Uzročnik truleži sjemena soje - do vidljivih simptoma tek pred kraj vegetacije

Soja je jedna od najstarijih i najvažnijih kultiviranih biljaka u svijetu, a jedan od osnovnih problema zbog povećanja proizvodnih površina i intenzivirane proizvodnje je i pojava bolesti, i to prije svega uzrokovanih fitopatogenim gljivama. Na njih otpada oko 80% bolesti ove kulture, a ostalih 20% uzrokuju bakterije i virusi.

Jedna od gljiva koja napada soju je i Diaporthe longicolla, uzročnik truleži njezina sjemena. Intenzitet infekcije ovom bolesti varira ovisno o godinama, a klijavost u nekim godinama može biti smanjena i za 90%. Stoga se ova vrsta smatra najčešćim i najagresivnijim patogenom sjemena ove mahunarke, a treba napomenuti da se kod nas rijetko javlja zbog čega je malo poznata našim ratarima.

Sjeme bolesnih biljaka je sitno, smežurano i ima ispucalu opnu

Kod ove bolesti palež na stabljikama i bočnim granama se javlja prije sazrijevanja soje, a sitne točkice (piknidi) su poredani u nizove čineći linije. Također, mogu se javiti i sive pjege različite veličine u kojima se također razvijaju crne točke, a one su na mahunama rasute bez reda.

Eko soja uspijeva u područjima dobrim za uzgoj kukuruza

Ova bolest slična je uzročniku Diaoporthe phaseolorum i stručnjaci smatraju da ih je u polju teško razlikovati. Najčešći simptomi nastaju na sjemenu koje je kod jake zaraze sitno, šturo, smežurano, ispucale opne koju ponekad pokriva micelij. Takvo sjeme ne klija, a ako i proklija smanjena mu je energija i nakon njegove sjetve razvijaju se zaraženi klijanci.

Na kotiledonima se formiraju svijetlo smeđe, svijetlo crvene do smeđe pjege koje su različite veličine, a mogu se spajati i dovesti do njihovog propadanja.

Do pojave simptoma obično dolazi krajem vegetacije

Patogen je latentan što znači da do pojave simptoma dolazi obično krajem vegetacije. Infekcija mahuna se može javiti u bilo koje vrijeme od cvatnje pa nadalje, ali značajnije zaraze nastaju od početka zriobe u uvjetima visoke vlage i optimalne temperature od 15 do 25°C.

Sjetva će soje - pripremite tlo na vrijeme

Odgađanjem žetve zbog vlažnog sjemena povećava se broj zaraženih sjemenki, a parazit se njime može i širiti. Kod slabije zaraze često nema vidljivih simptoma, ali laboratorijskom analizom moguće je utvrditi prisustvo ove bolesti.

Važne su preventivne metode 

Plodored od tri do četiri godine je jedna od važnih mjera suzbijanja, zatim duboko zaoravanje žetvenih ostataka i sjetva zdravog i tretiranog sjemena. Kasnijom sjetvom ili sjetvom kasnijih sorata utvrđen je manji postotak zaraze. Važna je i pravovremena žetva jer može spriječiti zarazu sjemena, a važno je i suzbijanje korova koji mogu biti alternativni izvori i domaćini ovom patogenu.

Za suzbijanje se koriste fungicidi i to u sjemenskim usjevima ako postoje uvjeti za jaču pojavu bolesti. Usjev se tretira u punoj cvatnji u mahunanju, ali u Hrvatskoj za sada nije utvrđena potreba za kemijskim tretiranjem.