U Osijeku otvoren pogon za doradu sjemena

Na Poljoprivrednom institutu u Osijeku u ponedjeljak je otvoren novi, više od 10 milijuna kuna vrijedan pogon za doradu biljnog sjemena, čime se taj institut, kada je tehnologija u pitanju, izjednačio s vrhunskim proizvođačima sjemena u svijetu. Sada će, ocijenio je ravnatelj Poljoprivrednog instituta Zvonimir Zdunić, njihov najvrjedniji kapital, a to su znanstvenici, imati i najmodernije postrojenje kako bi mogli napraviti još značajnije korake u svojim istraživanjima.

Riječ je o instituciji staroj 132 godine koja danas zapošljava 153 zaposlenika, među kojima je 30 doktora znanosti, pet magistara znanosti, 12 znanstvenih novaka te 26 djelatnika s visokom stručnom spremom. »Sprega znanosti i gospodarstva dobitna je kombinacija za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Tomu u prilog govori činjenica da su znanstvenici s našeg instituta od 1990. do danas stvorili više od 250 priznatih kultivara pšenice, ječma, suncokreta, kukuruza i soje. U posljednje četiri godine u svijetu nam je priznato više od 60 kultivara«, naglasio je Zdunić. Njihova kvaliteta prepoznata je u Hrvatskoj, ali i svijetu. Ove su godine na domaćem tržištu povećali prodaju sjemena za oko 21 posto, a u inozemstvu za čak 300 posto. »Mi možemo reći da stvaramo nacionalno bogatstvo koje se može izvoziti«, ističe Zdunić. Uz zemlje u regiji, njihovo tržište su Turska i Iran. U Turskoj su otvorili Selekcijsku stanicu za oplemenjivanje bilja u Altinovi, gdje rade na stvaranju novih kultivara kukuruza, suncokreta, pšenice, ječma, soje i lucerne pogodnih za uzgoj u području Azije, a ponajviše u pojedinim dijelovima Turske koji gravitiraju više sredozemnom području. Inače gotovo 60 posto oranica pod pšenicom u Hrvatskoj zasijano je sjemenom koje dolazi iz oplemenjivačkih programa, laboratorija i sjemenske proizvodnje toga instituta. Zastupljenost i njihova ostalog sortimenta na hrvatskim poljima je impozantna: lucerna 90 posto, stočni grašak 80 posto, soja 70 posto, ječam 65 posto, te kukuruz 20 posto. Otvorenju novoga pogona za doradu sjemena nazočili su i ministar poljoprivrede Petar Čobanković te državni tajnik Ministarstva znanosti Želimir Janjić.
»Ovo su impozantni podaci. Riječ je o institutu koji ima velike kapacitete i potencijale posebice u znanstveno-istraživačkom radu«, ocijenio je ministar Čobanković poručivši kako je to još jedan dokaz da se u poljoprivredi mogu postizati vrhunski rezultati, ako se primjene struka i znanje. Državni tajnik Janjić kazao je da je taj institut nositelj 17 znanstveno-istraživačkih projekata sufinanciranih od Ministarstva znanosti, te da rezultati njihovih znanstvenih i istraživačkih djelatnosti daju značajan doprinos razvoju hrvatske poljoprivrede. Budući da će od Nove godine hrvatski farmeri moći sijati sjeme vlastite proizvodnje, »tavanušu«, dok struka upozorava da bi legaliziranje sjetve nedeklariranog sjemena moglo imati nesagledive negativne posljedice i za poljoprivredu i za prerađivačku industriju, ministar Čobanković i sam je ocijenio kako bi to moglo »unazaditi poljoprivrednu proizvodnju«.

»Mi se moramo usklađivati s propisima Europske unije. Tako će naši poljoprivrednici, kao i farmeri u EU, moći sijati vlastito sjeme. Ali moram upozoriti da nije pametno i nije dobro ići na sijanje 'tavanuše' preko noći, posebno kada se radi o pšenici, jer ono što nije na najbolji način pripremljeno sigurno će se odraziti i na proizvodnju«, kaže Čobanković. Prema njegovim riječima, danas kada poljoprivrednici više ne ovise o referentnim prinosima, mnogi razmišljaju da si sijanjem vlastitog sjemena smanje ulazne troškove i tako si osiguraju veću dobit. »Hrvatskoj je u interesu jačati proizvodnju hrane i poljoprivrednu proizvodnju. A to se može samo s kvalitetnim i dobrim sjemenom«, zaključio je Čobanković.

Autor: Maja Sajler-Garmaz