U polje sa dronom, a ne s motikom

Jedno polje nije jedna cjelina, nego se sastoji od više dijelova sa svojim karakteristikama, rečenica je s kojom nas u hrvatsku priču o preciznoj poljoprivredi uvodi Gordan Jurišić, vlasnik tvrtke Skyfarm iz Zagreba.

O preciznoj poljoprivredi smo već pisali na Agroklubu u reportaži iz Nizozemske. Imali smo priču o seljaku koji na svom gospodarstvu od 800 hektara koristi dronove za proizvodnju krumpira. Ruđer Bošković u poljoprivredi, prva je asocijacija koja se vezala uz priču o satelitskim snimanjima polja, dronovima koji senzorima snimaju svaki centimetar četvorni njive, sustavu poslovne inteligencije koji prihvaća sve podatke, analizira ih i kao rezultat daje savjet koju agrotehničku mjeru primijeniti na kojem djelu polja. Nešto što zapadne zemlje Europe tu tehnologiju koriste već desetljećima, sada konačno počinje postajati dostupnija i u Hrvatskoj.

Je li precizna poljoprivreda dovoljno precizna da bude i isplativa?

Pitanja vezana uz preciznu poljoprivredu gomilaju se sama po sebi jedno na drugo. Što je to uopće, kako funkcionira u praksi, može li se implementirati s nekim drugim aktivnostima i tako postići sinergijski efekt te na kraju krajeva ona najvažnija: tko su potencijalni korisnici i je li to isplativa usluga?

Ruku na srce, svakom našem poljoprivredniku lijepo bi zvučalo dobiti konkretan savjet na temelju analize podataka iz njegovog polja, ali praktično pitanje na koje on kao odgovoran poduzetnik mora odgovoriti jest je li taj savjet samo dodatan trošak ili on doprinosi povećanu prihoda i samim time profitabilnosti cijelog posla. Iskustva govore u korist ovog drugoga! Kuna uložena u istraživanja vraća se s kamatama kroz smanjenje troškova i veće prihode. Međutim, krenimo redom. Što rade dronovi Skyfarma već sada iznad hrvatskih polja pšenice, ječma i uljane repice?

Kako su dronovi zamijenili satelite

Najjednostavnije rečeno, precizna poljoprivreda podrazumijeva snimanje polja senzorima, prikupljanje i obradu podataka. U samim počecima za ovaj posao su se koristili sateliti zbog čega je njena primjena bila praktično nemoguća za šire poljoprivredne mase. Uz to, postojala su dodatna ograničenja u operativnom djelu posla, kao na primjer nemogućnost snimanja za vrijeme oblačnog vremena u trenutku prolaska satelita. Danas taj posao obavljaju dronovi.

"Svatko tko se bavi poljoprivredom zna da usjevi nisu homogeni na cijeloj površini. Na jednom polju od recimo samo dva hektara će postojati varijabilnost usjeva. Ista kultura, isti hibrid, u isto vrijeme je sijano, ali zbog nekih različitosti je došlo do razlika u rastu", kaže Jurišić pa nastavlja:

Od preporuke za prihranu do detekcije bolesti

"Satelite su zamijenili dronovi koji su posao učinili jeftinijim, pristupačnijim i učinkovitijim. Mogu letjeti u većini uvjeta i s njihovom upotrebom možemo dobiti podatke baš u onom trenutku kada ih trebamo. Dronovi koriste različite senzore koji su montirani na njih za izradu karata polja. Postoje senzori za dobivanje multispektralne snimke. One pokazuju stanje na razini klorofila u biljkama, koliko one dobro obavljaju fotosintezu. Računa se koliko biljke apsorbiraju dušika, njihova biomasa i na temelju dobivenih parametara daje se preporuka za prihranu, . Termalni senzori isčitavaju temperaturu biljaka, a to je korisno kod detekcije bolesti, optimizaciji navodnjavanja i drugih radnji. Mi na osnovi snimanja dobivamo signale što se događa na tlu i u slučaju potrebe rade se dodatne analize uzimanjem uzoraka sa samog terena.

GPS olakotna okolnost

Rezultat leta dronova su karte polja s preporukom koju agrotehničku mjeru i s kojim intenzitetom primijeniti na kojem dijelu parcele. Priča ne staje tu. Za svaki pixel na karti postoji podatak o njegovoj GPS lokaciji pa iste mogu koristiti drugi strojevi koji koriste GPS sustave u svom radu. Konkretan primjer je GPS raspoređivač gnojiva. Upotrebom dobivenih podataka stroj zna koliku količinu gnojiva ispustiti na kojem djelu polja.

Razlika od dosadašnje prakse je odmah uočljiva. Univerzalnim modelom dolazi do raspodjele mineralnog gnojiva podjednako za sve biljke. Zbog varijabilnosti polja neke biljke dobiju previše gnojiva, a neke premalo da razviju svoj potencijal. U konačnici imamo veći trošak i manji prinos od mogućeg potencijala. S preciznom poljoprivredom to se izbjegava. Njena GPS komponenta ima značajnu ulogu i u drugim aktivnostima poput drenaže zemljišta i njegovog niveliranja."

Za sve iznad 50 hektara

Jurišić na temelju svog iskustva kaže kako bi o preciznoj poljoprivredi trebali razmišljati svi koji gospodare površinama iznad 50 hektara. U Hrvatskoj većina OPG-ovaca gospodari manjim površinama pa je i precizna poljoprivreda još jedan argument da razmisle o udruživanja s ciljem okrupnjavanja zemljišta, smanjivanju troškova i porastu prihoda.