Blagovremena i kvalitetno urađena obrada zemljišta, ima ogroman uticaj na visinu prinosa jer ne postoje neke dodatne mere ili čak ni povećana ulaganja ne mogu u potpunosti da nadoknade prinose koji su izgubljeni zbog nepravilno odrađene obrade zemljišta.
Značaj pravilne obrade ogleda se u sposobnosti da popravi fizičko - hemijske, biološke i mikrobiološke osobine zemljišta, ali i da popravi strukturu. Ovo je posebno značajno u intenzivnoj proizvodnji, gde se u jednoj godini smenjuje više useva.
Važnost pravilne pripreme zemljišta ne može se dovoljno naglasiti jer se primenom đubriva, agrotehnike i navodnjavanja, narušava struktura i smanjuje se plodnost zemljišta.
Pravilna obrada ima zadatak da zemljište što bolje pripremi za useve koji će se uzgajati, ali i da ga pripremi tako da daje optimalne rezultate pri redovnom iskorišćavanju zemljišta svake godine.
Prema rečima Violete Veličković iz PSSS Mladenovac, oranje, u poređenju sa ostalim agrotehničkim operacijama, zahteva više vremena i energije. Upravo zbog toga potrebno je razmotriti kada, na koju dubinu i koliko puta će se primeniti ovaj način obrade. Najvažniji zadatak jesenje obrade jeste dovođenje zemljišta u takvo stanje da može primiti i sačuvati zimske padavine.Takođe, drugi cilj je da olakša predsetvenu pripremu za useve koji će se gajiti u proleće. Optimalna i ekonomična dubina jesenjeg oranja menja se ne samo u zavisnosti od tipa zemljišta već i od zahteva pojedinih useva.
"Za jara strna žita, grašak i grahoricu dovoljna je dubina oranja od 20cm dubine, a za okopavine između 20-30cm dok za šećernu repu, lucerku i krompir 30-35cm. Stanje vlažnosti pri kojoj se zemljište najlakše i najkvalitetnije obrađuje naziva se fizička zrelost za obradu. Zemljište je fizički zrelo kada je 50-60 % ukupne zapremine pora ispunjeno vodom", ističe Violeta.
Optimalno vreme za oranje može se oceniti i tzv. subjektivnim metodama. Ako se malo zemlje uzme u ruku i blago stisne pa se formira slepljena grudva, to je znak da u zemljištu ima suviše vlage.
U slučaju da se od zemlje posle stezanja ne može formirati grudva, zemljište je suvo. Ako se formirana grudva ne raspadne pri udaru u zemlju, znak je da se zemljište nalazi u stanju fizičke zrelosti za obradu.
Rastresito stanje zemljišta u proleće dovodi do povećanja PVK (poljskog vodnog kapaciteta) jer je i veća poroznost obrađenog zemljišnog sloja. Treba napomenuti da je tada veće isparavanje.
Poznato je da minimalna količina vazduha u zemljištu, neophodna za razviće useva, zavisi od tipa zemljišta i ona varira od 10-50% od poroznosti zemljišta. Optimalna vlažnost za razviće biljaka zavisi od vrste zemljišta i ona varira od 50-90% od pune vlažnosti zemljišta.
Najbolje je sa pripremom zemljišta krenuti u jesen, kada se u oktobru ili novembru odradi duboko zimsko oranje, na dubini oko 30cm, do 40cm najviše. Na ovaj način, oranični sloj se prevrće i izlaže uticaju vlage, vazduha, ali i mraza. Duboka osnovna obrada omogućava i bolje ukorenjavanje korenovog sistema i prodiranje u dublje slojeve zemljišta, ali i bolje usvajanje hranljivih materija.
Vlaga se dubokim oranjem, a za vreme zimskog perioda, skladišti u zemljištu i na proleće se brže prosuši tako da se zemljište može na vreme pripremiti za setvu ranih useva.
U proleće ne treba orati jer je zemljište u toku jeseni već duboko zaorano. Duboko oranje na proleće nije poželjno i iz razloga jer se tako gubi mnogo vlage iz zemljišta. Ovo se dešava jer se oranjem na površinu iznose donji, vlažni slojevi zemljišta, a vlaga brzo isparava.
Ponovno oranje opravdano je u slučaju kada je zemljište u lošijem stanju, odnosno, kada je zakorovljeno pa ga je duboko jesenje oranje još više sabilo ili u slučaju kada su zimske biljne vrste rano skinute pa se u tom slučaju oranje mora ponovo odraditi.
Prolećno oranje izvodi se na dubinu od 15 cm i nakon njega, trebalo bi se istog dana izvršiti i drljanje kako bi se gubici vlage sveli na minimum.
Na proleće preporučuje se pliće oranje, na dubini od 10 - 15 cm, ukoliko se na jesen nije izvodilo duboko zimsko oranje. Tako obrađeno zemljište, potrebno je odmah kultivisati, a zatim se odmah priprema površinski sloj zemljišta, od 5 do 10 cm, za setvu. Ovim postupcima, sprečava se gubitak vlage iz zemljišta što je jedan od najvažnijih kriterijuma uspešne setve.
Površinski sloj zemljišta mora da bude rastresite i mrvičaste strukture, zbog ujednačenog nicanja biljaka. Iz tog razloga, zemljište se drlja i potrebno ga je jednom ili više puta kultivisati, u zavisnosti od tipa zemljišta ili njegove zakorovljenosti.
Predsetvena priprema znači stvaranje tvrde posteljice i mekog pokrivača i njen cilj je da optimalno pripremi sloj zemljišta za setvu i on je obično 3- 4 cm. Veoma je važno i vreme kada se radi predsetvena priprema pa tako će se u suvljim uslovima izvoditi zajedno ili odmah nakon obrade zemljišta.
Na zemljištu koje je nešto suvlje, a pri tom je dovoljno rastresito, potrebno je odraditi i valjanje jer se na taj način omogućava da vlaga izbije u površinske slojeve zemljišta.
Blagovremena i kvalitetno urađena obrada zemljišta, ima ogroman uticaj na visinu prinosa jer ne postoje neke dodatne mere ili čak ni povećana ulaganja ne mogu u potpunosti da nadoknade prinose koji su izgubljeni zbog nepravilno odrađene obrade zemljišta.
Pored značaja pravilne obrade i agrotehnike, značajan faktor dobre pripreme zemljišta je i đubrenje. Ono zavisi od plodnosti zemljišta, ali i zahteva biljaka koje se gaje i njihovih potreba za hranivima. Svež ili poluzgoreo stajnjak unosi se sa dubokom obradom u jesen, a zgoreo stajnjak unosi se na proleće, pred sadnju.
Kako bi se postigli visoki prinosi, poželjno je pre svega odraditi hemijsku analizu zemljišta. Na osnovu analize, stručnjaci će odrediti preporuku o vrsti i količini đubriva koje je potrebno uneti pred sadnju i za vreme same vegetacije biljaka.
Usled višegodišnje i intenzivne primene đubriva, može da dođe do zaslanjivanja zemljišta. Ova pojava relativno je česta i još je jedan razlog više zašto je poželjno odraditi hemijsku analizu zemljišta pre nego što se počne sa proizvodnjom.
Tagovi
Autor