Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Setva pšenice
  • 24.10.2022. 13:30

Troškovi ovogodišnje setve pšenice i da li će opet biti "posna"?

Nepisano pravilo je da kada je rod kukuruza, soje, kao ove godine podbacio, pšenica se za narednu godinu seje na većim površinama. Koliko je isplativa s obzirom na visoke cene semena, goriva, đubriva i drugih inputa?

Foto: Julijana Kuzmić
  • 1.123
  • 97
  • 0

Za optimalno vreme setve profesor sa poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Milan Mirosavljević kaže da je do 25. oktobra, međutim ukoliko je jesen topla, može ići i do početka novembra. Daljim pomeranjem postoji šansa da će doći do pada prinosa, ali to najviše zavisi od proleća.

Kako je setva krenula, sve je više i glavobolje za poljoprivrednike, jer su cene goriva, semena i đubriva previsoke. Prošla godina je bila problematična i već se tada počelo štedeti na ovim inputima, ali ova godina je, čini se još gora, jer je rod kukuruza, kao i soje podbacio. Ali, nepisano pravilo je, da kada je niži rod ovih kultura, pšenica se naredne godine seje na većim površinama.

"Što se tiče proizvodnje pšenice godine 2021./22. ona je bila na nivou višegodišnjeg proseka, čak nešto malo i veći prosek za našu zemlju, oko pet tona po hektaru, što je sasvim dobro, ukoliko se uporedi sezona sa ovogodišnjim rodom jarih useva, odnosno kukuruza, suncokreta ili soje. Takođe, dosta dobar rod je bio i u regionu, tako da možemo reći da je jedna dobra prosečna godina što se roda tiče", kaže Mirosavljević.

Očekuje se povećanje površina pod pšenicom

Kako dalje kaže, treba imati u vidu da je ove godine zasejano nešto preko 600.000 hektara pšenice, i kada se govori o rodu, to bi trebalo da bude oko tri miliona tona.

"Iz našeg iskustva, godine kada je rod kukuruza, soje ili suncokreta nešto niži, kada podbaci, uglavnom prati porast površina pod pšenicom. Prošle godine je rod kukuruza bio nešto niži i imali smo četiri do pet odsto povećanje površina pod pšenicom", kaže naš sagovornik i dodaje da i ove godine možemo očekivati povećanje površina na 610-620.000, ali ne veruje da ćemo probiti neku cifru od 640-650.000 hektara. Takođe očekuje i porast površina pod ječmom.

Ove godine očekujemo oko 610-620.000 hektara pod pšenicom, rekao je Mirosavljević (Foto: Depositphoto/ortodoxfoto).

"Što se tiče domaćeg sortimenta, pre svega proizvodnja domaće pšenice u Srbiji i dalje je bazirana na sortama Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Odnosno, mi smo vodeća domaća kompanija koja prodaje seme sorti pšenice. I dalje je naša najrasprostranjenija sorta Simonida, koja je poboljšivač, a sa relativno stabilnim prinosima. Pored nje imamo porast površina i dobre rezultate sa Zvezdanom", kaže naš sagovornik i dodaje da tu polako dolaze i noviji sortimenti poput igre, grivne i epohe.

Da li se domaće seju gušće od stranih?

Preporučene setvene norme kod nas za domaće sorte su, kako profesor kaže, oko 500-550 klijavih zrna po metru kvadratnom, a s druge strane i strane sorte se ne seju ispod 400, nego je to opet 450 do 500 zrna.

"Sorte poboljšivači poput Simonide i Zvezdane često imaju krupnije, teže zrno. Umesto 40 grama, masa 1.000 zrna im je 45 grama, pa kada pomnožite tih 500-550 zrna sa 45 dobijate veću težinu, odnosno veća količina semena je potrebna za jedinicu površine, ali ne postoji razlika u broju zrna po jedinici površine", dodaje on.

Tavansko seme - preko 60 odsto

Što se tiče sopstvene proizvodnje semena, neke procene su, kako kaže Mirosavljević, da su to cifre i preko 60 procenata. Ono što je činjenica poslednjih par godina, i to kada je rod kukuruza smanjen (jer je to kultura koja se u Srbiji najviše seje) je to da se veliki broj proizvođača trudi da uštedi, pa najveći broj njih gleda da tu uštedi, na semenu, jer većina smatra da mogu da koriste svoje. 

"To je jedan od prvih načina na kome poljoprivrednici pokušavaju da ostvare uštedu. Često to seme nije kalibrisano, sertifikovano, ne tretira se dobro, tako da tu uštede i nisu tolike koliko se na prvu ruku čine", kaže on i dodaje da ta namera da se uštedi utiče na to da se sertifikovano seme samooplodnih biljnih vrsta manje koriste u odnosu na sopstveno seme.

