbacili iako je pšenica do žetve izgledala odlično.
Smanjena primjena stajskog gnoja, loš omjer ratarstva i stočarstva, promjene u omjerima ishrane bilja i sve veći očekivani prinosi upućuju nas na to da nešto moramo promijeniti. Moramo promijeniti naše navike i okrenuti se novim tehnologijama. Sa ekonomskog i ekološkog aspekta je ishrana bilja, a unutar toga i nadoknada makroelemenata - dušika, fosfora i kalija, zasigurno jedna od najvažnijih čimbenika biljne proizvodnje oko koje se vode žustre rasprave.
Jedna od najnovijih tehnoloških mjera, koja predstavlja potpunu novu filozofiju u biljnoj proizvodnji, je "cijepljenje tla", preko kojeg se velike količine živih mikroorganizama, prvenstveno bakterija, ciljano unose u tlo.
Phylazonit je preparat za cijepljenje tla, koje je u Mađarskoj patentirano prije 30 godina i koje primjenjuju više tisuća zadovoljnih korisnika na više stotina tisuća hektara površine u Mađarskoj, Ukrajini, Rumunjskoj, Slovačkoj i drugim zemljama od sada je dostupan i u Hrvatskoj.
Za ishranu bilja, za nadoknadu hranjivih tvari, za rast i razvoj biljaka ključnu i neizostavno važnu ulogu imaju korisne bakterije koje žive u tlu. Cijepljenjem tla unosimo tzv. rizobakterije, koji stimuliraju rast i razvoj biljaka, na način da stimuliraju aktivnost izvorne mikroflore i pospješuju mikrobiološku interakciju u tlu te na taj način djeluju izuzetno povoljno na biljke:
Phylazonit cjepivo svoje povoljno djelovanje ispoljava zahvaljujući tome što u sebi sadrži bezopasne sojeve korisnih rizobakterija:
Azotobacter croococcum veže dušik iz zraka i time povećava koncentraciju iona amonijaka, u rizosferi (u neposrednoj blizini korijena). Veliki dio tih iona se uslijed djelovanja bakterija koji izazivaju nitrifikaciju, pretvara u ione nitrata i time povećava količinu dušika u tlu, koji je biljkama dostupan.
Bacillus megaterium je drugi soj bakterija u Phylazonitu koja ima sposobnost mobilizacije fosfora. Njihova uloga u tlu i njihov povoljan utjecaj na druge bakterije u tlu osiguravaju bolju opskrbljenost biljaka fosforom.
Pseudomonas putida ima sposobnost razgradnje celuloze, pomaže u stvaranju humusa i oslobađa vezani kalij koji se nalazi u tlu. Štiti biljku od štetnih mikroorganizama jer sprječava njihovo približavanje biljkama.
Primjenom Phylazonit a može se smanjiti količina mineralnih gnojiva, a istovremeno se povećava i učinak mineralnih gnojiva u tlu.
Optimalno djelovanje Phylazonita se postiže prije sjetve neposrednom aplikacijom i inkorporacijom na dubinu sjetve.
Djeluje samostalno uslijed stimulativnih rizobakterija i dodatno štiti biljku na način da stimulira izvornu mikrofloru tla, povećava količinu vitamina i hranjivih tvari u tlu, poboljšava stvaranje humusa te mineralizacijom odnosno razgradnjom žetvenih ostataka osigurava izuzetno korisno djelovanje u biljnoj proizvodnji. Ovi čimbenici zajedno mogu znatno povećati prinos, poboljšati kvalitetu plodova i poboljšati strukturu tla.
Iako je slama danas postala cijenjena roba, ne smijemo zaboraviti da u onim poljoprivrednim gospodarstvima, kod kojih se na mjesto sakupljene slame ili drugih žetvenih ostataka ne dodaje stajski gnoj, tamo su žetveni ostatci (npr. kukuruz, suncokret, repica) jedini i najvažniji izvor organskih tvari i bioloških hranjiva.
Žetveni ostatci sadržavaju svu količinu hranjivih tvari, koju je biljka primila iz tla i koju nismo odvezli sa njive u plodovima. Bila bi velika greška i šteta ne iskoristiti ovaj izvor "bioloških" hranjiva i ne vratiti tu biljnu masu u tlo !
Bez nadoknade organskih tvari u obliku stajskog gnoja ili žetvenih ostataka, znatno se smanjuje plodnost tla i ne može se zamisliti stvaranje humusa.
Nakon ubiranja plodova tretirajte žetvene ostatke preparatom Phylazonit CB bez obzira, da li slijedi sjetva u proljeće ili u jesen. Uslijed razgradnje stabljike i korijenja biljaka od strane bakterija, stvaraju se hranjive tvari u mineralnom obliku koji se vežu na površinu koloida tla i osiguravaju izvor hranjivih tvari za buduće biljke. Oni se neće izgubiti niti isprati.
Agron d.o.o.
Ovlašteni zastupnik marke PHYLAZONIT za Hrvatsku:
Tel/fax: 031/673-242
Mob: 091/464-2266
Tagovi