Unatoč nesklonom vremenu, RWA pšenice i u koprivničkom kraju obećavaju odlične prinose

U prekodravskom naselju Ždali u općini Virje, na imanju Krešimira i Ivana Sinjerija, održan je Dan polja pšenice RWA na kojemu su predstavljeni pokusi devet sorti ozimih pšenica: Obiwan, Kiathos CS, Solindo CS, Tenor, Graindor, Sofru, Athlon, Izalco CS i Lennox. Sofru i Izalco CS odrađene su u kombinaciji sa i bez Systive, a ozima jara pšenica Lennox je izvedena u jesenskoj i proljetnoj sjetvi kako bi kupci mogli vidjeti razlike između ove dvije varijante iste sorte pšenice.

"Iako vremenski uvjeti nisu bili skloni, pokus izgleda vrhunski. Imali smo vrlo kasnu sjetvu jer vremensku uvjeti nisu dozvoljavali ulazak u polje, ali sve su sorte odlične. Čekamo ulazak kombajna pa da izmjerimo prinose po svakoj pšenici i objavimo konačne rezultate“, ocijenio je Tomislav Kovačić, prodajni predstavnik i promotor RWA Hrvatska d.o.o. za Koprivničko-križevačku županiju.

Objasnio je tehnologiju proizvodnje na pokusima. Predsjetveno se išlo sa sto kilograma uree i 300 kilograma NPK 0-20-30. Odrađene su dvije prihrane: 300 kilograma Kana u prvoj prihrani na početku vegetacije u proljeće i isto toliko u drugoj, na početku faze vlatanja. Na varijantama sa Systivom je prvi tretman zaštite preskočen. Na ostalim varijantama bez Systive zaštita od bolesti u prvom tretmanu je izvedena s fungicidima Revit plus Flexity. Kasnije se išlo u fazi lista zastavice koja je izvršena na svim sortama s Priaxorom, i na kraju, u zaštiti klasa je primijenjena Caramba. Sva je zaštita odrađena s tvrtkom BASF, kao i zaštita protiv korova s Biathlonom primijenjenim na početku vegetacije, u ožujku.

Obiwan nasljeđuje najprodavaniju Sofru?

Voditelj marketinga RWA Hrvatska Goran Tonković izdvojio je tri nove sorte u pokusu, Obiwan, Kiathos CS i Solindo CS, od kojih su prve dvije vrlo ozbiljni kandidati za zamjenu najprodavanije RWA sorte Sofru.

"Na brojnim pokusima u Hrvatskoj apsolutno je dokazano da je Sofru najprinosnija, te prva ili druga na ljestvici najprodavanijih. Međutim, poznato je da ni jedna sorta ne može vječno trajati jer nakon nekog vremena gube genetsku otpornost na bolesti. Kad se to počne dešavati, počet će padati u prinosu. I zato na vrijeme pripremamo nove kandidate koji će ih u budućnosti zamijeniti", pojasnio je Tonković i dodao kako su trenutno po prinosu na razini Sofrua, pa čak i nijansu bolji.

RWA očekuje značajnu prodaju Obiwana, visokoprinosne krušne pšenice iz B2 kvalitetne grupe koja ima visok i stabilan prinos. Već sad im stiže puno narudžbi za nadolazeću sjetvu zbog čega su pripremili dovoljne količine.  

Obiwan je po dužini vegetacije i visini biljke gotovo isti kao Sofru, fenotipski djeluju vrlo slično, ali genetska podloga i način na koji je stvoren je potpuno drugačiji. U pokusima širom Hrvatske prošle godine postigao je izvanredne rezultate prinosa. 

"Obiwan ima jako dobru otpornost na bolesti, pogotovo na žutu hrđu koja postaje sve opasnija u cijeloj Europi. Međutim, proizvođači trebaju znati da je osjetljiv na herbicide na bazi klorotolurona“, naglasio je Tonković.

Primat preuzimaju Kiathos CS i Solindo CS

Solindo CS je po vegetaciji srednje rana pšenica, klasa otprilike od tri do četiri dana kasnije od Sofru, a visina biljke je od sedam do osam centimetara viša o Sofrua. U službenim pokusima Republike Hrvatske, u protekle je dvije godine u konkurenciji tridesetak sorta različitih sjemenskih kuća u obje godine ispitivanja bio drugi po prinosu.

"U našim demopokusima prošle je godine bio najprinosnija sorta. Pripada u kvalitetnu grupu B2. Ima dobru otpornost na sve  bolesti“, kazao je Tonković.

Prvo je mjesto pak u dvije godine službenih pokusa Sortne komisije po prinosima zauzeo Kiathos CS, izrazito visokoprinosna. Po vegetaciji je slična Solindu, klasa četiri dana kasnije od Sofrua, za šest do sedam centimetara je viša od njega, a za mrvicu niži od Solinda. Po kvaliteti spada u C1 grupu. Zbog specifične kvalitete, ova je visokoprinosna krušna pšenica vrlo pogodna i u konditorskoj industriji. Dobre je tolerantnosti na sve bolesti, posebice žutu hrđu

Zadovoljni proizvodnjom

Inače, braća Ivan i Krešimir Sinjeri na čijem se imanju provodi pokus, poljoprivredom se bave 15 godina. Uzgajaju krmače za proizvodnju prasadi i obrađuju 40 do 50 hektara zemlje.

"Imamo 35 krmača i do 800 prasadi po 25 kilograma godišnje. Imamo svoje stalne i provjerene kupce pa sve uspijemo plasirati, a prodajemo i viškove iz ratarstva. Zadovoljni smo ovom godinom,  pokusi izgledaju vrhunski, a tek ćemo vidjeti kakvi će biti krajnji rezultati“, izjavio je Agroklubu Krešimir Sinjeri.

Na pitanje kako vidi budućnost poljoprivredne proizvodnje obzirom na brojne poteškoće, odgovorio je: "Ne treba odustati, treba raditi. Ako netko ima cilj, treba ići za njim. Nekada je jako teško, ali se na kraju isplati jer radimo ono što volimo, a nešto i zaradimo“.  

Na Dan polja u Ždali došao je i Ivica Baranašić iz Malog Otoka, u općina Legrad koji se bavi isključivo ratarstvom. Na 550 hektara od čega 200 ha vlastite zemlje, nešto malo državne, a ostalo u zakupu, uzgaja kukuruz, pšenicu, pivarski ječam i uljanu repicu, a za RWA proizvodi sjemensku pšenice i sjemenski jari ječam. Godinama je za Podravku uzgajao grašak i ciklu, ali se preorijentirao na ratarsku proizvodnju jer je profitabilnija. I budućnost vidi u ratarstvu.  

"Stariji sin od dvadeset godina završio je poljoprivrednu školu i preuzeo gospodarstvo od djeda koji je otišao u mirovnu, a i mlađi je uključen u posao. Imamo još tri zaposlena radnika. Nije nam cilj širiti proizvodnju, samo otkupiti ono što smo u posjedu i maksimalno iz toga izvući. Treba biti zadovoljan s onim što imamo“, kazao nam je Baranašić.