Koliko će ove godine da nas košta setva pšenice?

Aleksandar Letić iz Kisača obrađuje ukupno 110 hektara zemlje, a ove godine će, kako kaže imati pod pšenicom oko 10 odsto.

"Veliki su troškovi, prvo sama obrada po jedinici površine, pošto je vlažna jesen, ne možemo da koristimo tanjirače, pa moramo da primenjujemo oranje na 20 centimetara dubine. Posle toga mora još dva puta teška drljača da prođe, pa setva, pa prelaženje kembridž, nazubljenim valjkom", kaže naš sagovornik.

Letić će ove godine da poseje pšenicu na 10 odsto svojih površina (Foto: A. Letić).

Letić će za setvu potroši oko 33 litre goriva po hektaru što je po subvencionisanoj ceni od 179 dinara, skoro 6.000 po hektaru, a od traktora koristi John Deere 6100M, John Deere 5725 i Zetor 7711. Cena nove pšenice deklarisana je po ceni od 110 dinara po kilogramu, a pošto po hektaru poseje 210 do 220 kilograma, njega samo RWA seme "izađe" oko 23.000 dinara

"Osnovnog đubriva MAP 12:52 je potrebno 200 kilograma, a isto toliko i u proleće uree i AN-a. MAP je 125, pa za hektar moram platiti 32.000 dinara, urea 125, što izađe na kraju 25.000 dinara po hektaru. Od đubriva AN me izađe najmanje, jer je kilogram 110 dinara, što znači da po hektaru platim 22.000 dinara", kaže on.

Ovaj poljoprivrednik je izračunao da mu potroši oko 108.000 dinara po hektaru, samo za setvu i đubrivo.

Đubrenje NPK i polovinom uree na jesen, a ostalo u proleće - bitno za pšenicu

Mirko Matić iz Grabovca kod Obrenovca obrađuje ukupno 22 hektara, od čega mu je osam pod pšenicom. On koristi Basmati i Amikus sorte, a norma mu je oko 270 kilograma po hektaru. Đubriva baca 200 kilograma u formulaciji 8:15:15.

"Kod nas u Obrenovcu je uglavnom teže zemlja za obradu, pa za oranje, tanjiranje i drljanje potrošim i preko 50 litara nafte za pripremu. Da imam veću, jaču i mlađu mehanizaciju, mogao bih i sa tanjiranjem da prođem", kaže Matić i dodaje da ga ove godine setva pšenice košta oko 69.000 dinara po hektaru, što je 20.000 više nego prošle.

Vlada Smukov iz Dobrinaca kod Rume bavi se pretežno ratarstvom i obrađuje ukupno 20 hektara, a pšenicu je posejao na sedam, sorte Basilio i Zephyr.

Smukov kaže da ga setva košta oko 30 odsto više nego prethodna (Foto: V. Smukov).

Njega će setva pšenice "izaći" oko 70-75.000 dinara i kako kaže, to je za oko 30 odsto skuplje nego što je platio prošle godine. Smukov ima i svoj Jutjub kanal "Agriculture Smukov", a sako kod njega to izgleda, možete pogedati u videu:

Posne setve postaju novi trend?

Kako kaže profesor sa poljoprivrednog fakulteta, kada se priča o đubrivima, već se i prošle godine krenulo sa posnim setvama. Prošle godine je već negde u decembru/januaru bio taj neki istorijski maksimum što se tiče cena azotnih đubriva, koje su pratile i fosforna.

"Već prošle godine smo imali uštedu kada smo govorili o primeni osnovnih đubriva. S druge strane, jari usevi nisu ostvarili maksimalne ili prosečne prinose i ono što bi možda bila preporuka, je da se uradi analiza zemljišta i da se vidi taj neki raspored hraniva, njegovo prisustvo u zemljištu i pre svega ukoliko hoćete da ostvarite neku značajniju uštedu morate poznavati vaše zemljište i na osnovu toga primeniti odgovarajuću količinu đubriva", kaže Milosavljević i dodaje da je jako teško prihraniti napamet, jer ne znate ni da li ste uštedeli ili ste preterali, pa je preporuka da se bar jednom u nekoliko godina urade te osnovne analize.

U anketi Agrokluba nešto iznad 31 odsto je glasalo da će setva da ih košta manje od 60.000 dinara, dok je 24,27 odsto glasalo da će da ih izađe između 60.000 i 80.000. Najviše 44,66 odsto učesnika ankete, ovogodišnju setvu platiće preko 80.000 dinara. Da li je kod vas drugačije, možete glasati ispod i ostaviti svoj komentar.


Tagovi

Setva pšenice Cena semena Cena goriva Milan Mirosavljević Aleksandar Letić Mirko Matić Vlada Smukov Posna setva Analiza zemljišta Cena đubriva


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.