Stručnjaci objašnjavaju da ne daju svi izdanci, koji se formiraju u procesu busanja, stabla s klasovima, tako da razlikujemo opće ili ukupno busanje (svi formirani izdanci) i produktivno busanje.
Busanje kod strnih žita predstavlja formiranje izdanaka iz podzemnih koljenaca stabla, što je poseban način grananja. To grananje se odvija u takozvanom čvoru busanja, koji se najčešće nalazi na 1-3 centimetara ispod površine zemljišta. Iz čvora izbijaju bočni izdanci i sekundarni korijeni, koji čine žiličast korijenov sustav. Čvor busanja je životni centar svake biljke i s njegovom fiziološkom aktivnošću je povezana životna sposobnost cijele biljke. Ukoliko čvor busanja ugine zbog nepovoljnih uvjeta, ili ga povrijede štetnici, dolazi do uginuća cijele biljke.
Na brzinu i jačinu busanja osim klimatskih uvjeta utječu i kvaliteta sjemena, vrijeme i dubina sjetve, veličina hranjivog prostora, aeracija zemljišta i mineralna ishrana. Busanje prestaje kada tempratura padne ispod 6°C i kada pređe 20°C. Diplomirani inženjer ratarstva i povrćarstva Milica Popadić ističe da je važno naglasiti da ne daju svi izdanci, koji se formiraju u procesu busanja, stabla s klasovima, tako da razlikujemo općte ili ukupno busanje (svi formirani izdanci) i produktivno busanje.
Produktivno busanje podrazumijeva broj izdanaka po biljci koji donose klas i ono se povećava ukoliko ima dovoljno vlage i hranjivih tvari pred vlatanje. Broj produktivnih stabala se kreće u prosjeku 2-3 što uglavnom ovisi od sorte i uvjeta busanja, a naročito od dubine sjetve i gustoće biljaka. Ako su sorte s visokim produktivnim busanjem, tada treba regulirati količinu sjemena prema preporuci proizvođača. Jako busanje u sušnim uvjetima može biti negativno, zato što se za formiranje sekundarnih izdanaka troši mnogo vode i hranjivih tvari na račun glavnog stabla što dovodi do smanjenja prinosa. Također, u vlažnim uvjetima pojačano busanje može dovesti do smanjenja prinosa uslijed povećane gustoće usjeva i polijeganja. Prema obliku, buseni mogu biti ležeći i rastresiti, uspravni i zbijeni, kao i prelazne forme ova dva oblika busanja.
Kod strnih žita osnova za opredjeljenje treba biti broj produktivnih vlati (koje nose klas) po m2, koji za većinu sorti pšenice treba biti u granicama 500-700. Treba računati na to da suvremene sorte pšenice imaju koeficijent produktivnog busanja 1,5-2,5, pogotovo u nešto rijeđem sklopu i pri optimalnoj sjetvi.
Evo jednog praktičnog primjera:
U jesen se izbroji broj biljaka po m2 = 500
Na proljeće se izbroji broj prezimjelih biljaka = 400
U fazi vlatanja izbroje se sva stabla = 580
U fazi sazrijevanja izbroje se svi klasovi = 480
Koeficijent ukupnog busanja jednak je broju svih stabala koji je podijeljen s brojem prezimjelih biljaka, to jest 580/400=1,40.
Koeficijent produktivnog busanja dobiva se dijeljenjem broja svih klasova s brojem prezimjelih biljaka ili iskazano matematički 480/400=1,20.
Tagovi
Autor