Kojim će se poljoprivrednim kulturama iduće godine okrenuti hrvatski farmeri?
Hrvatski farmeri ovu će godinu zapamtiti po rekordnim prinosima pšenice, iako su njome zasijali najmanje površina u posljednjih 10 godina. S prinosima od 5,9 tona po hektaru ove najvažnije krušarice, Hrvatska je preskočila vlastiti dosadašnji prosjek, ali i onaj EU od 5,3 tone po hektaru.
"Imali smo prosječan prinos pšenice kakav do sada nikada nismo imali. On se kretao do pet tona, a sada smo preskočili tu granicu. Takav rezultat pripisao bih izrazito povoljnim vremenskim uvjetima koji su jedan od glavnih čimbenika", komentira Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore dodajući kako to nikako nije rezultat oporavka te proizvodnje, povećanog ulaganja ili primjene agrotehnike.
I uljana repica obara desetogodišnje rekorde s prinosom od 3,5 tone. "Raste interes za uljanom repicom. Možda bi je više bilo i prošle godine, ali dio Slavonije pogođen je napadom puževa koji su ju pojeli mladu pa je puno hektara pod njom presijano ove godine", kaže čelnik HPK koji očekuje kako će se sve više farmera okrenuti industrijskom bilju te smanjiti površine pod pšenicom.
Pod pivarskim ječmom svake je godine sve više hekatara. Takav trend farmeri pripisuju korektnom odnosu tvrtke s kojom rade, Slavonija Sladu iz Nove Gradiške. Otkupna cijena se formira na bazi otkupne cijene pšenice.
"Očekivao sam kako će se ove godine drugačije obračunavati ječam, ali to se nije dogodilo. Dugi niz godina imamo prvu, drugu i treću klasu ječma, a s obzirom kako je ove godine prvi puta klasirana pšenica, mislim kako i oni moraju korigirati prvu klasu ječma jer, ako se toga ne budu pridržavali, interes za ovu kulturu bi mogao opadati", smatra Brlošić.
Vodeći čovjek HPK cijenu smatra najvažnijim faktorom pri odlučivanju onoga što će poljoprivrednici u budućnosti sijati, odnosno što ih animira da uvode u svoje plodorede. "Nemamo nekog velikog izbora što se tiče iduće godine kod uljarica, odnosno što će se sijati u proljeće, suncokret ili soja. Ove godine naglasak je bio na soji, a iduće na suncokretu. Vidimo pad u kukuruzu i pšenici, ali je zato posljednjih godina atraktivna uljana repica. Mislim kako će se površine pod njom u budućnosti povećavati", kaže on.
Iako smatra kako će cijena kukuruza biti prihvatljiva, poljoprivrednici u istočnoj Slavoniji, napominje, neće uspjeti pokriti troškove proizvodnje dok bi oni u zapadnom dijelu regije mogli profitirati.
"U posljednje vrijeme možemo vidjeti razliku između istočne i zapadne Slavonije koja do sada nije bila toliko izražena. Zapadni dijelovi više i češće dobiju oborine od istoka. Istočna Slavonija posljednjih godina oskudjeva s padalinama jer kiša dođe do Slavonskog Broda i Požege i dalje ne ide", zaključuje Brlošić.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 % i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]Tagovi
Autorica